“Ko Kimoua ʻa e Ongo Talafekaú?” Liahona, ʻEpeleli 2025.
Ngaahi Leʻo ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní
Ko Kimoua ʻa e Ongo Talafekaú?
Naʻe ʻafioʻi ʻe he ʻEikí ʻema ngāue mālohí ʻaki hono tataki kimaua ki ha ongomeʻa mali naʻá na mateuteu ke tali mo vahevahe ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí.
Tā fakatātaaʻi ʻe Bradley Clark
Ne u kau ʻi he kau faifekau pē ʻe toko fā naʻe lea faka-Sipeini ʻi he Misiona New England. Naʻa mau ngāue mālohi ke ako e leá mo vahevahe ʻa e ongoongoleleí, ka ko e lahi tahá ne fakafisingaʻi kimautolu.
Naʻá ma tukituki ʻi he ʻaho ʻe taha ʻi he matapā ʻo Hiuko mo Nisa Taiesé, ko ha ongomeʻa mali ʻi Poloviteni, ʻi Louti ʻAilani. Hili ʻena fakaafeʻi kimaua ki hona fale nofo totongí, naʻá ku fehuʻi ange pe ko e hā hono fuoloa ʻena nofo aí.
Naʻá na talamai, “Naʻá ma toki hiki mai pē ki heni mei Niu ʻIoke. Naʻe fakahā mai ʻe he ʻEikí ke ma hiki mai ki Poloviteni pea te Ne fekauʻi mai ha kau talafekau ke akoʻi kimaua ki he moʻoní. Ko kimoua ʻa e ongo talafekaú?”
Naʻá ma tali fakapapauʻi ange, “ʻIo, ko e ongo talafekaú kimaua.” Naʻá ma akoʻi ʻa Hiuko mo Nisa fekauʻaki mo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí, pea naʻá na tali lelei ʻema pōpoakí pea naʻe ʻikai fuoloa kuó na papitaiso.
Hili ha taimi nounou mei heʻena papitaisó, naʻe ʻalu ʻa Hiuko mo Nisa ke ʻaʻahi ki hona fonua tupuʻangá ʻi Kuaiakili, ʻEkuatoa. ʻI heʻenau foki mai ki Polovitení, naʻá na vahevahe mai haʻana ʻū tā mo Palesiteni N. ʻEletoni Tena (1898–1982), ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluaki ʻi he taimi ko iá, pea mo hono uaifi ko Selá, ʻi ha konifelenisi fakaʻēlia ʻi ʻEkuatoa. Lolotonga e ʻi ai ʻa Hiuko mo Nisá, naʻá na vahevahe ʻa e ongoongoleleí mo e kau mēmipa ʻo e fāmilí. Naʻe kau ha toko hongofulu mā taha ki he Siasí.
Naʻá ku toki ʻilo kimui ange mo hoku hoá naʻe fakatou ngāue ʻa Brother mo Sisitā Taiese ʻi ha fale ngaohi tupenu fakalotofonua peá na maʻu e vahe maʻulalo tahá, pea ʻokú na ʻave ʻa e vaeua ʻo ʻena vahé ki Kuaiakili ke tokoni ki hona ngaahi fāmilí. ʻI heʻema fokotuʻu ange ke fakasiʻisiʻi ʻema kai ʻi hona ʻapí ke ʻoua te ma hoko ko ha kavenga fakapaʻanga kiate kinauá, naʻe talamai ʻe Nisa, “ʻIkai ʻEletā Nōmani!”
Naʻá ne fakamatala mai ko e talu ʻena papitaiso mo kamata totongi vahehongofulú, hangē naʻe fonu maʻu pē ʻena ʻaisí ʻi he moá mo e iká, neongo naʻá ne fafanga maʻu pē ʻa e kau faifekaú.
ʻOku tau ako ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 123:12, “ʻOku ʻi ai ʻa e tokolahi ʻoku kei ʻi he māmaní … ʻoku kei taʻofi ʻa kinautolu mei he moʻoní koeʻuhí he ʻoku ʻikai pē te nau ʻilo ʻa e feituʻu ke ʻiloʻi ai iá.” Naʻe ʻilo ʻe ha tokolahi ʻa e moʻoni ʻo e ongoongoleleí ʻo fakafou ʻi he ngaahi ngāue fakafaifekau ʻa Hiuko mo Nisa ʻi heʻena hoko ko e mēmipá pea kimui ange ʻi heʻena hoko ko e ongo faifekau fakasiteikí.
ʻI he taimi ʻoku tau fekumi faivelenga ai hangē ko Niuko mo Nisá, ki he moʻoní pea vahevahe vēkeveke leva ʻa e ongoongo lelei ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí, te tau mamata ki ha ngaahi tāpuaki lahi ʻi heʻetau moʻuí pea ʻi he ngaahi moʻui lahi ʻoku tau tākiekiná.