2025
Feinga ke ʻIloʻi Ho Fakamoʻuí
ʻEpeleli 2025


“Feinga ke ʻIloʻi Ho Fakamoʻuí,” Liahona, ʻEpeleli 2025.

Feinga ke ʻIloʻi Ho Fakamoʻuí

Ko e taha ʻo e ngaahi founga lelei taha ke ʻiloʻi ai ʻa Sīsū Kalaisi ʻi ha founga mahuʻinga mo maʻongoʻongá ko e tauhi kiate Ia ʻaki hono tokoniʻi e fānau ʻa e ʻOtuá.

Ko e hāʻele ʻa Sīsū Kalaisi ʻi ha loto ʻataʻatā musie

Ko e Halá, tā fakatātaaʻi ʻe Jeanette Borup

ʻI he taimi ʻoku ou ʻalu ai ki he ngaahi konifelenisí mo e ngaahi fakataha lotú, ʻoku faʻa fehuʻi mai kiate au, tautautefito ʻe he toʻu tupú, pe ko e hā ʻeku potufolofola manakó. Ko e angamahení ʻoku hala ia. ʻOku makatuʻunga ʻeku potufolofola manakó ʻi he ʻahó. ʻOku kehekehe maʻu pē ia. Ka ʻi he ngaahi māhina kuo maliu atú, ʻoku ʻikai ke u ʻilo e ʻuhinga, ʻoku ʻikai hala ha ʻaho ʻa ʻeku fakakaukau ki he potufolofola ko ʻení:

“He ʻoku ʻiloʻi fēfē ʻe ha tangata ʻa e ʻeiki kuo ʻikai te ne tauhí, pea ko ha muli ia kiate iá, pea ʻoku mamaʻo ia mei he ngaahi fakakaukau mo e ngaahi holi ʻa hono lotó?” (Mōsaia 5:13).

Kuó u toutou fakakaukau ki he potufolofolá ni mei he malanga fakaofo ʻa e Tuʻi ko Penisimaní ʻi he Tohi ʻa Molomoná. ʻOku fiemaʻu ke tau ʻiloʻi kotoa ʻa hotau ʻEikí mo e Fakamoʻuí, ʻa Sīsū Kalaisi. ʻI heʻetau ʻaʻeva ʻi he feituʻu ʻokú Ne ʻaʻeva aí, ʻofa ʻi he meʻa ʻokú Ne ʻofa aí, mo tali e meʻa ʻokú Ne talí, te tau lava ʻo ʻiloʻi Ia.

Fāifeinga ke Ngāué

ʻOku tau maʻu ʻa e lāngilangi mo e faingamālie ke ako fekauʻaki mo Sīsū Kalaisi ʻo fakafou ʻi hono ako ʻa e ngaahi folofolá. Ka ʻoku ʻikai feʻunga pē ʻa e laukongá mo e akó ke ʻiloʻi moʻoni Ia pea hoko ko ʻEne ākongá. ʻOku tau ʻilo lahi ange ki he Fakamoʻuí ʻi hono fakahoko ʻa e ngaahi meʻa te Ne fakahokó—tautautefito ki hono tokoniʻi e niʻihi kehé ʻo hangē ko ʻEne tokoní.

Hili ha mofuike lahi ʻi ʻIulope, naʻá ku ʻaʻahi ki he ngaahi nofoʻanga ne nofo ai ʻa kinautolu ne mole honau ʻapí ʻi he mofuiké. Naʻá ku fetaulaki mo ha ngaahi fāmili tokolahi naʻa nau nofo ʻi ha ngaahi tēniti. Naʻe ʻikai ke nau ʻiloʻi pe ko hai au pe ʻe ʻomi ʻe he Siasí ha tokoni. Ka ʻi heʻeku feʻiloaki mo kinautolú, ko e fuofua meʻa pē naʻa nau faí ko e ʻomai ha meʻakai pe inu ki hoku nimá mo fofonga malimali.

Kuo mole e meʻa kotoa ʻa e kakaí ni. Naʻá ku ʻi aí ke tokoni kiate kinautolu. Ka naʻa nau loto ke tokoni mai. Naʻe ʻomi heni ʻa e fiefia kiate au mo fakamanatu mai ai ko e taha ʻo e ngaahi founga lelei taha ke ʻiloʻi ai ʻa Sīsū Kalaisi ʻi ha founga mahuʻinga mo maʻongoʻongá ko e tauhi kiate Ia ʻaki hono tokoniʻi e fānau ʻa e ʻOtuá.

Hoko ko ha Faʻifaʻitakiʻanga

Ki he kakai tokolahi ʻoku tau feohí, ko e founga pē te nau ʻiloʻi ai fekauʻaki mo e Fakafoki Mai ʻo e ongoongoleleí pea mo e Siasi moʻoni ʻo Sīsū Kalaisí—pea taimi ʻe niʻihi kia Sīsū Kalaisi Tonu—ʻoku fakafou ia ʻiate kitautolu. ʻI he ʻuhingá ni, ʻoku fiemaʻu ke tau manatuʻi maʻu pē ʻa e mahuʻinga ʻo e hoko ko ha faʻifaʻitakiʻanga leleí.

ʻOku totonu ke tau moʻui ʻi ha founga ʻe lava ke ʻiloʻi ai ʻe kinautolu ʻoku tau feohí ʻa e Fakamoʻuí. Kapau ʻoku kehe ʻetau moʻuí mei he meʻa ʻoku tau tui ki ai mo akoʻí, mahalo he ʻikai tui ʻa e kakai kehé ki heʻetau leá pe naʻa mo e mālohi ʻo e Fakalelei ʻa e Fakamoʻuí. Ka te nau lava ʻo ʻiloʻi ʻa Sīsū Kalaisi koeʻuhí ʻoku nau ʻiloʻi koe pea lava ʻo mamata mo ongoʻi ʻEne māmá ʻi hoʻo moʻuí.

ʻOku mātuʻaki moʻoni ʻeni ki he ngaahi mātuʻá. ʻI heʻema ʻamanaki atu mo hoku uaifí ke talitali ʻema fuofua fānaú, naʻá ku fetuʻutaki ki heʻeku faʻētangatá ʻo kumi faleʻi. Ko ia naʻá ne fakafeʻiloaki au ki he Siasí, pea ʻoku ou ʻofeina lahi ia.

“Ko e hā e meʻa te u faí?” Ko ʻeku fehuʻí ange ia. “ʻE founga fēfē haʻaku akoʻi ʻeku fānaú ke tokoni ke nau tupu hake pea hoko ʻo mālohí?”

Naʻá ku ofo ʻi he meʻa naʻe talamai ʻe heʻeku faʻētangatá.

Naʻá ne talamai, “ʻOua te ke hohaʻa kiate kinautolu. ʻOku fekauʻaki ia mo koe. Te nau feohi mo sio maʻu pē kiate koe. Feinga ho lelei tahá ke talangofua ki he ngaahi fekaú. Faitotonu pea moʻui taau ʻi he meʻa kotoa pē ʻokú ke faí, pea te nau muimui ki ho sīpingá.”

Hili ha ngaahi taʻu siʻi mei ai, naʻá ku tele ʻi ha pongipongi ʻe taha, mo e haʻu hoku foha fika uá, ʻa ia naʻe taʻu fā nai, ki falekaukau mo ha vaʻakau mo e koa pea kamata ke ne faʻifaʻitaki mai kiate au. ʻI heʻeku sio kiate iá, naʻá ku manatuʻi ʻa e lea ʻa ʻeku faʻētangatá. Naʻe ongo mai ʻene faleʻí kiate au ʻi ha founga mahuʻinga.

Kuo tali ʻe ha tokolahi ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí koeʻuhí ʻoku nau mamata ki ha meʻa makehe ʻi he kāingalotu ʻo e Siasí. ʻOku fiemaʻu ke tau fakapapauʻi ʻoku hāsino ʻa e ongoongoleleí ʻi hotau fōtungá. ʻOku ʻikai fiemaʻu ia ke tau haohaoa, ka ʻoku totonu ke tau loto-fiemālie ke feinga ke hangē ange ko Sīsū Kalaisí ʻi he meʻa kotoa pē ʻoku tau faí.

Ko e ʻaʻahi ʻa Sīsū Kalaisi ki he mahakí

ʻOku Ou Mamata Kiate Koe, tā fakatātaaʻi ʻe Greg Olsen, he ʻikai lava ʻo hiki hano tatau

Hanga ki he Fakamoʻuí

Naʻe pehē ʻe ʻEletā Niila A. Mekisuele (1926–2004) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, “Naʻe ʻikai mei lava ʻa e Fakaleleí ka ne taʻeʻoua ʻa e ʻulungaanga ʻo Kalaisí!” Naʻa mo e ngaahi tūkunga faingataʻa taha ʻo e moʻui ʻa Sīsū Kalaisí, naʻe ʻikai ko Hono ʻulungāngá ke fakakaukau kiate Ia pē. Naʻá Ne fakakaukau maʻu pē ki he niʻihi kehé.

Hili hono ʻafioʻi ʻe Sīsū Kalaisi kuo tāmateʻi ʻa Sione Papitaisó, naʻá Ne fakaafeʻi ʻEne kau ʻAposetoló ke nau mavahe mo Ia ki ha feituʻu lōngonoa ke mālōlō ai. Naʻe muimui ʻiate Ia ha fuʻu kakai tokolahi ange ʻi he toko 5,000. Naʻe tuku ʻe Sīsū ʻEne finangalo ke mālōloó ke Ne faitoʻo, akoʻi, mo fafangaʻi kinautolu—ʻa kinautolu kotoa (vakai, Mātiu 14:12–21).

ʻI he ʻafioʻi ʻe Sīsū ʻa e fāinga ʻa ʻEne kau ākongá mo honau vaká ʻi he Tahi Kālelí, naʻá Ne hāʻele kiate kinautolu ʻi he fukahi vaí mo pehē, “Ko au pē; ʻoua te mou manavahē” (vakai, Mātiu 14:22–27).

Lolotonga e mamahi ʻa e Fakamoʻuí ʻamui ange ʻi he kolosí, naʻá Ne ui ki he ʻAposetolo ko Sioné ke tokangaʻi ʻEne faʻeé (vakai, Sione 19:25–27). Hili Hono Tutukí, naʻá Ne hāʻele ki he maama tataliʻanga ʻo e ngaahi laumālié ʻo “tuʻutuʻuni [ki he ngaahi laumālie angatonú] ke nau ʻalu atu ʻo ʻave ʻa e maama ʻo e ongoongoleleí kiate kinautolu naʻe ʻi he fakapoʻulí, ʻio ki he ngaahi laumālie kotoa pē ʻo e tangatá” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 138:30).

Hangē ko ia ne fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Tēvita A. Petinā ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ʻi hotau natula fakaetangatá ʻoku tau fakahehema ke sio pē kiate kita lolotonga hotau ngaahi faingataʻá pe mamahí, ka naʻe fakahoko ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e fehangahangaí. Naʻa mo ʻEne ngaahi momeniti femoʻuekina mo mafasia tahá, naʻá Ne tokanga maʻu pē ki he ngaahi fiemaʻu ʻa e niʻihi kehé. ʻOkú Ne kei fai pehē pē. Naʻá Ne fakahoko ʻa e Fakaleleí maʻatautolu mo fakaava ʻa e matapā ke tau lava ai ʻo toe haʻu ki he Tamaí. Te tau lava ʻo tafoki kiate Ia ʻi he momeniti kotoa pē, pea te Ne ʻi ai maʻu pē ke tokoniʻi kitautolu.

Pikitai ki he ʻAmanaki Leleí

ʻOku tau moʻui ʻi ha māmani hinga. Ko e ongoongo leleí he naʻe ʻikai tupukoso pē ʻene hokó. ʻOku ʻi ai ha taumuʻa ʻo e māmani hingá ni, pea ʻoku nāunauʻia ia (vakai, Mōsese 1:39). Neongo ʻoku tau moʻui ʻi he ngaahi taimi faingataʻa pea lahi ʻa e koví ʻi he māmaní, ka ʻoku ʻi ai ha founga ke hao ai koeʻuhí ko Sīsū Kalaisi. Ko Ia ʻa e ʻuhinga ki he ʻamanaki lelei kotoa pē.

ʻOku fakamoʻoni ʻa e temipale kotoa pē ʻi he māmaní ki heʻetau ʻamanaki lelei ʻi he Fakamoʻuí. ʻI ha founga, ko e taimi kotoa pē ʻoku fanongonongo ai ʻe he palōfitá ha temipale foʻoú ko ha fakahaaʻi ia ʻoku moʻoni ʻa Sīsū Kalaisi mo Hono mālohi huhuʻí. Ko e ʻuhinga pē ʻoku tau maʻu ai ʻa e ngaahi temipalé koeʻuhí ko Ia mo ʻEne feilaulau fakaleleí. Pea ko e taimi kotoa pē ʻoku tau moihū ai ʻi he fale ʻo e ʻEikí mo fai ha ngaahi fuakava mo e ʻOtuá maʻatautolu pea maʻanautolu ʻi he tafaʻaki ʻe taha ʻo e veilí, ʻoku tau fakahaaʻi ai ʻetau tui ki he Kalaisi kuo toetuʻú.

ʻOku moʻui ʻa Sīsū Kalaisi. ʻOkú Ne ʻaʻeva mo kitautolu ʻi he fononga fakamatelié ni. ʻOkú Ne fonu ʻi he ʻaloʻofa. ʻOkú Ne ʻofa lahi ʻaupito ʻiate kitautolu he naʻá Ne haʻu ai ki he māmaní ke fakahoko ʻa e meʻa naʻe ʻikai ke tau lava ʻo fakahoko ʻiate kitautolú. Ko Ia ʻa hotau kaungāmeʻá. Naʻá Ne folofola, “ʻOku ʻikai ha tangata ʻe lahi hake ʻene ʻofá ʻi he meʻá ni, ke ne foaki ʻene moʻuí koeʻuhí ko hono kāingá” (Sione 15:13).

Ko ha faingamālie ia ke u fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisi. ʻOku ou fie hoko ko Hono kaungāmeʻa, ʻaki hoku lotó kotoa. ʻOkú Ne tataki ʻa e Siasí ni ʻo fakafou ʻi ha kau palōfita mo e kau ʻaposetolo. ʻOkú Ne ʻafioʻi kitautolu takitaha. ʻOkú Ne ʻafioʻi hotau hingoá mo ʻafioʻi ʻetau ngaahi fiemaʻú, faingataʻaʻiá, mo e ngaahi holi ʻa hotau lotó. ʻOku tau pikitai ki he ʻamanaki leleí ʻo fakafou ʻiate Ia. ʻI heʻetau tokoni ki he niʻihi kehé, fāifeinga ke hoko ko ha Sīpingá, sio kia Sīsū Kalaisi, pea pikitai ki ha “ʻamanaki ʻoku mālohi haohaoá” (2 Nīfai 31:20), ʻoku tau ʻilo ai Ia mo ʻiloʻi ʻokú Ne feʻao maʻu pē mo kitautolu ke fakafonu ʻetau moʻuí ʻaki ʻa e melinó mo e fiefiá.

Ngaahi Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Neal A. Maxwell, “The Holy Ghost: Glorifying Christ,” Ensign, July 2002, 58.

  2. Vakai, David A. Bednar, “Ko ha ʻUlungaanga Faka-Kalaisi,” Liahona, ʻOkatopa 2017, 50–53.