“Ko e Hā Ka ʻIkai Ke U Fiefia Ai?,” Liahona, ʻEpeleli 2025.
Ngaahi ʻAta ʻo e Tuí
Ko e Hā Ka ʻIkai Ke U Fiefia Ai?
ʻOku ʻi ai hoku mahaki tauhi ʻoku ʻikai lava ʻo faitoʻo ʻa ia ʻoku mamatea ai hoku ongo nimá mo e vaʻé fakatouʻosi, kae fakamālō ki he tekinolosiá ʻoku ou lava ai ʻo taipe ʻaki hoku ongo matá, ʻe hokohoko atu ʻeku vahevahe ʻeku fakamoʻoní ki he palani ʻa e ʻOtuá ki he fiefiá kae ʻoua kuó Ne ui au ki ʻapi.
Faitaaʻi ʻe Amy Schaffer
ʻOku ʻi ai hoku mahaki tauhi ʻoku ʻikai lava ʻo faitoʻo ʻoku peseti ʻe 100 ʻa e mate aí. Ko e hā e ʻuhinga ʻoku ʻikai ke u ʻita ai ki he ʻOtuá? Koeʻuhí kuó Ne fakamoʻoniʻi ʻEne faivelenga ʻi he ngaahi taimi faingataʻá, pea kuó u ako ke falala kiate Ia.
Hili pē ha taimi nounou ʻi hono fanauʻi hoku foha lahi tahá, naʻe ʻiloʻi ʻokú ne moʻua ʻi he mahaki ʻoku uesia ai ʻa e ngākau lahí (Hirschsprung). Naʻá ne tokoto ʻi he tafaʻaki ʻo e fānau faingataʻaʻiá, fiemaʻu ke tauhi ki ʻapi, pea naʻe fakahoko hano tafa. Ko ha taimi fakamanavahē ia.
ʻI he meimei taimi tatau pē, naʻe iku e ngāue ne u fakaʻamuá ki ha meʻa fakailifia. Naʻe fehalaaki e meʻa kotoa pē, ʻo fakatupu ai e mole ʻeku ngāué mo ʻeku faifaleʻí. Ne u faʻa foki mai ki ʻapi hili ha ngaahi ʻaho ngāue taimi lōloa pea tokoto ʻi he falikí ʻo lāunga.
Naʻe moʻua foki hoku ʻofefiné ʻi he mahaki ne uesia hono ngākau lahí. Ne hiliō ai ʻa ʻene moʻua ʻi ha palopalema hono mafú pea mo e Down Syndrome. Naʻá ne nofo falemahaki ʻi he ngaahi fuofua uike siʻi ʻo ʻene ʻi māmaní. Hili ha tafa lalahi ʻe tolu, ʻokú ne fofonga malimali. ʻI he kamatá, ne hangē hono fokoutuá ha meʻa fakamamahí, ka ko e taimi ní ʻoku hangē ia ha tāpuakí. Neongo ʻa e ngaahi taimi faingataʻá, ka kuó ne akoʻi homau fāmilí ki he ʻofá mo e faʻa kātakí. ʻOkú ne ʻomi ʻa e fiefia ki he ngaahi momeniti īkí, ʻikai tuku ʻene fakaʻohovaleʻi kimautolú, mo fakafiefiaʻi ʻa e kakaí ʻi he feituʻu pē ʻokú ne ʻalu aí.
ʻI he meʻá ni hono kotoa, naʻá ku fakakaukau ki hono lokaʻi ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻi he loki fakamamahi he Fale Fakapōpula Lipetií. Naʻe fakafiemālieʻi ia ʻe he Fakamoʻuí ʻaki ʻa e taumuʻa māʻolunga angé ʻo pehē, “ʻIloʻi ʻe hoku foha, ʻe foaki ʻe he ngaahi meʻá ni kotoa pē ʻa e potó kiate koe, pea ʻe hoko ia ʻo ʻaonga kiate koe. Naʻe ʻalu hifo ʻa e Foha ʻo e Tangatá ʻo māʻulalo ange ʻiate kinautolu kotoa pē” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 122:7–8).
Ko ha laʻitā naʻe faitaaʻi kimuʻa pea toki ʻilo ʻoku ou fokoutua ʻi he ALS. ʻI heʻeku fakakaukau ki hoku ngaahi faingataʻaʻiá, ʻoku ou feinga ke manatuʻi ʻa e lahi hono faitāpuekina ʻeku moʻuí. ʻE hoko hoku uaifi fakaofó ko hoku hoa ki he taʻengatá ʻo kapau te ma tauhi ʻema ngaahi fuakavá, pea te u maʻu ha fiefia lahi ʻi hoku hakó.
Faitaaʻi ʻe Lisa Harbertson
Ko Ha Fakakaukau ʻo e Ongoongoleleí
ʻI hoku ngaahi faingataʻaʻiá, naʻe ʻomi ʻe heʻeku fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisí ha fakakaukau mahino. Naʻá ku fakatokangaʻi kuo ʻalu hifo ha ngaahi foha mo ha ngaahi ʻofefine tokolahi ʻo maʻulalo ʻiate au. Ko ia, kuó u ako ʻe lava ke u houngaʻia ʻi hoku ngaahi faingataʻaʻiá. ʻI heʻeku ʻiloʻi ʻi he taimí ni ʻa e meʻa lahi kuó u ako mei he mamahi kuó u kātekiná, hangē ʻoku ʻikai loko faingataʻa ʻa e ngaahi faingataʻa ko iá ʻo hangē ko e taimi naʻe hoko aí.
ʻI he konga kimui ʻo e 2018, naʻe ʻilo ai ʻoku ou fokoutua ʻi ha mahaki ne uesia ai e neave ʻi he ʻutó mo e huituʻá (amyotrophic lateral sclerosis) pe ʻoku ʻiloa ko e ALS pe ko e mahaki Lou Gehrig—ko ha mahaki neave hāhāmolofia ʻoku ʻikai hano faitoʻo. ʻOku tamateʻi ʻe he ALS ʻa e ngaahi neave ʻokú ne fakafehokotaki hoku ʻutó ki hoku ngaahi uouá. ʻOku kei lele pē ʻeku fakakaukaú, pea mahino kiate au e lea kotoa mai ʻa e kakaí kiate aú, ka ʻoku ʻikai ke u toe lava ʻo puleʻi hoku ngaahi uouá tukukehe pē hoku ongo matá. ʻOku faingataʻa mo tuai ʻeku leá, pea kuo pau ke u fakaʻaongaʻi hoku ongo matá ʻi he taimí ni ke taipe ʻi ha meʻangāue ʻa e meʻa ʻoku ou fie lea ʻakí.
Kuo fakatupu ʻe he ALS ke u mamatea, ʻo fakafalala ki ha mīsini ke u mānava pea ʻi hoku uaifi ko Tifanií ki he meʻa kotoa. ʻOku ngalingali ʻe mole ʻeku moʻuí ʻi he mahakí ni kimuʻa peá u mamata ki he tupu hake ʻeku fānaú. Naʻá ku pulusi ha tohi ʻo ʻeku ngaahi lēsoní mo e leá ke nau lau mo e niʻihi kehé hili ʻeku hiki atú.
Ka ʻi heʻeku fakakaukau ki hoku ngaahi faingataʻaʻiá, ʻoku ou feinga ke manatuʻi ʻa e lahi hono faitāpuekina ʻeku moʻuí. Kuó u folaua ʻa e māmaní, ako fekauʻaki mo ha ngaahi anga fakafonua kehekehe, talanoa mo ha palesiteni ʻo e ʻIunaiteti Siteití, maʻu meʻatokoni mo e palēmia ʻo Sīliá, mo tuʻu ʻi he tumuʻaki moʻunga kuo ʻufiʻufiʻi ʻe he sinoú ʻo ofo ʻi hono fakaʻofoʻofá.
Kae mahuʻinga angé, kuó u kata—leʻolahi mo fuoloa—mo ʻeku ongomātuʻá, ngaahi tokouá mo e tuofāfiné, fāmilí, mo e ngaahi kaungāmeʻá. Kuó u tuʻu ʻi he ngaahi potu toputapú, ako mei he ngaahi akonaki ʻa e kau palōfita moʻuí, mo ngāue ʻi he temipalé. Kuó u fakaafeʻi ha niʻihi kehe ke nau haʻu kia Kalaisi pea maʻu ʻa e fiefiá. ʻE hoko hoku uaifi fakaofó ko hoku hoa ki he taʻengatá ʻo kapau te ma tauhi ʻema ngaahi fuakavá, pea te u maʻu ha fiefia lahi ʻi hoku hakó.
ʻI he fakakaukau ko ʻeni ʻo e loto-houngaʻiá, ko e hā ka ʻikai ke u fiefia aí? ʻOku ʻikai ke fakafiefia ʻa e ALS, pea ʻoku mahino ko e tuʻunga faingataʻa taha ia ʻo ʻeku moʻuí. Ka ʻoku ʻikai faingataʻa feʻunga ia ke mole ai ʻeku fiefiá.
Ko e Meʻa Kuó u Akó
Kuó u vakai ki he ALS ko ha uiuiʻi, pea ʻoku ou feinga ke fakahoko totonu ia. Ko hono moʻoní, ʻoku ou ʻamanaki atu ke toe manatu ki he mahakí ni peá u kata—mo houngaʻia ʻi he meʻa kuo tokoniʻi au ʻe he faingataʻá ni ke u aʻusiá. Pea kapau ko e anga ia ʻeku fakakaukau ʻamui ki he ngaahi meʻá, ko e hā ʻoku ʻikai te u fakakaukau pehē ai ʻi he taimi ní?
ʻOku ʻikai ke u fie ʻoatu ʻa e fakakaukau ʻoku faingofua ʻa e pole ko ʻení. Naʻe fuoloa ia peá u toki lava ʻo mapuleʻi e ngaahi ongo ʻoku ou maʻú mo e ilifiá. Kuó u ako ha meʻa lahi ʻi he fakaʻauʻauhifo hoku sino fakatuʻasinó.
Kuó u ako fekauʻaki mo e founga ʻoku faʻa foaki mai ai ʻe he ʻOtuá ha ngaahi tāpuaki kiate kitautolú. ʻI he kamatá, ʻoku ui kitautolu ke tau fai ha meʻa ʻoku ngali faingataʻa—pe taʻemalava! Pea akoʻi leva kitautolu ʻe he ʻEikí mo hiki hake ʻo fakafou ʻi Heʻene ʻaloʻofá pe ko e “mālohi fakaivia” ʻoku malava ʻi Heʻene Fakaleleí. ʻOku tau toki vakai pē ki Hono toʻukupú mo ʻEne ngaahi tāpuakí ʻi heʻetau moʻuí, ʻi heʻetau lavaʻi ʻa e ngāué. Hangē ko e akonaki ʻa Palesiteni Tōmasi S. Monisoní (1927–2018): “ʻOua ʻe lotua ha ngaahi ngāue ʻoku tatau mo e meʻa ʻokú ke malavá kae lotua ha tuʻunga malava ʻoku tatau mo hoʻo ngaahi ngāué. Hili iá he ʻikai ko e maná ʻa hono fakahoko hoʻo ngaahi ngāué, ka te ke hoko koe ko e maná.”
Kuo toutou hoko mai ʻa e sīpinga ko iá kiate au. Ko ia, ʻoku ou tui ʻe iku pē ʻa e ALS ki he meʻa tatau kiate au.
ʻOku ngalingali ʻe mole ʻeku moʻuí ʻi he mahakí ni kimuʻa peá u mamata ki he tupu hake ʻeku fānaú. Naʻá ku pulusi ha tohi ʻo ʻeku ngaahi lēsoní mo e leá ke nau lau mo e niʻihi kehé hili ʻeku hiki atú. ʻOku ou feinga ke fakahoko totonu hoku uiuiʻí mo hoko ʻo hangē ange ko Sīsuú, kae ʻoua kuo hokosia hoku ngataʻangá.
Faitaaʻi ʻe Debra Jo Borden
Kapau ʻoku moʻoni ʻa e ongoongoleleí, naʻe pehē ʻe Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī (1910–2008), “pea ko e hā leva mo ha toe meʻa ʻoku mahuʻinga moʻoni?” ʻOku ou ako ha meʻa lahi fekauʻaki mo e meʻa ʻoku mahuʻinga tahá. Kuó u ako ʻi hoku ngaahi faingataʻaʻiá, ʻoku ʻofa ʻa e ʻOtua ʻo e ʻunivēsí ʻiate au. ʻI heʻeku fakakaukau ki aí, ʻoku ou lava ʻo vakai ki Hono toʻukupú ʻi heʻeku moʻuí. Kuo hanga ʻe he faingataʻa kotoa pē kuó u fehangahangai mo iá ʻo teuteuʻi au ki he faingataʻa hono hokó. Naʻe ʻikai kau ʻa e ALS ʻi heʻeku ngaahi palaní, ka kuó u ako “ʻoku ʻikai tatau ʻEne foungá mo ʻetau foungá.”
ʻOku ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻiate kitautolu ʻi he tuʻunga moʻoni ʻoku tau ʻi ai he taimi ní, ka ʻokú Ne fiemaʻu foki ha meʻa lahi ange meiate kitautolu. ʻOku ʻikai ke tau ofiofia ki he ngataʻangá. ʻOku kei toe lahi ʻa e hala fonongá, ka ʻoku fiemaʻu ke tau “toe kiʻi lelei ange ʻi he ʻaho takitaha.” Koeʻuhí ʻoku ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻiate kitautolu, ʻokú Ne kole mai ai ke tau tuʻu hake, hoko ʻo lelei ange, pea muimui kiate Ia.
ʻI hono fakahoko kia Nīfai ko e palōfita ʻi he Tohi ʻa Molomoná ha fehuʻi naʻe ʻikai ke ne ʻiloʻi ʻa e talí, naʻá ne falala ki he meʻa naʻá ne ʻosi ʻiló: “ʻOku ou ʻilo [ʻoku] ʻofa [ʻa e ʻOtuá] ki heʻene fānaú; ka neongo iá, ʻoku ʻikai te u ʻiloʻi ʻa hono ʻuhinga ʻo e meʻa kotoa pē” (1 Nīfai 11:17).
ʻOku ou tui neongo e ngali faingataʻa, taʻetotonu, taʻetaau, pe fakamamahi ʻa e moʻuí ni, ka te tau fiefia kotoa pē ʻi he ikuʻanga ʻo e meʻa kotoa pē. ʻE ikuʻi ʻe heʻetau ngaahi filí ʻa hotau tūkungá.
ʻOku ʻi ha ha lea manakoa ʻoku pehē, “ʻE lelei pē ia ʻi he ikuʻangá, pea kapau he ʻikai lelei, ʻoku ʻikai ko e ngataʻangá ia.” Kuo folofola ʻa e ʻEikí Tonu ʻo pehē:
“ʻOku ʻikai te mou lava ʻo mamata ʻaki homou mata fakanatulá, ʻi he taimí ni, ki he finangalo ʻo homou ʻOtuá ʻo kau ki he ngaahi meʻa ko ia ʻe hoko mai ʻamuí, pea mo e nāunau ʻe hoko mai hili ʻa e faingataʻa lahí.
“He ʻe hoko mai ʻa e ngaahi tāpuakí hili ʻa e ngaahi faingataʻa lahi. Ko ia ʻe hokosia ʻa e ʻaho ʻa ia ʻe fakakalauni ai ʻa kimoutolu ʻaki ʻa e nāunau lahi” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 58:3–4).
ʻOku ʻikai te u ʻiloʻi hono ʻuhinga ʻo e meʻa kotoa pē. Ka ʻoku ou ʻilo ʻoku ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻiate au. ʻOkú Ne ʻofa foki ʻiate koe. ʻOku hanga ʻe Heʻene ʻofa haohaoá ʻo tekeʻi ki tuʻa ʻeku ilifiá (vakai, Molonai 8:16). ʻOku ou feinga ke fakahoko totonu hoku uiuiʻí mo hoko ʻo hangē ange ko Sīsuú, kae ʻoua kuo hokosia hoku ngataʻangá.
Fakamālō ki he tekinolosia ʻoku ou lava ʻo taipe ʻaki hoku ongo matá, ʻe hokohoko atu ʻeku vahevahe ʻeku fakamoʻoní ki he palani ʻa e ʻOtuá ki he fiefiá kae ʻoua kuó Ne ui au ki ʻapi.