“O Le Alofa ma le Atugalu o le Faaola mo le Toatasi,” Liahona, Iulai 2025.
O Le Alofa ma le Atugalu o le Faaola mo le Toatasi
Ua talosagaina i tatou ia alolofa ma auauna atu le tasi i le isi e pei ona faia e Iesu Keriso—taitoatasi.
Ata na tusia e Alex Nabaum
E lei leva ona uma lo’u papatisoga ia Aokuso 1984, ae ou faalogo i se gaoioiga malie o musika ma se papakiu e le mamao mai le mea sa ou nofo ai i Kwekwe, Zimbabwe. Sa matou fiafia ma a’u uo e o i ai, ae peitai e faia i le Aso Sa. O a’u uo e le o ni tagata o le Ekalesia.
Sa ou fai atu ia i latou, “O le a ou alu i le lotu ae ou te sola ese mai pe a uma le sauniga faamanatuga ma faatasi atu ma outou.”
Sa fai mai au uo, o e na iloaina o’u vaivaiga “Afai e te faia lena mea o le a e misia. E oo atu i le taimi e te sau ai, o le a uma le papakiu.”
Sa i ai sa’u filifiliga e fai. Pe ou te alu i le lotu po o le papakiu? Sa ou filifilia le papakiu, ae na ou iloaina i le taeao o le Aso Sa ua le o’o. O le taimi lena, ua tuai tele ona ou toe alu i le lotu, o lea sa ou nofo ai i lo’u tama’i potu mautotogi.
I se taimi na muamua atu o lena aoauli, sa ou faalogoina ai se leo: “E nofo Eddie Dube iinei?”
O lo’u peresitene o le paranesi, o John Newbold, ma lona faletua o Jean. Sa ou manao e lafi i lalo o lo’u moega! Ae ou te lei faia se mea, sa laua tutu i tafatafa o le pupuni lea na tuueseeseina ai lo’u potu mai le isi vaega o le fale.
“Oi, Eddie,” sa laua fai mai ai, “sa matou misia oe i le lotu i le ananei.”
Sa matou talanoa mo sina taimi, ma ina ua la o ese, sa faaauau pea ona oo mai i lo’u mafaufau a la upu agalelei, “Eddie, sa matou misia oe.” Ou te faafetai mo John ma Jean Newbold. Talu mai lena aso, ua faamanuiaina au aua sa latou fesoasoani ia te a’u e vaai, i se auala patino, i le alofa ma le popole o lo tatou Faaola o Iesu Keriso mo le tagata e toatasi.
Taitoatasi
Na afio mai Iesu o se tagata toetu i sa Nifaē ina ua uma ona faatasi o Ia ma le Tama. Na afio mai o Ia e faamafanafana i tagata. Sa Ia valaaulia ma le alofa i latou:
“Tutulaia ma o mai ia te au, ina ia outou tuu mai o outou lima i lou itu, ma ina ia outou tagotago foi i tulaga o fao o i ou lima ma ou vae, ina ia outou iloa ai o Au o le Atua o Isaraelu, ma le Atua o le lalolagi uma, ma sa fasiotia mo agasala a le lalolagi.
“… Ma sa latou faia lenei mea, i le o atu i luma taitoatasi seia oo ina latou o atu uma, ma vaai i o latou mata ma tago atu i ai o latou lima, ma latou iloa mautinoa ai ma molimau ai, o ia lava lea, o le na tusi i ai perofeta, o le a afio mai” (3 Nifae 11:14–15; faaopoopo le faamamafa).
Mulimuli ane. sa valaaulia i latou e le Faaola e aumai tagata uma o e sa mama’i, manunu’a, pe “puapuagatia i soo se ala … ma sa ia faamaloloina i latou uma taitoatasi ina ua aumaia i latou ia te ia” (3 Nifae 17:7, 9; faaopoopo le faamamafa). Sa ia “ave a latou fanau laiti taitoatasi, ma faamanuia i latou ma tatalo atu i le Tama mo i latou” (3 Nifae 17:21; faaopoopo le faamamafa).
O le vaai faalemafaufau faapea o le 2,500 tagata sa i ai iina e matuai faamaualaloina lava (tagai i le 3 Nifae 17:25). I le fanau mai ma ola ae i Aferika, e masani ona ou vaai faalemafaufau i le Faaola o tu i le la susulu, o loo faatalitali e faamalolo, faamafanafana, faamalosiau, ma faaali atu le alofa i tagata uma o e na o mai ia te Ia. I le avea ai ma Ona soo, ua talosagaina i tatou e auauna atu ia i latou o loo siomia i tatou e pei ona Ia faia—taitoatasi.
O ma le Faatuatua
Ua tofia outou e le au peresitene o le Aualofa po o le korama a toeaina i la outou uarota po o le paranesi, faatasi ai ma le faamaoniga a le epikopo po o le peresitene o le paranesi, ia te outou tagata taitoatasi ma aiga e auauna atu i ai. O nisi o na mea atonu e tau le iloa. Atonu e te lagona le popole i le asiasi atu, valaau atu, pe tesi atu foi ia i latou. Atonu e te popole o le a latou le mananao ia te oe i lo latou fale. Ae ua mafaufau ma le agaga tatalo ou taitai po o le a le uiga o lenei tofiga mo oe ma faamanuiaga e mafai ona aumaia ia te oe ma ou aiga auauna atu. O lea, ia o ma le faatuatua.
I nai tausaga ua mavae, sa ma o ai ma se peresitene o le siteki i le itu i sautesasae o le Iunaite Setete e asiasi i ni nai aiga a o lei faia se konafesi a le siteki. Ina ua matou taunuu i se tasi fale, sa savali mai se tamaloa o loo ofuina ni ofu palapala ia i matou.
“O le a se mea tou te mananao ai?” na ia ee mai ai. “Ou te le manao e o mai ni tagata i lo’u fale!”
Sa ou popole ina ua amata ona taufaamatau le uiga o le tamaloa. Sa ou manao e uumau le peresitene o le siteki ma toe tamoe atu i le taavale! Ae sa to’a le peresitene o le siteki. “Matou te faamalie atu,” o lana tala lea. “Sa ma manatu na ta’u atu e lou epikopo ia te oe o le a ma o mai.”
A o la talanoa, sa ou lagonaina le malosi o le Agaga. Sa ou maua lo’u lototele, alu atu i le tamaloa, ma fai atu, “Uso pele, ua tuuina mai Peresitene Thomas S. Monson [o ia o le perofeta i lena taimi] ia te au se tofiga ou te sau ai iinei. Ua ma i ai iinei e vaai oe. Ou te aumaia le alofa o le perofeta mo oe.”
Sa ou tilotilo atu i mata o le tamaloa ma matauina ai ua tagi. Sa amata ona ia faasoa mai ona luitau ia i ma’ua. Sa mafatia lona toalua i le atuatuvale. Ua leai sana galuega. Sa leai ni meaai e fafaga ai lana fanau. Sa faamautinoa atu e le peresitene o le siteki i le tamaloa o le a fesoasoani le Ekalesia ia te ia ma lona aiga. Sa manaia le matou feiloaiga.
I ni nai vaiaso mulimuli ane, sa ou fesili atu ai i le peresitene o le siteki mo se faamatalaga. Sa ia ta’u mai ia te au o loo fesoasoani le epikopo o lenei uso ma le aufono a le uarota ia te ia ma o i laua ma lona toalua, sa lē o se tagata o le Ekalesia, sa amata ona feiloai ma faifeautalai.
E amata le auaunaga i le aapa atu i isi ma le faatuatua ma le alofa. A o tatou o atu ma le faatuatua, ma le faalagolago i le Alii, e mafai ona tatou sailia faaaliga mai ia te Ia e faatatau i Ana fuafuaga ma faamoemoega mo a tatou fegalegaleaiga ma Ana fanau taitoatasi. O le a fesoasoani o Ia ia i tatou ia iloa mea e fai atu ma fai ma taiala i tatou i le auala e “taua ai avega a le tasi ma le isi, ina ia mama,” “faanoanoa faatasi ma i latou o e faanoanoa; … ma faamafanafana atu ia te i latou o e o loo manaomia le faamafanafanaga” (Mosaea 18:8–9). A o tatou faia, o le a tatou iloa ai le alofa moni o le Faaola i le tagata.
Faauta i le Tele O Lo Outou Olioli
E oo mai lava i le asō, o loo ou fesoota’i pea ma John ma Jean Newbold. I nei tausaga uma, ua ou lagonaina le olioli ona o le alofa na laua tuuina mai ia te au. Ma ua laua lagonaina le olioli i le vaaia o lo’u alualu i luma i le talalelei. O le mea lenei e mafai ona tupu pe a tatou auauna atu—o i tatou ma i latou tatou te auauna atu i ai e latalata atili atu i le tasi ma le isi ma fesootai atili ai ma le Faaola.
Na aoao mai le Faaola, “ia manatua ua tele lava le taua o agaga i le silafaga a le Atua. …
“Ma afai e faapea lua te galulue i o oulua aso uma i le alagaina o le salamo i lenei nuu, ma aumai, na o se agaga e toatasi ia te a’u, e matua tele lava lo oulua olioli faatasi ma ia i le malo o lo’u Tama!” (Mataupu Faavae ma Feagaiga 18:10, 15; faaopoopo le faamamafa).
Afai e le o se mea e faamuamua mo oe le auauna atu, na aoao mai Peresitene Russell M. Nelson e faapea “e mafai e i tatou uma ona faia mea e sili atu ma sili atu ona lelei nai lo se isi lava taimi muamua.” Ou te valaaulia outou e sui ma liliu se lau fou. Ou te folafola atu a o outou auai i le auaunaga, o le a outou maua ni vaifofo i luitau o loo outou feagai i le taimi nei.
E moni lava le folafolaga a le Faaola: “Aua ai se fia faasaogalemuina lona ola, e maumau ai ia te ia; a o lē faamaumau lona ola ona o a’u, e maua ai e ia” (Mataio 16:25).
Faatasi ai ma le fesoasoani a le Faaola, e mafai ona avea oe ma ituaiga o uso po o tuafafine auauna atu e manaomia e Ia oe e faia ai se eseesega i olaga o fanau a le Tama Faalelagi—o tagata pele uma taitoatasi.