2025
Tukuange ka ʻoku ʻIkai Taʻeʻaonga: Ngāue Tokoni ʻAonga ʻi ha faʻahinga Taʻu Motuʻa Pē
ʻEpeleli 2025


“Tukuange ka ʻoku ʻIkai Taʻeʻaonga: Ngāue Tokoni ʻAonga ʻi ha faʻahinga Taʻu Motuʻa Pē,” Liahona, ʻEpeleli 2025.

Moʻui Fuoloa Lelei Ange

Tukuange ka ʻoku ʻIkai Taʻeʻaonga: Ngāue Tokoni ʻAonga ʻi ha faʻahinga Taʻu Motuʻa Pē

ʻOku ʻikai fiemaʻu ha uiuiʻi tonu ʻi he Siasí ki he ngāue fakaetauhi loto-moʻoní, mo hono poupouʻi, mo hiki hake ʻo e niʻihi kehé. ʻOku ui kotoa kitautolu ki he faʻahinga tokoni faka-Kalaisi ko ʻení.

tangata mo ha kakai lalahi kei talavou ʻoku nau ngāue fakamaʻa ʻapi

ʻOku ʻilo lahi ʻa Suli Pengiketa Peki fekauʻaki mo e fua fatongia ʻi he Siasí. Makehe mei heʻene fua fatongia ʻi he ngaahi uiuiʻi fakasiteiki mo fakauōtí, naʻá ne hoko ko ha tokoni ʻi he Kau Palesitenisī Lahi ʻo e Kau Finemuí ʻi he taʻu ʻe nima pea hoko kimui ange ko e Palesiteni Lahi ʻo e Fineʻofá ʻi he taʻu ʻe nima mei he 2007 ki he 2012.

ʻOkú ne pehē, “Naʻá ku folau ʻi ha ngaahi maile ʻe miliona tupu lolotonga e ngaahi taʻu ʻe 10 ko iá. Naʻe fakaongosia ia, ka naʻe fakafoʻou au ʻe he ʻEikí mo ʻomi ʻa e ivi ne u fiemaʻú ʻi he taimi naʻá ku fiemaʻu aí.”

Hili hono tukuange ʻa Sisitā Pekí, naʻá ne ngāue ʻi ha ngaahi poate kehekehe ʻa e Siasí pea felāveʻi mo e akó ʻi ha ngaahi taʻu lahi. Naʻá ne tataki ʻa e ʻUnivēsiti Fakatekinikale ʻo ʻIutaá ʻi heʻene hoko ko ha talāsiti lolotonga ha liliu faingataʻa. Ko e taimí ni kuó ne fakakakato ʻa e ngaahi ngāue ko iá pea ʻoku ʻikai ke ʻi ai haʻane uiuiʻi tonu ʻi he Siasí.

ʻOku faʻa fehuʻi ange ʻe he kakaí pe ʻokú ne fakaʻānaua ki he ngaahi uiuiʻi mo e fatongia ko ʻení. ʻOkú ne pehē, “ʻOku ou fakaʻānaua ki he ngaahi feohí, pea ʻoku ou fakaʻānaua e ʻalu ki he ʻapi ʻo e kakaí ʻo mamata ki heʻenau feohi ʻi honau fāmilí.” Ka ʻoku saiʻia ʻa Sisitā Peki ke manatuʻi ʻa e ngaahi lea ʻa Palesiteni Tāleni H. ʻOakesi, ko e Tokoni ʻUluaki ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí: “ʻOku ʻikai ke tau ʻmāʻulalo angeʼ he taimi ʻoku tukuange ai kitautolú, pea ʻoku ʻikai ke tau ʻmāʻolunga ange’ he taimi ʻoku ui ai kitautolú. … Ko e laka “pē ki muʻa pe ki mui,” pea ʻoku tuʻunga ʻa e faikehekehe ko iá ʻi he anga ʻo ʻetau tali mo ngāueʻi hotau tukuangé mo hotau uiuiʻí.”

Puna ʻi he ʻAá

Ko e taimí ni ʻoku ʻikai ke ʻi ai ha fatongia tonu ʻo Sisitā Peki ʻi he Siasí pe fakapuleʻanga, pea ʻokú ne pehē ʻokú ne maʻu ha taimi lahi ange maʻá e fānaú, ngaahi kaungāmeʻá mo e tokoni fakalongolongó. ʻOkú ne pehē, “Kuó u hangē maʻu pē ko ʻĀmoní kae ʻikai ko e ʻEikitau ko Molonaí. Tuku ke u tokangaʻi e fanga sipí.” (Vakai, ʻAlamā 17:25.) ʻI heʻene maʻu ha taimi ʻatā kuo teʻeki ke ne maʻu ʻo lauitaʻú, ʻokú ne fiefia ʻi he ngaahi faingamālie ke maʻu meʻatokoni mo e fanga makapuná, talanoa mo hono ngaahi kaungāmeʻa fuoloá, fakamālohisino ʻi he fale fakamālohisinó, mo fiefia ʻi he taimi ʻatā ʻokú ne maʻu he taimi ní.

ʻOku vakai foki ʻa Sisitā Peki ki he sīpinga ʻa ʻene tamaí, ʻa Viliami Kalānite Pengiketá. ʻOkú ne pehē, “Naʻe pehē ʻe heʻeku tamaí naʻe ʻikai ke ne loto ke mole meiate ia ha faʻahinga meʻa pē ʻi he moʻui fakamatelié. Naʻe kau heni ʻa e fakaʻau ʻo motuʻá. Hili ʻene hoko ko ha Taki Māʻolunga, palesiteni temipale, faisila, mo ha ngaahi uiuiʻi kehe, naʻe kole ange ke ne hoko ko ha faifaleʻi ʻi he hisitōlia fakafāmilí ʻi hono uōtí.”

Naʻá ne taʻu 80 tupu ʻi he taimi ko iá pea ʻikai ke ne ʻilo hono fakaʻaongaʻi ha komipiutá. ʻOku pehē ʻe Sisitā Peki, “Naʻe pau ke ne ako. Naʻá ne ui ha tīkoni ʻi hono uōtí ke tokoni kiate ia. Naʻá na akoʻi leva ʻa e toenga ʻo e kau tīkoní ʻi he founga hono fakahoko e fakatotolo ʻi he hisitōlia fakafāmilí. Naʻe akoʻi leva ʻe he kau tīkoní ʻa e toenga ʻo e kau maʻu Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒlone ʻi he uōtí. Naʻe faifai pea nau ʻave ki he temipalé ha ngaahi hingoa ʻe 10,000 tupu.”

ʻOku tokanga taha ʻa Sisitā Peki mo hono husepāniti ko Leimoní ki he meʻa ʻoku hanganaki mai mei muʻá kae ʻikai ko e kuohilí. ʻOkú ne pehē, “ʻOku ʻikai ke ma lahi talanoa ki he meʻa kuó ma fakahokó. ʻOku lahi fau e meʻa ke ma fakahokó. ʻOku ʻatā homa taimí he taimí ni. ʻOkú ma lava ʻo fakahoko e filí. ʻI he taimi ʻoku pehē ai ʻe ha taha kuo tukuange kinautolú, ʻokú ma talaange, ʻʻOkú ke fili leva pe te ke nofo ʻo kai pe te ke puna he ʻaá.ʼ Ko e lahi taha ʻo e ngaahi fakafeʻātungiá ʻoku loi pē foki ia. Ko e ngāue tokoní, feohi fakakaungāmeʻá, fāmilí, ngāue fakaetauhí—ʻoku ʻikai fakangatangata e ngaahi meʻá ni.”

kau talavou ʻoku nau ʻaʻahi ki ha tangata toulekeleka

Toʻu tupú mo e Fasí

ʻOku pehē ʻe Sisitā Peki ko e taha ʻo e ngaahi founga lelei taha ke kei ʻaonga aí ko e fakafetuʻutaki mo e toʻu tupu ʻi ho fāmilí pe uōtí. ʻE lava ke kau heni ʻa e feinga ke ʻiloʻi ʻa e mūsika ʻoku nau saiʻia taha aí, meʻa ʻoku nau manako aí, pe ko ʻenau ngaahi tōʻongá. ʻE lava ke ʻaonga ki he toʻu tupú ʻenau fetuʻutaki mo ha taha ʻe fanongo, vahevahe ha ngaahi aʻusia, mo ʻoange ha fakakaukau taimi lōloa.

ʻOku ʻi ai ha ngaahi polokalama fakakolo kehekehe ʻoku fakahoa ai ʻa e toʻu tupú mo e kau maʻu vāhenga mālōloó. ʻE lava foki e kakai matuʻotuʻá ʻo tuku ha taimi ke feohi mo e toʻu tupu ʻi honau fāmili mamaʻó pe ʻi honau ngaahi uōtí, ʻo tokoni kiate kinautolu fakatouʻosi.

ʻOku pehē ʻe Kimipolo Kata, “ʻOku ʻi ai ha tangata matuʻotuʻa ʻi hoku uōtí ʻoku haʻu ki he ngaahi vaʻinga pasiketipolo mo e soka ʻi hoku ʻapiakó. ʻOkú ne hoko foki ko ha faiako semineli talifaki ʻi he feituʻú. ʻOku saiʻia e fānaú ʻiate ia koeʻuhí ʻokú ne ʻeke ha ngaahi fehuʻi lahi ka ʻoku ʻikai ke lahi ʻene faleʻí. ʻOkú ne fanongo foki ki heʻemau hivá mo ʻiloʻi ha niʻihi ʻo e kau hiva fakamuimuitahá. ʻOku ʻikai ko ha taki toʻu tupu ia; ko ha kaungāʻapi pē ia. Makehe mei hoku fāmilí, ʻoku ou tui ko ia ʻokú ne faipoupoua lahi taha aú.”

fefine toulekeleka mo ha talavou ʻokú na sio ʻi ha ʻalapama tā

Kumi ha Ngaahi Faingamālie ke Tokoni

ʻOku fakamamafaʻi ʻe Sitīveni Foki ko ha palesiteni fakamisiona mālōlō, ʻoku tatau ai pē pe ko e hā hotau taʻu motuʻá pe ngaahi tūkungá, ʻoku lahi maʻu pē ha ngaahi faingamālie ki he ngāue tokoní—uiuiʻi mo ʻikai uiuiʻi, lahi mo siʻisiʻi, fakafoʻituitui mo fakapuleʻanga. Ko e meʻa mahuʻinga tahá ke muimui ʻi he fekau ʻa e ʻEikí ke “femoʻuekina … ʻi he holi lahi ʻi ha ngāue lelei, pea fai ʻa e ngaahi meʻa lahi ko ʻenau fili tauʻatāina ʻanautolu pē, pea fakahoko ʻa e māʻoniʻoni lahi” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 58:27).

Hili hono tukuange ʻo Brother Foki mei he palesiteni fakamisioná, naʻá ne pehē naʻá ne ongoʻi “tuenoa” fakaeloto mo fakalaumālie. Ko ha fuʻu liliu lahi ʻa e hiki mei ha uiuiʻi femoʻuekiná ki he ʻikai ha uiuiʻí.

ʻOkú ne pehē, “ʻOku ʻaʻaku ia he taimí ni ke fakahoko ha ngaahi meʻa ʻiate au pē kae ʻikai fakafalala ki he ngaahi fiemaʻu fakaʻaho mei ha misiona ke fakafonu ʻaki ʻeku tohi māhiná. ʻOku ʻikai toe fekauʻaki ia mo ha uiuiʻi; ka ʻoku fekauʻaki ia mo e vakavakai holo ke ʻiloʻi e ngaahi faingamālie ke tokoní.”

ʻOku pehē ʻe F. Melovini Hāmoni, ko ha Fitungofulu Taki Māʻolunga kuo tukuange fakalāngilangi, kuo fekauʻaki maʻu pē ʻa e ngāue fakaetauhi moʻoní pea mo hono fakasio ʻa e ngaahi faingamālie ko iá. ʻI hono taʻu 91, ʻokú ne ngāue ʻi he temipalé, faiako tuʻo taha he māhina ʻi he kōlomu ʻo e kaumātuʻá, pea ʻilo ki he fakamuimuitaha ʻi he ngaahi timi fakalotofonuá mo fakafonuá ke ne lava ʻo ʻiloʻi ha meʻa angamaheni ke talanoa ki ai mo e kau tangata kei siʻi ange ʻi hono uōtí.

ʻOkú ne ʻiloʻi kotoa hono ngaahi kaungāʻapí mo ʻaʻahi maʻu pē kiate kinautolu. ʻOkú ne feinga ke muimui ki he sīpinga ʻa e Fakamoʻuí, ʻa ia naʻá Ne feohi mo e kakai mei he ngaahi tapa kotoa pē ʻo e moʻuí. ʻOku pehē ʻe ʻEletā Hāmoni, “ʻOku ou saiʻia he talanoa mo e kakaí neongo pe ko e hā honau tūkungá pe pīkinga ki he ongoongoleleí. Ko e kaungāʻapi ʻe taha ʻoku fakaakeake mei he maʻu kavamālohí, ko e taha kuo lauʻitaʻu ʻene liʻaki lotú, pea ko e taha ʻoku ʻatamai ngalongalo pea ʻoku kole mai ʻe hono uaifí ke u nofo mo ia lolotonga ʻene ʻalu ʻo fakahoko ha ngaahi fakatau. ʻOkú ma fakatou saiʻia ʻi he faiva kaupoé, ko ia ʻokú ma sio fakataha ai.”

Hili e ngāue ʻa ʻEletā Hāmoni ʻi he temipalé ʻi ha efiafi ʻe taha, naʻá ne afe ʻi ha falekai. Naʻe kamata ke ne talanoa mo ha taha ngāue naʻá ne fakamaau ʻa e ʻū tēpilé. Naʻe ʻeke ange ʻe he tokotaha ngāué kia ʻEletā Hāmoni pe ko e hā naʻá ne tui suti aí. ʻOku pehē ʻe ʻEletā Hāmoni, “Naʻá ku fakamatala ange fekauʻaki mo e temipalé. Naʻe laka he miniti ʻe 30 ʻema talanoá. ʻOku ʻikai ke u ʻilo pe te ne fekumi lahi ange fekauʻaki mo e Siasí, ka ʻokú ne ʻilo ʻoku ʻi ai ha taha ʻoku ʻikai ke ne lau pē ia ko ha tokoni ʻi he peitó.”

Naʻe mālōlō ʻa Poni ko e uaifi ʻo ʻEletā Hāmoní ʻi he taʻu ʻe ua kuohilí. Neongo ʻoku ʻofa lahi ʻa ʻEletā Hāmoni kiate ia, ka naʻá ne fili ke fakahoko ha meʻa lelei maʻa hono ngaahi kaungāʻapí ʻi he fakamanatu e taʻu taha ʻo e pekia hono uaifí. Naʻá ne faʻu mo e kau mēmipa kehe ʻo e fāmilí ha ʻū kaati maʻa hono ngaahi kaungāʻapí ʻo fakahā ange ʻa e taʻu taha ko ʻeni ʻo e pekiá. Naʻá ne fakakau ʻi he ʻū kātí ha laʻitā ʻo ha foʻi seli ʻi ʻolunga ʻi ha fakaneifua ifo pea mo e ngaahi lea “Naʻá ne hangē maʻu pē ko e foʻi selí.” Naʻá ne ʻave mo ha milemila seli foʻou fakataha mo e kaati takitaha. ʻOku pehē ʻe ʻEletā Hāmoni, “ʻOku ou loto ke ʻiloʻi ʻe hoku ngaahi kaungāʻapí ʻa e lahi ʻo ʻeku ʻofa ʻi hoku uaifí pea ʻoku ou hanganaki atu ke nofo fakataha mo ia ʻi he nofo taʻengatá.”

ʻOku ʻikai fiemaʻu ha uiuiʻi tonu ʻi he Siasí ki he ngāue fakaetauhi loto-moʻoní, ngāue tokoní, mo hono poupouʻi, mo hiki hake ʻo e niʻihi kehé. ʻOku ui kotoa kitautolu ki he faʻahinga tokoni faka-Kalaisi ko ʻení ʻo tatau ai pē pe ko e hā hotau taʻu motuʻá pe ngaahi tūkungá.

ʻOku nofo ʻa e tokotaha naʻá ne faʻú ʻi ʻIutā, USA.