“O Agelu o Auaunaga i luga o le Mauga,” Liahona, Iuni 2025.
O Atatosi o le Faatuatua
O Agelu o Auaunaga i luga o le Mauga
Ina ua faamanualia uāua malosi o lo’u alagavae e tau atu i le tumutumu o lo’u tulivae taumatau i le taimi o se tautoulu a o sopoia maualuga i Mauga Papa, ISA, sa liliu atu le matou vaega o alii talavou i le tatalo ma le perisitua a o latou galulue faatasi ai i le tasi e fesoasoani ia te a’u.
I le taumafanafana o le 2015, sa ave ai e i matou e toatolu o taitai o Alii Talavou, e aofia ai ma lo matou epikopo, ni alii talavou se toaono mai toafa i Saute o Mekisiko i Mauga Papa o Colorado tutotonu mo se malaga e maualuga le malaga ma atofaafafa. I lena taimi, sa ou auauna atu o se peresitene o Alii Talavou a le uarota. Mo aso e fa, sa matou savavali sopo, fagota, suesue, ma faapotopoto i afiafi mo talanoaga faaleagaga faasamasamanoa i tafatafa o le afi. Sa matou faia ni manatuaga tumau—e aofia ai se mea o le a matou manatua pea.
Ae matou te lei malaga ese mai le mauga i le faaiuga o la matou malaga, na pau lava le mea na tau faaletonu ai la matou malaga tafafao o se vae o se tasi na lavea ma sina timu ma le timuaisa. Ina ua uma ona tapena a matou mea na tolauapi ai i le taeao na foi mai ai la matou savaliga sopo, sa leai se tasi o i matou na popole i le auala maseesee, palapalā seia oo ina matou latalata atu i le pito i lalo o le uluai tifato.
O iina na ou see ai, pa’u, ma palasi i le eleele. Sa faafuasei ona ou lagonaina se tiga matuitui i lo’u vae taumatau. Sa ou le iloa le mea na ou faia i lo’u vae, ae sa le mafai ona ou minoi.
A o ou saofai i le palapala, niniva ma tiga, sa faanatinati mai lo matou epikopo, o Bryce Heiner, i o’u autafa. O se fomai tipitipi, sa suesueina e Epikopo Heiner lo’u vae ae sa le mafai ona iloa le matuai tiga o lo’u lavea. O le mea matou te lei iloaina ina ua ou pa’u, sa ou lavea malosi i le pa’u ai i luga o se ma’a lea na faamanualia tuga ai le uaua malosi o lo’u alagavae taumatau i luga a’e tonu o le tupe o le tulivae. Sa le mafai ona ou tu pe savali.
Sa fai mai se tasi o a matou alii talavou, o Natano Donaldson, mulimuli ane, “Sa tele le popolevale i luga o le mauga. Sa tatalo tagata uma mo se taitaiga.” Fai mai se isi alii talavou, o Brighton Heiner, “Matou te lei iloa pe o le a lelei le vae o Uso Ewing pe o le a oti o ia!”
“O Le A E Manuia”
Sa ou iloaina e le mafai ona ou alu ese mai le mauga e aunoa ma le tele o se fesoasoani, e aofia ai le fesoasoani faalelagi. O lea na ou talosagaina ai se faamanuiaga faaleperisitua. Na faau’u e Epikopo Heiner ma faamauina le faau’uga e Mark Handly, o se fesoasoani i le au epikopo. A o saunoa mai Uso Handly, sa i ai se filemu i luga o le matou vaega.
O loo manatua pea e Natano ona lagona ma isi alii talavou a o ia faalogologo i upu mamana o le faamanuiaga: “Sa ou filemu, sa telegese le tata o lo’u fatu, sa to’a lo’u mafaufau. Sa ou maofa i le mana o le Faaola na faaalia mai e le Agaga Paia, lea na pai mai i lo’u loto. Sa ou mafaufau ia te au lava, ‘Ou te manao ia mafai ona ou faia lena mea i se aso. Ou te manao ia mafai ona ou aumaia le filemu ma le faamalologa i e pele ia te au.’”
E ui lava i lena faamautinoaga toafimalie, ae o upu o le faamanuiaga na sili ona taua ia te a’u o upu nei: ”O le a e manuia, ae o le a umi se taimi e alu ai.”
O lena ”taimi e alu ai” e aofia ai le taimi e aveese ai a’u mai le mauga. E ono futu, fa inisi lo’u umi (193 cm), ma i lena taimi o lo’u mamafa e 230 pauna (104 kg). Sa mafaufau alii talavou, ”E faapefea ona tatou aveina o ia i lalo?” Sa ou mafaufau foi i le mea lava lea e tasi.
Ona sa ou faia aoaoga faamasani mo fesoasoaniga muamua i le vao i le taumafanafana ua mavae, sa ou faatonuina ai la matou vaega i le faia o se faalagolagoa mo lo’u vae mai le maea, mea faapipii, lālā laau, ma se momi. Sa i ai pea le fa maila e sopo ai ma se vaitafe aave i le mauga e sopoia ae matou te lei taunuu atu i a matou taavale ma saili se fesoasoani faafomai.
“O Se Tatalo i o Matou Loto”
Sa lagolagoina au e tagata aupito maualuluga e toalua o le matou vaega e ala i le pipiimau i pito i luga o o’u lima a o la savavali i o’u tafatafa. Sa amata ona matou agai lemu atu i lalo o le mauga. O nisi taimi e vaivai ai lo’u tulivae lelei, ma ou gau ifo ai e pei o se nofoa faamoe i luga o le vao. Sa ou tauivi ma le faafaufau i laasaga tiga uma. Sa faateleina le popole o Epikopo Heiner i itula taitasi o lo matou sopo agai i lalo.
A o faamamāina e nisi o le matou vaega le ala i luma atu o papa ma otaota ina ia faafaigofie ai le malaga mo a’u, o isi sa toe sopo atu i luga o le auala e aumai ni vai, meaai, ma faamalosiauga mo a’u. O se savaliga sopo lea e masani lava ona alu ai pe tusa ma le lua itula ua valu itula le umi.
Sa sopo muamua atu Epikopo Heiner ma nisi o alii talavou ia oo i le vaitafe. O iina, faatasi ai ma le mea na faamatalaina e Daniel Palmer o se “tatalo i o matou loto,” sa latou nonoa tuufaatasia ai laau mai laau ua pauu ma fausia ai se alalaupapa i luga o se faatanoa o piva ua lafoaia. Sa latou faia foi se pa e le tumau e to’olima i ai.
“Ina ua ou taunuu i le vaitafe i le fa itula i le savaliga sopo,” o le tala lea a Steven, “sa ou sopoia lemu ma le faaeteete le alalaupapa o ogalaau ma lagolagoina e ni nai lima fesoasoani.”
Ina ua ou taunuu i le vaitafe i le fa itula i le savaliga sopo, sa ou sopoia lemu ma le faaeteete le alalaupapa o ogalaau e lagolagoina e ni nai lima fesoasoani. Sa matou tutu e malolo ma fai se isi o tatalo e tele. O le taimi lena, ua matou i ai i le afa o le mauga.
I ni nai itula mulimuli ane, na tulioso mai ai alii talavou muamua mai le vaomatua e latalata i le ulu o le alasopo. Sa latou faamatala atu lo matou tulaga faigatā i nisi o tagata tolauapi o loo tietie i taavale e faaaoga i ituaiga fanua uma. O nisi o na Samaria agalelei na tietie atu i le alasopo, piki mai nisi o i matou, ma ave i matou i a matou taavale.
E le’i umi ae matou agai atu i Trinidad, Colorado, lea na ou maua ai togafitiga i se potu o faalavelave faafuasei i le falemai. Sa faaofi e se fomai lo’u vae i se fusi tulivae ma ni tootoo, ma matou agai atu ai i le fale.
Steven Ewing (lona lua mai le agavale) ma Epikopo Bryce Heiner (taumatau mamao) faatasi ai ma “agelu auauna atu” o e na fesoasoani ia Steven mai le mauga (agavale i le taumatau): Eric Palmer, Brighton Heiner, Daniel Palmer, Jacob Donaldson, ma Zane Heiner (e le o i ai i le ata: Natano Donaldson, o le sa auauna atu o se faifeautalai faamisiona; ma Mark Handly, o le na siitia atu).
“O Le Mana o le Atua”
Leai, e lei vave ona faamaloloina a’u. O le faamalologa na “umi se taimi” ina ua uma le taotoga ma togafitiga faaletino. Ae ou te faafetai mo le faamanuiaga o le perisitua na ou mauaina, le faatuatua na faaalia e i latou o e na tatalo mo a’u ma fesoasoani ia te a’u (tagai i le Iakopo 2:26), ma o le lotogatasi o le faamoemoega na matou ausia a o matou galulue faatasi e aveese a’u mai le mauga.
Sa matou aoaoina ni mea taua i lena aso, o lesona na faamalosia ai a matou molimau ma faaiuga, na fesoasoani i alii talavou e tautino atu e auauna atu i misiona, ma saunia i latou mo mauga faigata o le a latou a’ea i le lumanai.
“O se tasi o o’u taitai ma tupulaga ofoofogia sa i ai le mana o le Atua,” o le manatua lea a Natano. “Ou te talitonu na Ia auina mai agelu i lena aso e fesoasoani ia i matou. O lenei aafiaga na fesoasoani ia te a’u ia ou malamalama ai i le taua o le agavaa e faamanuia le faamanatuga ma faataunuu isi o’u tiute faaleperisitua.”
Ou te le iloa pe o le a le tele o le vaega na faia e lena aafiaga i le fesoasoani atu i alii talavou i lena savaliga sopo e tautino atu i olaga o le tatalo, auaunaga, ma le agavaa. O le tele o aafiaga i o latou olaga talavou atonu na i ai se matafaioi autu i la latou tautinoga ia Iesu Keriso ma Lana Ekalesia. Ae o na alii talavou taitoatasi sa faaauau pea e oo atu e auauna atu i le Faaola o ni faifeautalai faamisiona.
Faatasi ai ma le aluga o taimi, ua faateleina lo’u faafetai mo na auauna lelei a le Alii—o mea na latou faia mo a’u i lena taimi ma mea o loo faaauau pea ona latou faia mo isi i aso nei. Mo a’u, sa avea i latou, ma o loo tumau pea, o ni agelu o le auauna atu (tagai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 13:1).
Mo la latou “auaunaga maoae i le faatinoina o tomai ma mataupu o le Sikauti,” na maua ai e alii talavou mai le Uarota a Rio Grande i Las Cruces, Niu Mekisiko, le taui o le Pine o le Agavaa mai le Sikauti a Tama o Amerika.