2025
Malumalu: O Se Sulufaiga mo Siona
Iuni 2025


“Malumalu: O Se Sulufaiga mo Siona,” Liahona, Iuni 2025.

Vaaiga Faasolopito i le Maota o le Alii

Malumalu: O se Sulufaiga mo Siona

Tatou te faapotopoto i malumalu ma maua le sulufaiga mai afā o le olaga

ata fofola mai le mafuie 2011, Kalaiesetete, Niu Sila

Ata na pueina e Gillian Needham, Martin Hunter, ma Cameron Spencer/Getty Images

I le 12:51 i le afiafi i le aso 22 o Fepuari, 2011, o le mafuie e tusa ma le malosi e 6.3 na mafua ai ona faaleagaina tele ia Kalaiesetete, Niu Sila. E selau valusefulu-lima tagata na maliliu, ma e tele afe na manunua. Sa iloagofie le fefe ma le vevesi i le aai. Sa alu ai ni nai itula o ou tietie atu i mea na faaleagaina e ao mai la’u fanau mai a latou aoga ma maua ai lo’u toalua, o lē sa i ai i le vaega o le aai lea na sili ona faaleagaina ai.

O le taimi lava na matou toe foi ai i lo matou fale, sa manaomia ona matou filifili po o le a le mea e fai. Sa le saogalemu le nofo ai i lo matou fale, o lea i lena lava aoauli sa matou faanatinati atu ai e teu ni nai meatotino ma amata ona matou tietie atu i mātū. Matou te lei iloaina o le a matou oo i le tele o vavega i le ala.

Ina ua matou tuua le aai, sa toeitiiti lava a leai se penisini o le matou veni, ae sa mafai ona matou mauaina le penisini i le uluai pamu penisini muamua na toe tatala. Sa tauivi foi le matou veni ma luitau tautaavale, o lea na matou tuuina ai i se faletaavale mo le lipeaina. Ina ua matou pikiina, sa le’i aumaia se pili a le enisinia, ma fai mai sa manao e fesoasoani ia i latou na aafia i le mafuie. Sa faaalia e uo ma aiga le agalelei ia i matou, ma fesoasoani e faatoafilemu i matou ma le ma fanau.

Na iu lava ina matou tietie atu i Hamilton, e silia ma le 500 maila (800 km) i le itu i mātū o Kalaiesetete. Sa mafai ona nonofo lo matou aiga talavou i se tasi o faleaoga a tamaiti aoga o se aoga ua le toe faaaogaina i autafa o le Malumalu o Hamilton Niu Sila. O iina i le pito i lalo o le malumalu sa ma taumafai ai e fesoasoani i le ma fanau ia malolo mai le mafatiaga o le avea ma tagata sulufai o le mafuie.

Ou te manatua lo’u tilotilo i luga i le tumutumu o le malumalu ma manava loloto ae ou te lei laa atu i totonu, aua sa manaomia le lototele e faatalitonu ai au lava ia o le a le pau foi e pei o le tele o fale na palalasi i lo matou aai. I le vaega i totonu i luma o le malumalu, na aumaia ai e le Agaga ia i matou le filemu a o matou fuafuaina a matou laasaga e sosoo ai: o le auala o le a amata ai ona matou faatulagaina lelei mai le vevesi ma agai i luma i o matou olaga.

Ata pue o le tusitala ma lona aiga

O le tusitala ma lona aiga i fafo atu o le Malumalu o Hamilton Niu Sila

O Se Sulufaiga mai le Afā

I le amataga o le Toefuataiga, na folafola mai ai e le Alii, “Ou te poloai atu ai ia te outou ia fausia se fale mo a’u, mo le faapotopotoina faatasi o la’u au paia, ina ia mafai ona latou tapuai mai ia te a’u” (Mataupu Faavae ma Feagaiga 115:8). Na faamalamalama mai e le Alii o lenei faapotopotoina o le Au Paia o le a avea “mo se puipuiga, ma mo se sulufaiga mai le afa” (Mataupu Faavae ma Feagaiga 115:6). I le mavae ai o se mafuie, sa avea le Malumalu o Hamilton ma se nofoaga e faapotopoto ai lo’u aiga.

Na faasilasila mai le Malumalu o Hamilton i le 1954, sosoo ai ma se valaau mo se fesoasoani i le fausiaina. Sa vave ona tali atu le Au Paia i Niu Sila. O nisi alii talavou, tamaitai talavou, ma ulugalii faaipoipo sa valaauina aloaia o ni faifeautalai faigaluega. O isi sa aumaia e aiga ma uo. O nisi sa na ona lagonaina lava o le musuia e o mai ma auauna atu ia i latou o e na aafia i le fausiaina e ala i le tuuina atu o meaai po o le lagolago tautupe.

Ina ua uma ona faapaiaina le malumalu i le 1958, e toatele le Au Paia na faapotopoto i le malumalu mai Niu Sila ma le Eria o le Pasefika ina ia maua o latou faaeega paia ma faamauga. Mo se faataitaiga, ina ua faalogo Vaha’i ma Sela Toga o le atunuu o Toga o le a fausia se malumalu i Niu Sila, sa la faia ni fuafuaga e auai i le faapaiaga. E ui lava i faafitauli tautupe i le malaga, ae o Vaha’i ma Sela o ulugalii muamua ia na faamauina i le Malumalu o Hamilton.

Malumalu o Hamilton Niu Sila

Ata o le Malumalu o Hamilton Niu Sila na pueina e Brent Thomson

O Se Sulufaiga mai le Lalolagi

Ua saunia foi e le Malumalu o Suva Fiti le sulufaiga mo le Au Paia i le Pasefika o e na faapotopoto ai iina. Na faapaiaina le malumalu i le aso 18 o Iuni, 2000, i se taimi o vevesi faalemalo. I le tatalo o le faapaiaga, sa tatalo ai Peresitene Gordon B. Hinckley (1910–2008): “Ua e alofagia i matou i se malumalu i lenei motu o le atunuu. O le a matou le toe malaga mamao atu i le vasa e fai lena galuega ua e faatuina e paia ma manaomia mo Lau Au Paia i lenei tisipenisione o aso e gata ai. Ua e faafofoga mai i a matou tatalo ma faafofoga mai i a matou aioiga ina ia oo mai lenei faamanuiaga ia te i matou.” I se taimi o le atuatuvale, sa maua faatasi ai e le Au Paia i Fiti le filemu i totonu o puipui o le malumalu, o se sulufaiga moni mai feteenaiga.

I le aso 20 o Fepuari, 2016, na faaleagaina ai e le Afa o Winston le faitau afe o fale. O le afā aupito sili lea ona tele na faamaumauina na taia ai Fiti. O le aso na sosoo ai, na toe faapaiaina ai e Peresitene Henry B. Eyring, o lē sa avea ma Fesoasoani Muamua i le Au Peresitene Sili, le Malumalu o Suva Fiti ina ua mavae se toe faafouina mo le 16 masina. Sa ia tatalo: “Matou te faafetai ia te Oe mo Lau Au Paia faamaoni i lenei laueleele matagofie. Matou te talosagaina Au faamanuiaga i o latou luga, ina ia faamanuiaina i latou i le alofa ma le filemu, ina ia fua mai o latou laueleele, ma o le a manuia ma puipuia i latou i a latou galuega amiotonu. Matou te talosaga atu ina ia puipuia i latou mai afā o le natura ma mai feteenaiga a tagata a o latou savavali i le usiusitai i Au poloaiga.”

O malumalu e maua ai le sulufaiga faaleagaga e ala i le faasinoina o i tatou ia Iesu Keriso. O le tumau ai i le fesootai atu ia te Ia e ala i a tatou feagaiga e mafai ona fesoasoani ia i tatou e tetee atu ai i afā faaleagaga e pei o tofotofoga ma faaosoosoga. Na folafola mai e Peresitene Russell M. Nelson: “E leai se isi mea e sili atu ona fesoasoani ia te oe e pipiimau ai i le ai uamea nai lo le tapuai i totonu o le malumalu i le tele e mafai ai e pei ona faatagaina ai e ou tulaga. E leai se mea e sili atu ona puipuia oe a o e fetaia’i ma puao pogisa o le lalolagi.”

Faatasi ai ma le tele o isi malumalu ua faasilasila atu nei, o loo fausiaina, po o le faagaoioia i le salafa o le lalolagi, ua amata ona faigofie atu mo le Au Paia ona faapotopoto ma maua le sulufaiga i malumalu. E tusa lava po o le a le mamao, e tosina atu soo o le Alii i Lona maota pe a latou manaomia le sulufaiga ua Ia folafola mai i Lona nuu o le feagaiga. A o tatou faamaoni i feagaiga ua tatou osia i totonu o le maota o le Alii, o le a tatou maua pea lo tatou filemu ma le sulufaiga silisili e ala mai i lo tatou Faaola, o Iesu Keriso.

Faamatalaga

  1. Tagai i le Rachel Sterzer Gibson, “Sacrifice and Consecration: How the Labor Missionary Period Was the Nauvoo Experience of New Zealand,” Church News, 9 Aok., 2021, thechurchnews.com.

  2. Tagai i le Gibson, “Sacrifice and Consecration.”

  3. Tagai i le “Political Crisis Takes Center Stage in Fiji,” Deseret News, 17 Iulai, 2000, deseret.com.

  4. Gordon B. Hinckley, “Dedicatory Prayer,” Malumalu o Suva Fiti, 18 Iuni, 2000, ChurchofJesusChrist.org/temples.

  5. Henry B. Eyring, “Dedicatory Prayer,” Malumalu o Suva Fiti, 21 Fep., 2016, ChurchofJesusChrist.org/temples.

  6. Russell M. Nelson, “Olioli i le Meaalofa o Ki o le Perisitua” Liahona, Me 2024, 122.