“Ou Te Alu i le Mea E Te Tofia ai A’u,” Liahona, Ian. 2026.
O Au Paia i Atunuu Uma
Ou Te Alu i le Mea E te Tofia ai A’u
Sa ia tu’ua lona aiga, sopoia se atuvasa e tala’i atu ai le talalelei toefuataiina, ma maliu ai i le 26, ao faamaoni pea i ana feagaiga.
Emma Purcell (laina muamua) ma isi faifeautalai i le Misiona a Samoa, Oketopa 1902
I le aso 5 o Me, 1901, na talia ai e Ema Purcell e 17 tausaga le matua se valaauga faamisiona mo Samoa. “Ou te faamautinoa atu ia te outou, o a’u taumafaiga uma o le faalauteleina lea o le galuega a le Alii,” sa ia tusi atu ai i se tusi ia Peresitene Lorenzo Snow. Sa ia faaauau ona tautino atu, “O le a ou fiafia pea i le puipuia o mataupu faavae o le Talalelei, po o le a le taimi, ma po o fea lava e maua ai se avanoa.”
A o sauni o ia e auauna atu, sa tau le iloa e Ema le mea e faamoemoeina. Sa tulaga ese o ia i ona uso a faifeautalai. Sa na o le tolu tausaga talu ona amata valaauina e le Ekalesia ia tamaitai nofofua o ni faifeautalai faamisiona. Ma i lena lava taimi, o ia lava le tagata laitiiti sa valaauina.
O le a avea foi o ia ma uluai tamaitai Samoa e auauna atu i se misiona tala’i. E ui sa nofo o ia i le Aai o Sate Leki, ae sa fanau o ia i Malaela, o se nuu i le taufaasiusiuga i sasae o le motu o Samoa o Upolu. I le 12 o ona tausaga, sa ia tu’ua ai lona atunuu ma lona aiga e auai i le aoga i Iuta, e 5,000 maila (8,047 km) le mamao.
O le manatu o le toe foi atu i Samoa ina ua mavae le lima tausaga atonu sa manaia ma faanoanoa foi mo Ema. Ina ia saunia o ia lava faaleagaga, sa ia mauaina ona faaeega paia i le Malumalu o Sate Leki. E pei o faifeautalai i aso nei, sa ia osia feagaiga paia ma le Atua ma sa folafola atu i ai faamanuiaga e ala i lona faamaoni.
Ma, e pei ona faaalia i lana tala, sa ia faia le mea sili na te mafaia e tausia ai na feagaiga a o ia auauna atu i le Alii.
Mai Upolu i Iuta—ma Toe Foi Mai
Na fanau Ema i le aso 26 Iuni, 1883, o le tama lona fitu a Viliamu ma Matafua Purcell. O lona aiga o se tasi o le tele o aiga o Euronesia (vaega Europa, vaega Polenisia) i totonu ma autafa o Malaela. O lona tina e sau mai le motu o Savai’i, i matu ma sisifo o Upolu. O lona tamā o le atalii o se tamaloa Egelani na sau i Samoa pe tusa o le 1834, faaipoipo i se fafine Samoa, ma faamautu ai i Malaela.
Atonu na mua’i aoao Ema e uiga i le talalelei toefuataiina a o nonofo ai ma Ioane ma Nanave Rosenquist, o se ulugalii o le Au Paia o Aso e Gata Ai o e sa taulimaina o ia e pei o se la afafine na vaetamaina. Sa papatisoina o ia i le 12 o ona tausaga i le aso 3 o Novema, 1895. Sa molimau mai se faifeautalai sa auai i le sauniga e uiga i le agaga mamana na lagonaina i le papatisoga.
I ni nai masina mulimuli ane, sa maua ai e John W. Beck, le peresitene o le Misiona a Samoa, le faamaoniga mai le Au Peresitene Sili e auina atu Ema ma isi tamaiti Samoa i Iuta mo le a’oga. Sa alu ese atu o ia mai Apia, o le uafu autu o Upolu, faatasi ai ma Peresitene Beck ma isi faifeautalai i le aso 23 Aperila, 1896. E ui ina sa malilie ona matua moni i lona alu ese atu, ae sa maligi o la loimata a o la faatofa atu.
Na toeitiiti atoa le tolu vaiaso na malaga ai Ema e ala i le vaa karasini ma le nofoaafi e agai atu i le Aai o Sate Leki. Sa sili atu le tele o le aai nai lo lona nuu i Upolu, ma atonu sa ia lagonaina le lofituina i ona auala pisi ma leo e lē masani ai. I lena taimi, sa toalaiti lava tagata Polenisia i Iuta. O le tele o aso, toetoe a na le vaai i se tasi na foliga e pei o ia.
I Iuta, sa nofo ai Ema i le Uarota Sefulutolu o le Aai o Sate Leki, maua se aoaoga lelei i aoga a le Ekalesia, ma sa feso’otai pea ma faifeautalai ua mae’a misiona mai le Misiona a Samoa. I le popofou o lona i ai iina, sa iloa e lona epikopo lona gafatia ma fautuaina o ia e sauni e auauna atu i se misiona i lona nuu moni.
Sa teumau e Ema ana upu i le loto, ma ina ua oo mai le valaauga i le amataga o le 1901, sa saunia o ia.
Auauna atu i Malaela
Sa toe foi atu Ema i Upolu i le aso 25 o Iulai, 1901, ma le fiafia ma iloa ai lona tamā o loo faatalitali mo ia i le uafu. I le alu ese mai ai o ia, sa leiloa ai e Ema sina tomai e tautala ai i le faaSamoa. Ae ina ua valaaulia o ia e faia se tatalo faaiu i se fonotaga, sa musuia o ia e le Agaga, ma sa ia faia i lana lava gagana.
Sa tofia Ema e auauna atu i Malaela, lona nuu, lea sa faagaoioia ai e le Ekalesia se aoga talu mai le 1896. Sa faauluulu ia te ia le aoaoina o tamaitai aoga. Sa ia taitaia foi le Asosi o le Motuale mo le Faaleleia o Tamaitai Talavou a le Paranesi o Malaela. I Aso Sa ma i le aluga o le vaiaso, o le a ia tala’i atu ma aoao atu faatasi ma isi faifeautalai.
I le taimi muamua, sa tetee nisi o le aiga o Ema i le motu i lana galuega ma uuna’ia o ia e tu’ua le Ekalesia. E tusa ai ma le saunoaga a le peresitene o le misiona o William G. Sears, ae peitai “sa ia puipuia lona ala” ma tonu ai e tausia ana feagaiga, e ui lava i le tete’e.
Sa ia faia foi o lena lava mea faatasi ma isi faifeautalai. I se tasi taimi, sa fai o se mea malie, na suia ai e ni alii faifeautalai se toalua le sua o lana niu i le vai paipa, i le malutaeao. O lena mea malie sa “lē fiafia” ai Ema, ae sa ia toe totogia atu lava lena mea i faifeautala’i e ala i le tuuina atu ia i la’ua o niu ua faamasima nai lo le faasuka.
O le tuu ese ai o tausuaga, sa i ai i faifeautalai se faaaloalo tele mo “Sister Purcell.” Sa mātauina e se tasi faifeautalai sa “tumu o ia i le agaga o lona tofi, ma lona valaauga.” Sa tusi atu se isi faifeautalai ma le agaga faafetai e uiga i lona agalelei. I se tasi taimi, sa tu’ua ai e Ema ni fa’i i se alasopo ina ia i ai se mea la te aai ai ma lana soa a o malaga.
O loo faaalia i faamaumauga sa ia tala’i atu e uiga i le pule o le perisitua, le Tusi a Mamona, ma isi autu o le talalelei. Ina ua uma ona faalogo ia Ema o tala’i atu i le soifuaga ma le misiona a Iosefa Samita, sa tusia e se tasi o faifeautalai, “Sa ou fiafia tele i ana saunoaga; ma sa faanoanoa ina ua le toe tautala o ia.”
I se tulaga faanoanoa tele, na maua Ema i le mumu tutupa (o se faama’i o le pa’u) i taimi mulimuli o lana misiona ma maua vave ai ona faamae’ina. Ina ua iloa e tamaitai ma teineiti i le aoga ua toe foi mai o ia i Iuta, sa latou fetagisi. Sa faia e le paranesi a Malaela se sauniga faamavae mo ia, ma tuuina atu ai ia te ia le avanoa mulimuli e tala’i atu ai. Sa ia “tautala malosi,” e pei ona ta’u mai e minute o le sauniga, “ma apoapoa’i atu i tagata uma ia faamaoni i le talalelei.”
O Se Talatu’u o le Tu’uto
Sa tumau faamaoni lava Ema i le talalelei—ma ana feagaiga—mo aso uma na totoe o lona olaga. I Iuta, sa faaauau ai lana aoga, auai i le faalapotopotoga o le setete o Polenisia, ma faatalanoaina i le tusipese muamua a le Au Paia o Aso e Gata Ai i le faaSamoa. I se taimi, sa ia feiloai ai foi i se Alii o le Au Paia mai Hawaii e igoa ia Henry Kahalemanu. Sa la’ua faaipoipo i le Malumalu o Sate Leki i le aso 31 Ianuari, 1907.
I le tolu tausaga mulimuli ane, na maliu ai Ema i le 26 o ona tausaga ma sa lagomau o ia i Iosepa, o se nuu o le Au Paia Polenisia e 60 maila (97 km) i sisifo o le Aai o Sate Leki. E ui ina puupuu lona olaga, ae o lona tu’uto atu i le talalelei toefuataiina a Iesu Keriso o loo tumau pea ona avea ma se faataitaiga mamana mo le Au Paia i le salafa o le lalolagi, ae maise lava o tamaitai talavou o e tali atu i le valaau e auauna atu i le asō.