“Ko Hono Langa ʻo Saione ʻi Hotau Ngaahi Uōtí mo e Koló: ʻE Lava ke Kamata Ia ʻiate Au,” Liahona, ʻEpeleli 2025.
Ko Hono Langa ʻo Saione ʻi Hotau Ngaahi Uōtí mo e Koló: ʻE Lava ke Kamata Ia ʻiate Au
Ko ha tāpuaki fakaʻofoʻofa hono maʻu ha uooti pe kolo ʻoku hangē ko Saioné. Ko ha ngaahi founga moʻoni ʻeni ke fakahoko ai ia.
Naʻe mei fēfē nai kapau naʻe ʻalu atu ʻa e Fakamoʻuí ki hoʻo uōtí pe koló ʻi ha ʻaho Sāpate? He ʻikai ngata pē nai ʻi he ongoʻi fiemālie ʻa e kāingalotú ka te nau fiefia foki ʻi Heʻene ʻi aí? Ko e hā ha ngaahi ʻulungaanga faka-Kalaisi te Ne mamata ki ai ʻi he kāingalotú?
Naʻe fekauʻi ʻe he ʻEikí ʻa e fuofua kāingalotu ʻo e Siasí ke fokotuʻu ha feituʻu senitā ʻo Saione ʻi Mīsuli (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 57:1–3). ʻI hotau kuongá ni, ʻoku tau langa ʻa Saione ʻi hotau ngaahi siteikí, uōtí, mo e koló—pea ʻoku tau takitaha kau ʻi he ngāue ko ʻení.
Ko e hā ʻa e Saione? “Naʻe ui ʻe he ʻEikí ʻa hono kakaí ko Saione, koeʻuhí he naʻa nau loto-taha pē mo fakakaukau taha, pea nau nofo ʻi he māʻoniʻoni; pea naʻe ʻikai ha kakai masiva ʻiate kinautolu” (Mōsese 7:18).
Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā D. Toti Kulisitofasoni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e founga ke fakaʻaongaʻi ai e potufolofola ko ʻení kae lava ke “fokotuʻu ʻa Saione ʻi hotau ngaahi ʻapí, kolo ʻo e Siasí, uōtí mo e ngaahi siteikí. … ʻE fiemaʻu leva ke tau (1) hoko ʻo uouangataha ʻi he loto mo e fakakaukau; (2) hoko ko ha kakai māʻoniʻoni, ʻo tatau pē ʻi he fakafoʻituituí mo e fakalūkufuá; pea (3) tokangaʻi lelei ʻa e kakai faingataʻaʻiá ke malava ʻo toʻo atu ʻa e masivá meiate kitautolu. He ʻikai lava ke tau fakatatali ʻa e ngaahi meʻá ni kae ʻoua kuo hoko mai ʻa Saione—ʻe toki haʻu pē ʻa Saione heʻene hoko ʻení.”
ʻI heʻetau vakai ki heʻetau ngāue tokoni mo e fengāueʻaki mo e niʻihi kehé ʻi he lotú, te tau lava ʻo fehuʻi loto pē kiate kitautolu ha ngaahi fehuʻi hangē ko ʻení:
-
ʻE founga fēfē ʻeku fakafeangai ki he kau ʻaʻahí?
-
Te u feinga nai ke fakatupu ʻa e uouangatahá?
-
Te u fakahoko nai hoku fatongia ke fakaafeʻi mai e ivi tākiekina ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní?
-
ʻOku ou faivelenga nai ʻi hono fakahoko ʻa e ngaahi uiuiʻí mo e ngāue fakaetauhí?
-
ʻOku ou tukupā nai ke u ʻalu ki he ngaahi fakataha ʻa e Siasí mo e temipalé?
-
ʻOku ou tokoniʻi nai ʻa e masivá mo kinautolu ʻoku faingataʻaʻiá pea tokoni ke nau ngaʻunu ki he tauʻatāiná?
Neongo ʻoku ʻikai ke tau haohaoa, ka te tau lava ʻo fai ha lelei ʻi he ngaahi ngāue kotoa ko ʻení.
Ko hono Langaki ʻa e Uouangatahá
ʻOku hāsino ha uooti pe kolo ʻo Saione ʻi he anga ʻo e fakafeangai ʻa e kāingalotú ki he niʻihi kehé. Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Kulisitofasoni ʻoku tau fakatupulaki ha uouangataha lahi ange ʻi heʻetau muimui ki he fekau ʻa e Fakamoʻuí “ke feʻofaʻaki ʻo ʻikai ngata pē ʻi heʻetau ʻofa ʻiate kitautolú ka ʻo hangē ko ʻEne ʻofa ʻiate kitautolú.” Te tau lava ʻo ngāue ke paotoloaki ʻa e uouangataha fakaʻofoʻofa ʻi heʻetau ngaahi haʻofanga lotú. Ko e hā ha meʻa te tau lava ʻo fai ke hoko ʻo “loto-taha pē mo fakakaukau taha”? (Mōsese 7:18). Ko ha ngaahi fakakaukau ʻeni:
-
Naʻe ʻi ai ha fefine ʻe taha naʻe ʻikai ke ne fie lea ʻaki ha lea kovi fekauʻaki mo ha taha ʻi hono uōtí. Naʻe tokoni ʻeni ki ha niʻihi tokolahi kehe ʻa ia ne nau kamata ke fai ʻa e meʻa tatau.
-
Naʻe tukupā ha tangata ʻe taha ke ako e hingoa ʻo e kau mēmipa kotoa ʻi he uōtí pea fakafeʻiloaki kiate kinautolu ʻi he lahi taha ʻe malavá.
-
ʻI ha uooti ʻe taha, ʻoku fakaafeʻi ʻe he kau pīsopelikí ʻa e kakai foʻoú ke nau haʻu ki muʻa ʻi he falelotú hili ʻa e houalotu sākalamēnití ke lava ke nau talitali lelei kinautolu mo fakafeʻiloaki kinautolu ki he kau taki mei he houalotu takitaha.
-
Naʻe fakaafeʻi ʻe he kau palesitenisī Fineʻofa ʻi hoku uōtí ha kau fafine foʻou ke nau fakafeʻiloaki kinautolu ʻi ha uike hokohoko ʻe ono. (Naʻe fai ʻeni kimuʻa he lotu houa ʻe uá, ʻi he taimi ne fakahoko ai e Fineʻofá he Sāpate kotoa.) Naʻa mau kata ʻi he taimi kotoa, ka naʻe fakaʻatā ia ke mau ʻiloʻi moʻoni ʻa e kau fafine foʻoú mo maheni mo kinautolu.
Hoko ko ha Kakai Māʻoniʻoni
Naʻe pehē ʻe ʻEletā Kulisitofasoni, “Ko e konga lahi ʻo e ngāue ʻoku fai ke fokotuʻu ʻaki ʻa Saioné, ʻoku kau ki ai ʻetau ngaahi feinga fakataautaha ke hoko ʻo ʻloto-maʻáʼ [Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 97:21].”
Ko e hā ha meʻa pau te tau lava ʻo fai ke tau hoko ai ko ha kakai māʻoniʻoni? ʻOku kamata ia ʻi heʻetau feinga fakafoʻituitui ke moʻui ʻo fakatatau mo e ngaahi fuakava kuo tau fakahoko mo e ʻOtuá.
Naʻá ku nofo ʻi ha uooti naʻe ʻi ai ha fefine ʻe taha naʻe hoko ko ha sīpinga ʻo e māʻoniʻoní. Naʻe hāsino meia Sēsika (kuo liliu e hingoá) ʻa e ʻofá mo e leleí ʻi he uike kotoa pē ʻi heʻemau ngaahi fakatahá. Naʻá ne ʻalu ki he tokotaha takitaha, ʻo talitali lelei kinautolu mo ʻofa kiate kinautolu—tautautefito ki he naʻe “taʻeʻiloa” ʻi he uōtí. Naʻá ne fakaafeʻi ʻa e tuenoá ki hono ʻapí, talanoa ki he niʻihi ʻoku ʻulungaanga maá, mo fai hono tūkuingatá ke fakahaaʻi ʻene tukupā kia Kalaisi mo ʻEne ongoongoleleí. Naʻá ne tokoniʻi ʻa e uōtí kotoa ki he leleí.
Te tau lava kotoa foki ʻo tokoni ki he natula fakalaumālie ʻo ʻetau ngaahi fakataha ʻi he Siasí ʻaki hono poupouʻi e mahino ʻa e tokāteliné mo e tukupā ki he ongoongoleleí.
-
Te tau lava ʻo haʻu mateuteu ke manatuʻi ʻa e Fakamoʻuí ʻi heʻetau maʻu ʻa e sākalamēnití ʻaki ha “loto-mafesifesi mo e laumālie fakatomala” (3 Nīfai 9:20)—pea akoʻi foki hotau ngaahi fāmilí ke nau fakahoko ia.
-
Te tau lava ʻo fekumi ki he takaua maʻu pē mo e mālohi fakamāʻoniʻoniʻi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi heʻetau “ʻiloʻi ʻa e fiefia ʻo e fakatomala fakaʻahó.”
-
Te tau lava ʻo hiki ha fakamatala ʻi he ngaahi fakataha ʻa e Siasí mo feinga ke fai ha ngaahi lea fakalaumālie ʻoku fakatupulaki ai e ako ʻa e kalasi takitaha.
-
ʻE lava ʻa e kau faiakó ʻo ngāue faivelenga ke teuteuʻi mo hiki hake e tuʻunga ʻo e akó ʻi heʻenau ngaahi kalasí. ʻOku hā ʻa e ngaahi ngāue lahi angé ʻi he māʻolunga ʻa e kau ki he kalasí mo e natula fakalaumālie ʻo e ngaahi kalasí.
-
Te tau lava ʻo tauhi ʻa e ngaahi fuakava kuo tau fakahoko ʻi he temipalé. Ko e moihū ʻi he fale ʻo e ʻEikí ʻi he lahi taha ʻe fakaʻatā ʻe hotau tūkungá, ʻe tokoni ia ke tau ʻunuʻunu ofi ange ai kiate Ia, pea te tau lava ʻo fakaafeʻi mo ha niʻihi kehe ke tau ō fakataha ke poupouʻi foki mo ʻenau ʻalu ki he temipalé.
ʻI heʻetau takitaha ngāue ke paotoloaki ʻa e ivi fakalaumālié mo e māʻoniʻoní ʻi hotau uōtí pe koló ʻi he ngāue loto-fakatōkilalo taʻetukú, ʻe tāpuekina mo tākiekina ʻa e haʻofangá kotoa ki ha tuʻunga fakalaumālie mo e līʻoa lahi ange.
Ko hono Tokangaʻi ʻo e Masivá mo Kinautolu ʻoku Faingataʻaʻiá
Naʻe akoʻi ʻe he Tuʻi ko Penisimaní ha ngaahi moʻoni lahi ʻe lava ʻo tokoni ke tau fokotuʻu ʻa Saione. ʻI heʻene akoʻi kitautolu ke tokangaekina e masivá mo kinautolu ʻoku faingataʻaʻiá, naʻá ne pehē, “Te mou tokoni mo kimoutolu kiate kinautolu ʻoku nau fie maʻu hoʻomou tokoní; te mou foaki mei hoʻomou koloá kiate ia ʻoku fie maʻu ha tokoní” (Mōsaia 4:16).
Te tau takitaha lava ʻo kau ʻi he tokangá mo e vahevahé. Mahalo te tau fehuʻi, Ko e hā ha meʻa te u lava ʻo fai ke fakafiemālieʻi ʻa e faingataʻaʻia ʻi hoku uōtí pe koló? Te u fakaʻaongaʻi fēfē ʻeku ngaahi maʻuʻanga tokoní ke tokoniʻi ʻa e masivá mo kinautolu ʻoku faingataʻaʻiá?
Hangē ko ia ʻoku fakamatala ʻi he Tohi Tuʻutuʻuni Fakakātoá, “ʻE lava ke faʻa tokoni ʻa e kau takí ki he fakafoʻituituí mo e ngaahi fāmilí ke kumi ha founga ke feau ai ʻenau ngaahi fiemaʻú ʻaki hono fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi ʻilo, poto, mo e tokoni ʻoku fai ʻe he kāingalotu ʻo e uōtí mo e siteikí.”
Ko ha ngaahi sīpinga fakalotolahi ʻeni kuó u mamata ai:
-
Naʻe ngāue ha fefine mo e kāingalotu ʻo e uōtí naʻe faingataʻaʻia ʻi he ngaahi meʻa fakapaʻangá peá ne akoʻi kinautolu ki he founga ke faʻu ha patiseti pea muimui ki aí.
-
Naʻe foaki ʻe ha tangata ha ngāue taimi nounou ʻi heʻene kautahá ke tokoni ki he kāingalotú ʻi heʻenau kumi ha ngāue taimi lōloá.
-
Naʻe tuku fakafufū ʻe ha fefine ha ʻū kato meʻakai ʻi he fakafaletolo ʻo e ngaahi fāmili ʻi hono uōtí ne faingataʻaʻiá.
-
Naʻe akoʻi ʻe ha tangata ʻa e niʻihi kehé ki he founga ke ʻenisinia e meʻalelé ke nau lava ʻo ako ha pōtoʻi ngāue foʻou.
-
Naʻe loto e kāingalotu ʻo e uōtí ke fai ha ngaahi ngāue tokoni—hangē ko e kosi ʻulú, faile tukuhaú, toʻotamá, teuteuʻi e tohi ʻoku fakamatalaʻi e taukeí mo e tuʻunga fakaakó—ʻa ia ʻe lava ʻe he pīsopé ʻo fakaʻaongaʻi ke tokoniʻi ʻaki ʻa e niʻihi ʻoku faingataʻaʻiá. Koeʻuhí ko e loto-fiemālie ʻa e kāingalotú ke tokoní, naʻe tokoni ʻeni ki he ngaahi fāmilí ke ʻoua te nau fakamoleki e paʻanga naʻa nau fiemaʻu vivilí ki he ngaahi ngāue ko iá.
-
Naʻe fokotuʻutuʻu ʻe ha tangata ngāue fakaetauhi ʻe taha ha fakamaʻa ʻapi maʻa ha fāmili naʻe fuoloa ʻenau puké.
-
Naʻe fokotuʻutuʻu ʻe ha fefine ngāue fakaetauhi ha fakamaaau fale maʻa ha faʻē naʻe lomekina.
-
Naʻe tānaki ʻe ha fefine ʻe taha ha ʻū naunau fufulu ne foaki ke tokoni ki he ngaahi faʻē taautaha ʻi hono uōtí.
-
ʻI he taimi naʻe taʻengāue ai hoku husepānití ʻo lau māhiná, naʻe haʻu ha faʻē kei talavou mei homau uōtí ki homau ʻapí ʻo foaki mai ha paʻanga ke tokoni mai. Ne u ʻohovale! He ʻikai teitei ngalo ʻiate au ʻa ʻene angaʻofá.
Te tau lava ʻo ngāue fakataha ke paotoloaki ʻa e fakafalala pē kiate kitá mo e moʻui pē ʻiate kitá. ʻI heʻetau takitaha feinga ke tokangaekina mo fevahevaheʻaki mo e niʻihi ʻoku faingataʻaʻiá, te tau fakatupulaki ai ʻa e tuʻunga lelei fakatuʻasino mo fakalaumālie ʻi hotau ngaahi uōtí mo e koló.
Ko ha Kakai ʻo Saione ʻi he Tohi ʻa Molomoná
ʻOku fakahoʻata ʻe he kakai ne fakamatalaʻi ʻi he 4 Nīfaí ha niʻihi ʻo e ngaahi tuʻunga ʻe hoko ʻi he taimi ʻe feinga ai ha kakai fakalūkufua ke fokotuʻu ʻa Saioné. ʻOku ʻomi ʻe heʻenau tā-sīpingá ha fakatātā ʻaonga ke tau muimui ki ai. Hili e ʻaʻahi ʻa e ʻEikí ki he kau Nīfaí:
-
“Kuo fakaului ʻa e kakai kotoa pē ki he ʻEikí” (veesi 2).
-
“Naʻa nau meʻa taha ʻaki ʻenau ngaahi meʻa kotoa pē; ko ia naʻe ʻikai ha maʻu meʻa mo e masiva” (veesi 3).
-
“Naʻe ʻikai ha fekeʻikeʻi ʻi he fonuá, koeʻuhi ko e ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻa ia naʻe ʻi he loto ʻo e kakaí” (veesi 15).
-
“Naʻe ʻikai foki ke ʻi ai … ha faʻahinga kakai kehe ʻe taha; ka naʻa nau taha pē, ko e fānau ʻa Kalaisi, pea ko e kau ʻea hoko ki he puleʻanga ʻo e ʻOtuá” (veesi 17).
-
“Pea hono ʻikai ke monūʻia ʻa kinautolu!” (veesi 18).
ʻI hono fakanounoú, kuo kole ʻe he ʻEikí ki he kāingalotu kotoa pē ke nau tokoni ke langa hake ʻa Saione (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 6:6), pea ko kinautolu kuo maʻu honau ʻenitaumeni temipalé kuo nau fuakava ke fakahoko ia. Te tau lava kotoa ʻo ngāue fakataha koeʻuhí ke loto-taha mo fakakaukau taha ʻa e kāingalotu ʻi hotau uōtí mo e koló pea ʻikai ha masiva ʻiate kitautolu.
ʻOku nofo ʻa e tokotaha naʻá ne faʻú ʻi ʻIutā, USA.