Ua Ou Vaai Nei
O le aafiaga a le Tusi a Mamona i lo’u olaga e le ese le ofoofogia ia te a’u nai lo le faaaogaina o le feanuga ma le palapala na tuu i luga o mata o le tauaso.
Faatasi ai ma le alofa faamaoni tatou te toe faaleo uma atu ai le saafiafiga a Peresitene Oaks i le maliu o Peresitene Russell M. Nelson. Ma faatasi ai ma le alofa tutusa ma le faavauvau loloto, tatou te faailoa uma atu ai faalavelave i Michigan talu ai nei ma toetoe lava o aso uma i le lalolagi atoa. Tatou te faailoa atu nei mea i le alofa ma le faalagolago i le Alii o Iesu Keriso.
O le mataupu lona iva o le Ioane o loo tusia ai le aafiaga o Iesu ma Ona soo ina ua latou tau atu i se tagata ‘aisi, na tauaso lava i lona fanau mai. O lea mea na afua ai ona fai e le au soo ni fesili faigata faalelotu ia Iesu e faatatau i le faapogai ma le afuaga o tapulaa o lea tagata [tauaso]. Na tali atu le Matai i le faia o se mea faigofie tele ma sa matuai maofa ai. Sa feanu o Ia i le palapala ma saeu ai se palugā palapala itiiti. Ona Ia nini ai lea o mata o le tagata, ma faatonu o ia e alu e mulumulu i le taelega o Seloa. Na faia ma le usiusitai nei mea uma e le tagata tauaso ma “sa foi [ma] ua vaai,” na fai mai ai le mau. Oka se taua o le faamaoniga, e ese mai i moomooga po o finauga po o le lotoleaga foi e tetee atu i le upumoni.
Ma, o le fefefe ina nei faaopoopo e lenei vavega le lamatia ua faia e Iesu i o latou manatu fiapule, sa fai atu ai ma le ita fili o le Faaola i le tagata ua faatoa pupula: “Ua matou iloa [o Iesu] o le tagata agasala lena.” Sa faalogologo le tagata mo sina taimi, ona ia fai ane lea, “Ou te le iloa pe se tagata agasala … , ou te le iloa; [ae] o le mea e tasi ua [ou] iloa, … o a’u le tauaso, ua ou vaai nei.”
Na tuuina mai e Iesu le uluai faauigaga i lenei fetufaa’iga, na ta’u atu ai i Ona soo o nei mea uma na tutupu “ina ia faaalia ai galuega a le Atua ia te ia.” Manatua e faalua i lenei faamatalaga ona faasino le faatinoga a le Faaola na fai o le “nini” o mata o le tauaso, o se gaoioiga e tatau ona faamae’a i le mulumuluina. O lea faamatalaga o “le galuega a le Atua [na] faaalia ia te ia” e mafai ona fautua atu ai le faatinoina [e le Faaola] o se sauniga.
O se tasi upumoni ua manino mai ii, o meafaigaluega na faaaoga e le Tufuga o le lagi ma le lalolagi ma mea uma ua i ai ua saunia ai lenei vavega: o le feanu ma se luuga palapala! O nei lava elemene ua tautino mai ai e mafai e le Atua ona faamanuia i tatou i soo se metotia e filifilia e Ia. Faapei o Naamanu na teena le Vaitafe o Ioritana po o nisi o le fanauga a Isaraelu sa mumusu e tilotilo i le gata i luga o le tootoo, e ese le faigofie ia i tatou ona faagalo le faapogai o lo tatou togiola ona o mea e faia ai ma meafaigaluega e foliga e manino le maasiasi ai.
Peitai tatou te manatua mai le Tusi a Mamona o nisi o mea e manino ma pele ma a o lei soifua mai Iesu, o le a valoia faapea “o [le a ] tupu ae o ia e le aulelei pe lalelei foi; a [oo ina] tatou vaavaai ia te ia, e leai sona matagofie ina ia tatou mananao ai ia te ia.” Ua faafia ona auina mai e le Atua Lana savali mamalu e ala mai i se peresitene fou o le Aualofa faatoa valaauina ma le popole tele po o se tamaitiiti e lei a’otauina i se faatoaga i Niu Ioka, po o se faifeautalai fou lava, po o se pepe o taoto i se moega vaovao?
E a la pe afai e tali mai a tatou tatalo i ni ala faigofie pe lavelave foi? Pe ua tatou loto ea e faaauau ma ia taumafai pea e ola i le talalelei a Keriso tusa lava pe o le a le tele o feanuga ma le palapala e moomia ai? Atonu e le manino ia i tatou pe o le a le mea na fai pe aisea foi, ae mai lea taimi i lea taimi, o le a tatou taufai lagonaina uma ai sina mea e pei o le tuafafine āumatuā na fai mai, “Le Alii e, ae a pe a o se faamanuiaga e lē o natiaina?”
Mafaufau i le molimau faamaoni a se isi upumoni, e faatatau i le perisitua paia. I le tusifaamaumauina o le faatulagaga o le uluai ekalesia o loo faitauina i le uluai laina a Luka, “Ua faapotopotoina e ia ona soo e toasefulu ma le toalua, ua tuu atu ia te i latou le mana ma le pule,” o meaalofa [faaleagaga] e le tuuina atu i le tulaga o ni tusipasi iloga pe filima’otia foi i ni agaifanua po o se tofi tuufaasolo. E le faaeeina atu e se aoga faamataupu silisili po o se aoga faafaifeau. E na o le faaee atu o lima o se tasi ua i ai lima ua faatagaina e faaee atu ai i ona luga i se faasologa e le motusia e tau i tua i le faapogai o le pule paia, le Alii ia o Iesu Keriso.
Ma i se ekalesia e malamalama i le meaalofa o le alofamutimutivale, pe le o se faamaoniga ofoofogia ea o le faamaoni o lea ekalesia i le vaaia o nei faamanuiaga ma feagaiga o oo atu i o tatou tauaiga ua maliliu, i latou o o tatou aiga ua muamua atu ia i tatou? Pe tatau ea ona faasalaina i latou ona sa latou lei maua le talalelei pe ona sa fananau mai i latou i se taimi po o se nofoaga sa lei avanoa ai sauniga paia ma feagaiga ia i latou? O Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai ua i ai maota paia, ua faapaiaina o le Alii o loo faia ai galuega alofamutimutivale ma fai ma sui i aso uma ma po mo i latou ua maliliu, e faapea foi ona ofoina mai ai avanoa e tapuai ai ma faia sauniga mo e o soifua. I lo’u iloa, o lenei molimau patino o le upumoni a le Atua, o Lona alofa laugatasia mo e o soifua ma e ua maliliu e le o vaaia i se isi lava mea i le lalolagi—vagana ai i le ekalesia e tasi o loo faaalia ai le mea moni i lea tulaga patino: O Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai.
O la’u uluai vaaiga, i le molimau moni na ma fetaiai na ou maua ai le ola, e lei aumaia faatasi ma le palugā palapala pe i le taelega o Seloa. E leai, o le meafaigaluega o le mea moni na aumaia lo’u faamalologa mai le Alii na oo mai i itulau o se tusi, ioe, le Tusi a Mamona: O Se Tasi Molimau ia Iesu Keriso. Na osofaia mau e uiga i lenei tusi ma sa teena e nisi e le talitonu, e tele taimi e matuia pei lava o faitioga faatautee a i latou na fai atu i le tagata ua faamalolo e faapea e le mafai ona ia oo i le mea na ia iloa faapeana ia oo i ai.
Sa velosa’i mai foi ia te au e tagata faapea o ala na oo mai ai lenei tusi e lē auālā, e le talitonuina, e faalumaluma, e le paia foi. Ia, o se gagana soonafai mai soo se tagata ua manatu ua na iloa auala na oo mai ai le tusi, ae na pau le faamatalaga ua tuuina mai e uiga i na auala e faapea, na faaliliuina “i le meaalofa ma le mana o le Atua.” Lena tonu a. Pau lena. Po o le a lava, o le aafiaga o le Tusi a Mamona i lo’u olaga e le ese le ofoofogia ia te a’u nai lo le faaaogaina o le feanuga ma le palapala na tuu i luga o mata o le tauaso. Ua avea, mo a’u, o se tootoo o le saogalemu mo lo’u agaga, o se malamalama maoae ma āti o faaaliga, o se malamalama mo le ala lea e tatau ona ou savali ai pe a oo mai puao o le pogisa. Ma e mautinoa lava sa avea ai, ma o le a avea ai.
Ma ona o le malamalama ua to mai ia te a’u i le alofa lautele ma le alofa tunoa togiola o lo’u Faaola, ou te faasoa atu ai ia te outou la’u molimau ua ta’uamiotonuina iinei a o fai mai matua o le alii faatoa faamanuiaina, e tatau ona faalogo i le la tama aua ua “matua o ia.” Ia, e faapena foi a’u. Na lava lona matua e faatauaina ai, pei ona latou manatu i ai. Ia, e faapena foi a’u. Ua toe lua masina ona atoa lea o lo’u 85. Sa ou i ai i le faatausiusiuga o le oti ma le toe foi mai. Sa o matou savavali faatasi ma tupu ma perofeta, faatasi ma peresitene ma aposetolo. E sili atu i lo mea uma, i nisi taimi sa lofituina a’u e ala i le Agaga Paia o le Atua. Ou te talitonu e faapea ua tatau ona i ai sina manatu i la’u molimau iinei.
O lea, uso e ma tuafafine, ua ou matuai mautu i lo’u talitonuga O Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai o se toefuataiga moni o le Ekalesia o le Feagaiga Fou—ma le tele o isi mea— aua e le mafai ona ou faafitia le faamaoniga o lena toefuataiga. Talu mai na uluai aafiaga, masalo ua afe—pe sefulu afe?—isi faamaoniga o mea uma na ou tautala ai i le asō, e moni. O lea la, ua ou fiafia i le taimi nei ma te aufaatasi ma la’u uo o loo faapupuu i magaala o Ierusalema lea ou te usuina ai i lo’u leo ua fāiifo:
I le suafa o Iesu Keriso, amene.