Liahona
Aisea [Na Oo Mai Ai] Lenei Uunaiga?
Liahona Fepuari 2026


“Aisea [Na Oo Mai Ai] Lenei Uuunaiga?,”Liahona, Fep. 2026.

O Leo o le Au Paia o Aso e Gata Ai

Aisea [Na Oo Mai Ai] Lenei Uunaiga?

Sa uunaia a’u e le Agaga Paia e faaleaoga le malaga a le aoga maualuga, ae ou te le’i iloa pe aisea seia oo i ni nai itula mulimuli ane.

atatusi o se vaega na lagonaina se mafuie i se laulau

Ata na tusia e David Green

I Concord, Kalefonia, ISA, sa ou faiaoga i le paiolo i le aoga maualuga, saienisi o le olaga, ma faatufugaga, e aofia ai se vasega o faatufugaga maualuga atu mo togi o le kolisi pe a tuua le aoga. Sa ou alu foi i ni malaga suesue ma a’u tamaiti aoga e vaai i nisi o oa o faatufugaga i le Eria o San Francisco Bay.

Mo se tasi o malaga suesue, sa matou fuafua ai e asiasi i se faaputuga o faatagata apamemea o Rodin ma isi galuega o faatufugaga i se Falemataaga o faatufugaga i San Francisco, ona aai lea i le aoauli i le Golden Gate Park. Sa tulimatai atu ma le naunautai tamaiti aoga i le malaga.

Sa matou fuafua e o i le aso 17 o Oketopa, 1989, ae o lena taeao sa ou maua ai se lagona lē lelei o le fā’atu. Sa ou lagonaina e lē tatau ona matou o i San Francisco, ae ou te le’i malamalama pe aisea. Sa malosi le uunaiga faaleagaga ma faaauau pea i le taeao atoa. Sa ou taumafai e faateaese, ma tatalo le leoa ia iloa pe sa ou oo i se fefe faigata po o se popolega masani o le vaaia o nisi o talavou i se siosiomaga fou.

Ae na oo mai se manatu ia te a’u mai tusitusiga paia sa le mafai ona ou le amanaiaina:

“O le a ou faaali atu ia te oe i lou mafaufau ma lou loto i le Agaga Paia, e oo atu ia te oe ma o le a tumau i lou loto.

“O lenei, faauta, o le agaga lenei o faaaliga” (Mataupu Faavae ma Feagaiga 8:2–3).

O lena manatu na faamautu mai ai e tatau ona ou tolopoina le malaga. Ina ua ou ta’u atu i a’u tamaiti aoga o le a matou le o, sa lagonaina i le lotoā atoa iuleo o le oi i le lē fiafia. Sa ou fai atu ia i latou ou te faamalie atu ae sa ou lagona e lē tatau ona matou o. Nai lo lena, o le a matou faia le vasega faatufugaga maualuga pe a tuua le aoga e pei ona masani ai. Sa ou folafola atu o le a matou o i le malaga suesue i se isi taimi.

Nai lo le nonofo ai i totonu mo le vasega i lena aoauli, sa ou filifili o le a matou o i le paka e sosoo ma lotoa o le aoga, pe tusa ma le 150 iata mai le potuaoga, ma tusi ata ai. Sa ou nofo i luga o se nofoa o se laulau simā e faaali atu nisi o auala mo tamaiti aoga ae ou lagonaina le minoi o le laulau.

Mo se sekone sa ou faapea sa kikiina e se tamaititi aoga le laulau, ae na faafuasei lava ona luluina malosi laau i le paka. Sa gaui ese lala laau. Sa gatete le eleele i le paka e pei o se fala ua luluina. O se gogolo matautia sa faateleina ma avea o se leo pei se tagi matautia. Sa amata ona fetagisi ma auē nisi o tamaiti aoga. Ina ua mavae le 20 sekone, sa sosoo mai ai se filemu matautia.

Ina ua mou atu le pisa ma le gatete, sa matou toe foi filemu atu i le potuaoga. O le potu faatufugaga e gasu lava, sa matua malepe. Sa leai se malosiaga faaeletise i le aoga, ma sa pogisa le potu. Sa ou tuueseina ni anomea ma fai atu i tamaiti aoga e o sa’o loa i le fale, sa ou lokaina le potu, ma aluese mai loa.

A o ou agai atu i le fale, sa lipotia mai e le leitio o le taavale e faapea, o se mafuie e tusa lona malosi ma le 6.9 i le fua Faitau Mafuie na taia ai le Bay Area. E faitau afe na manunu’a ma sa toatele na fasiotia. I San Francisco, e tele fale na mu pe na pauu foi i lalo. Na tapunia auala ma alalaupapa. Toeitiiti atoa le vaiaso ua alu ae faatoa mafai na toe foi mai i aiga nisi o tagata sa taofia ai i le taulaga. Sa tele ni tausaga na toe fausia ma faafou ai nisi o fale sa matuai faaleagaina lava, e aofia ai le falemataaga lea sa matou fuafua ma au tamaiti aoga e faaalu ai le aoauli.

Ou te faafetai i le iloa e alofa lo tatou Tama oi le Lagi ia i tatou ma e alofa o Ia ma leoleo ia i tatou e tusa ai ma Lona finagalo. Ou te faafetai foi ona e ala i musumusuga a le Agaga Paia, na Ia lapataia ai i tatou e uiga i tulaga matautia faaletino ma faaleagaga pe afai e i ai ni o tatou taliga e faalogo.

“E mafai ona tatou tatalo i lo tatou Tama Faalelagi ma maua mai le taiala ma le taitaiga, ia lapata’ia e uiga i mea lamatia ma mea faalavefau, ma ia mafai ai ona faataunuu mea e le mafai ona tatou faia e i tatou lava,” na aoao mai ai Peresitene Russell M. Nelson. “Afai tatou te maua moni lava le Agaga Paia ma aoao ia iloatino ma malamalama i Ana uunaiga, o le a taialaina i tatou i mataupu tetele ma laiti.”

Ou te iloa e moni lena mea.

Faamatalaga

  1. “E 63 tagata na fasiotia, e 3,757 na lipotia mai na manunua ma le 12,053 na faaaunuua. … O le faaleagaina ma le faalavelaveina o pisinisi na oo atu i lona faitau pe tusa ma le maualuga e $10 piliona, faatasi ai ma le faaleagaina tuusao pe tusa ma le $6.8 piliona” (“The 1989 Loma Prieta Earthquake,” California Department of Conservation, conservation.ca.gov).

  2. Russell M. Nelson, “Faaaliga mo le Ekalesia, Faaaliga mo o Tatou Olaga,” Liahona, Me 2018, 94.