“Ko Kimoua ʻa e Siasí,” Liahona, ʻEpeleli 2025.
Ngaahi Leʻo ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní
Ko Kimoua ʻa e Siasí
Lolotonga ʻema nofo ʻi ha ʻaho ʻe 70 ʻi ha taua leʻo, naʻá ku maʻu mo hoku husepānití ʻa e meʻa kotoa pē naʻe fiemaʻu ke ma tauhi faivelenga ai ki he Fakamoʻuí mo ʻEne ongoongoleleí.
Tā fakatātaaʻi ʻe Bradley Clark
ʻI Sune ʻo e 1963, ne u mavahe mo hoku husepāniti ko Kalí mei he Temipale Kaatisoni ʻAlapetá pea kamata ʻema fononga fakataha ko ha ongomeʻa toki mali foʻou ʻi he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. Naʻe faʻo kotoa ʻema ngāʻotoʻotá ʻi ha ʻū kato ʻo hili ʻi he sea mui ʻema kiʻi kaá ʻi heʻema fakaʻuli ki Kalakia, ʻAitahō, USA.
Naʻe pau ke kamata ngāue ʻa Kali ʻi hono fakasio e vela ʻi he taua leʻo ʻi ʻAnitoni Piiki ʻi he Vaota Fakafonua Seni Sioó. ʻI he maile ʻe nima (km ʻe 8) he halá mo ha maile kehe ʻe tolu (km ʻe 5) he hala ʻi he moʻungá, ko homa fuofua ʻapí ko ha kiʻi loki ʻi ha taua leʻo ne fute ʻe 30 (mita ʻe 9) mei he kelekelé.
Kimuʻa peá ma aʻu ki Kalakiá, naʻá ma ʻaʻahi kia Palesiteni Lāsoni, ko e palesiteni ʻo ha kiʻi kolo ʻi he feituʻu ko iá. Naʻá ma fakamatala ange ko e ʻaho ʻe 70 hono hokó, te ma nofo ʻi ha taua leʻo pea he ʻikai ke ma lava ʻo maʻu ha ʻaho mālōlō mei he ngāué ke kau ki he lotu he Sāpaté ʻi hono kolo ʻi Seni Malisi, ʻAitahoó.
Koeʻuhí ko homa tūkunga makehé, naʻe vahevahe mai ʻe Palesiteni Lāsoni ha akonaki fakalaumālie mo ʻaonga: “Brother mo Sisitā Kolimani, te mo hoko ko e Siasí ʻi homo kiʻi ʻapi ʻi ʻAnitoni Pīkí. ʻOkú mo maʻu ʻa e lakanga fakataulaʻeikí, ko hoʻomo ngaahi fuakavá, ko homo fakamoʻoní, folofolá, mo hoʻomo tuí ke fakahoko e meʻa kotoa pē ʻoku fiemaʻu ke faivelenga ʻi he ongoongoleleí. ʻOku ou fakamafaiʻi kimoua ke fakahoko e houalotu sākalamēnití ʻi he Sāpate kotoa, ʻa ia te mo maʻu ai ʻa e sākalamēnití mo fakahoko ha ngaahi lea fekauʻaki mo e ongoongoleleí. Te mo fakahoko e fakataha lakanga fakataulaʻeikí, fakataha ʻa e Fineʻofá, kalasi Lautohi Faka-Sāpaté, mo e efiafi fakafāmili ʻi ʻapí. Ko kimoua ʻa e Siasí!”
ʻI heʻema lea fakamāvae kia Palesiteni Lāsoní, naʻá ma ongoʻi mohu tāpuekina ke kamata homa fāmilí ʻi homa kiʻi Siasi toko ua kuo fakamafaiʻi ʻi ʻAnitoni Pīkí. Naʻá ma lotu fakaʻaho, fakafoʻituitui mo fakataha. Naʻá ma takitaha maʻu ha tatau ʻo e folofolá, pea mo ha tohi lēsoni ʻo e Lautohi Faka-Sāpaté. Naʻe akoʻi ʻe Kali e lakanga fakataulaʻeikí peá u kau ki ai. Ne u akoʻi e kalasi ʻa e Fineʻofá, pea naʻá ne kau ki ai. ʻI he Sāpate totonú, naʻá ma fakahoko ʻa e houalotu ʻaukaí mo e fakamoʻoní.
Ko ha ʻOfa Makehe kia Nīfai
ʻI he ʻātakai ko ʻení, naʻe kamata ai ʻema ako ʻi he kotoa ʻo ʻema moʻuí, mo ʻema ʻofa ki he Tohi toputapu ʻa Molomoná, ʻa ia naʻá ne fakahoko ha fatongia mahuʻinga ʻi he ului ʻa Kali ʻi he 1962. ʻI heʻema akó, naʻá ma fakatupulaki ha ʻofa makehe kia Nīfai.
ʻI he kei siʻi ʻa Nīfaí, naʻá ne mavahe mo hono fāmilí mei honau ʻapi ʻi Selusalemá, ʻo fakatatau mo e fakahā kia Līhaí (vakai, 1 Nīfai 2:2). ʻI he toafá pea kimui ange ʻi he fonua ʻo e talaʻofá ʻi he ongo ʻAmeliká, naʻa nau mamaʻo mei he niʻihi kehe naʻe tui ki he hāʻele mai ʻa e Fakamoʻuí. Ka naʻe maʻu ʻe he fāmili ʻo Līhaí ʻa e meʻa kotoa pē naʻa nau fiemaʻú. Naʻa nau maʻu ʻa e tuí, naʻa nau maʻu ʻa e folofolá ʻi he ʻū lauʻi peleti palasá, pea naʻa nau maʻu ha fakahinohino fakaepalōfita.
ʻI he tūkungá ni, naʻe fekumi ʻa Nīfai pea maʻu ha fakamoʻoni fakataautaha ki he Fakamoʻuí pea mo e ngaahi aʻusia fakalaumālie mo Iá (vakai, 1 Nīfai 2:16). Naʻe ʻikai ke ne lava maʻu ha ngaahi falelotu pe ko e kau faiako poto ʻo Selusalemá. Ka naʻe tupulaki fakalaumālie ʻa Nīfai pea naʻá ne fakatupulaki ha vā fetuʻutaki fakataautaha mo e ʻOtuá, ʻo hangē ko ʻene hā ʻi heʻene fakaʻaongaʻi e ngaahi huafa kehekehe ki he Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí.
ʻOku pehē ʻe Nīfai ʻi he feituʻu maomaonganoá, “Naʻe hoko ʻo pehē naʻe folofola mai ʻa e ʻEikí kiate au” (1 Nīfai 2:19). ʻI he founga tatau pē, naʻe folofola mai ʻa e Tamai Hēvaní kiate au mo Kali ʻi ha funga moʻunga ʻi homau vaotā ʻi he feituʻu maomaonganoá.
Naʻe pehē ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni fekauʻaki mo e ngaahi meʻa mahuʻinga ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí, “Naʻe fakalea ia ʻe ha tangata Mosilemi ʻi he foungá ni, ʻʻI he taimi ʻe faingofua feʻunga ai ho tuʻunga faka-Kalisitiané ke u lava ʻo heka mo ia ʻi ha kāmelí, te u mahuʻingaʻia ai.ʼ ʻOku mahuʻinga ʻa e tuí, fakatomalá, papitaisó, ʻenitaumení, mo e ouau ʻo e silá.”
Naʻá ma maʻu ʻa e meʻa kotoa pē naʻá ma fiemaʻú.
ʻOku ou houngaʻia ʻi he fakahinohino mei ha palesiteni fakakolo ʻi ʻAitahō pea mo e akonaki ʻa e kau palōfita ʻi he kuonga muʻá mo onopōní. Hangē ko hono fakahā moʻoni ʻe he ʻEikí ʻi he Mātiu 18:20, “Ko e potu ko ia ʻoku fakataha ai ʻa e toko ua pe ʻa e toko tolu ʻi hoku huafá, te u ʻi ai au mo kinautolu.”
Fakatauange ʻe tupulaki ʻetau tui ki he Fakamoʻuí, fiefia ʻi Heʻene ongoongoleleí, mo e houngaʻia ʻi he Tohi ʻa Molomoná ʻi heʻetau fakataha mo e Kāingalotu kehe ʻo e Siasí—tatau ai pē ko e hā hotau tokolahí mo e feituʻu ʻoku tau ʻi aí.