“Ko e Tokotaha Tefito ʻi he Hisitōlia ʻo e Siasí,” Liahona, ʻEpeleli 2025.
Ko e Tokotaha Tefito ʻi he Hisitōlia ʻo e Siasí
Ko e hisitōlia ʻo e Siasí ʻoku ʻikai ko ha ngaahi hingoa pē mo e ʻaho. Kapau te tau fekumi ki he toʻukupu ʻo e ʻEikí, ʻoku fakahā mai ʻe he hisitōlia ʻo e Siasí ʻa e ngāue fakaetauhi ʻa e Kalaisi moʻuí ʻi onopōní.
ʻĪmisi ʻo Kalaisí, tā fakatātaaʻi ʻe Heinrich Hofmann
Ko e hā e meʻa ʻokú ke fakakaukau ki ai ʻi hoʻo fakakaukau ki he hisitōlia ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní? Mahalo te ke manatuʻi ha talanoa mālie fekauʻaki mo ha taha naʻe moʻui ʻi he kuonga muʻá. Pe mahalo ʻokú ke fakakaukau ki ha ngaahi hingoa mo e ʻaho mo ha ʻū feituʻu. ʻE malava ke nofotaha ʻa e niʻihi kehé ʻi he ngaahi aʻusia ʻa ʻenau ngaahi kuí. ʻE lava ke ngali puputuʻu pe faingataʻa e hisitōlia ʻo e Siasí ki ha niʻihi.
ʻI hoʻo fakakaukau ki he hisitōlia ʻo e Siasí, ko e hā hono tuʻo lahi hoʻo fakakaukau kia Sīsū Kalaisí?
Ko hotau Huhuʻi moʻuí ʻa e ʻelito ʻo e hokohoko atu hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí, ka ko e taimi ʻe niʻihi ʻoku ʻikai ke tau fakatokangaʻi Ia ai. ʻI heʻetau maʻu ʻa e mata ke vakai ki he Fakamoʻuí mo ʻEne ngāué, te tau lava ʻo mamata kiate Ia ʻi he uho ʻo e hisitōlia ʻo e Siasí mo ako fekauʻaki mo ʻEne fengāueʻaki mo e fānau ʻa e ʻOtuá.
Naʻe tataki ʻe he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi ʻa e ngaahi meʻa naʻe hoko ʻi hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí, kau ai ʻa e ʻUluaki Mata Meʻa-Hā-Maí ʻi he 1820.
Ko e Vao ʻAkau Tapú, tā fakatātaaʻi ʻe Greg Olsen
Ko e Hisitōlia ʻo e Siasí ko Hono Hisitōliá Ia
ʻOku ou ngāue mo e ngaahi lekooti mo e ngaahi talanoa ʻi he hisitōlia ʻo e Siasí ʻi he ʻaho kotoa pē, ka naʻe tokoniʻi au ʻe ha aʻusia ne u maʻu ʻi he ngaahi taʻu siʻi kuohilí ke u vakai ki hotau hisitōliá ʻi ha fakakaukau kehe. ʻI he taimi naʻe lau ai ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ʻa e “Ko e Fakafoki Mai ʻa e Kakato ʻo e Ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí: Ko Ha Fanongonongo ki Māmani ʻo e Taʻu Uangeaú” ʻi he konifelenisi lahi ʻo ʻEpeleli 2020, naʻá ku fanongo ʻo hangē ha taha ako ʻi ha lokiako hisitōliá. Naʻá ku fanongo ki heʻene fakamatala ki ha ngaahi meʻa hokohoko naʻe hoko: ko e ʻUluaki Mata Meʻa-Hā-Maí ʻi he 1820, ko e ʻaʻahi mai ʻa e kau talafekau fakalangí, ko e liliu ʻo e Tohi ʻa Molomoná, mo e fokotuʻu ʻo e Siasí ʻi he 1830.
Hili ha ngaahi māhina siʻi mei ai, ne u tangutu hifo ko ha konga ʻo ʻeku ako fakaʻaho ʻa e ongoongoleleí, ke lau ha tatau ʻo e fanongonongó ne ʻosi paaki. ʻI heʻeku fakakaukaú, naʻá ku ʻamanaki te u toe vakaiʻi ha fakahokohoko ʻo e hisitōliá, ko ia naʻá ku ʻohovale ʻi he meʻa ne u mamata ki aí. Naʻe fakafonu hoku ʻatamaí ʻe ha fakakaukau fakaʻohovale, meimei hangē ko e tapa ʻa e ʻuhilá, pea fakamāmaʻi ha meʻa ne mātuʻaki foʻou kiate au. Naʻá ku fuʻu ʻohovale pea kamata ai ke u tohi ʻi he pepá, ʻo laineʻi mo siakaleʻi ha ngaahi foʻi lea mo ʻeku ofó.
Ko e meʻa ne mātuʻaki mahino makehe kiate au ʻi he ʻaho ko iá ko e ʻasi ʻa e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi ʻi he meimei sētesi kotoa pē pea meimei ke Na kau ʻi he meʻa takitaha naʻe hokó:
-
ʻI he 1820, “naʻe hā mai [kia Siosefa] ʻa e ʻOtua ko e Tamaí mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí.”
-
Naʻe ʻikai haʻu ha kau talafekau fakalangi ʻiate kinautolu pē kae “fakatatau ki he fakahinohino ʻa e Tamaí mo e ʻAló.”
-
Naʻe tāpuekina ʻe he ʻEikí ʻa Siosefa Sāmita ʻaki “ʻa e meʻafoaki mo e māfimafi ʻo e ʻOtuá” ke liliu ha lekooti ʻo ʻEne “ngāue fakafaifekau fakataautaha” ʻi he ongo ʻAmeliká.
-
Naʻe fakamafaiʻi ʻe he ʻEikí ʻa Siosefa Sāmita ke fokotuʻu Hono Siasí.
-
“Kuo toe ui ‘e Sīsū Kalaisi ha kau ‘Aposetolo mo foaki kiate kinautolu e mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí.”
-
“ʻOku fakahā mai ʻe he ʻOtuá Hono finangaló ki Hono ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine ʻofeiná.”
ʻI heʻeku fakakaukau ki aí, naʻe kamata ke u vakai ki he Fakamoʻuí ʻi he uho ʻo e ngaahi meʻa kehe naʻe hoko ʻi hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí. Naʻe fakamolemoleʻi ʻe Sīsū Kalaisi e ngaahi angahala ʻa Siosefa Sāmitá (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 110:5). ʻOku ongonga ʻa e leʻo ʻo e Fakamoʻuí ʻi he ngaahi fakahā ʻoku fakatolonga he taimí ni ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá. Naʻe maʻu ʻe he kakai ʻe lauafe ne moʻui ʻi he 1800 tupú ha vā fetuʻutaki loloto ange mo Ia, fakahoko ha ngaahi fuakava mo Ia, mo muimui ʻiate Ia, kau ai hono liʻaki honau ngaahi fonuá, pea fononga ʻi tahi mo e ngaahi potu tokaleleí, ke tānaki ki Saioné.
ʻOku hokohoko atu ha lauimiliona ʻi he funga ʻo e māmaní ʻi he ʻahó ni ke ʻunuʻunu ofi ange ki he Tamai Hēvaní mo e Fakamoʻuí ʻo fakafou ʻi he uluí, fakahoko ʻo e fuakavá, mo muimui kiate Ia ʻi he uhouhonga ʻo e faingataʻá.
ʻI he mamata ki he nofotaha e ngaahi meʻa ko ʻeni ne hokó ʻi he ʻEikí, ʻe lava ke tokoni ia ʻi he taimi ʻe ʻi ai hatau ngaahi fehuʻi fekauʻaki mo e ngaahi meʻa ne lea ʻaki pe fakahoko ʻe he kakai ʻi he kuohilí. Hangē ko ʻení, ʻi he Ngaahi Kosipeli ʻi he Fuakava Foʻoú, ʻoku tau faʻa vakai ʻoku ʻikai ʻiloʻi ʻe he kau ākongá ʻa e meʻa kotoa pē, ʻoku ʻikai ke nau lava ʻo kapusi ʻa e ngaahi laumālie ʻulí, pea aʻu pē ʻo nau fakaʻikaiʻi ʻenau tuí (vakai ki ha sīpinga ʻi he Mātiu 17:16, 19–20; Maʻake 9:10). Ka ʻoku ʻi ai ha niʻihi ʻo e kau laukonga ʻo onopōní he ʻikai ke nau hohaʻa ki he ngaahi tōnounou ko ʻeni ʻa e tangatá ko hono ʻuhingá ʻoku tau lava ʻo vakai ko Sīsū ʻo Nāsaletí ʻoku fakatefito ai ʻa e fakamatalá pea ʻokú Ne fakaleleiʻi ʻa e meʻa kotoa.
ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ko e taimi ʻe niʻihi ʻi heʻetau talanoa kau ki he hisitōlia ʻo e Siasí ʻi onopōní, ʻoku tau toʻo ʻa Sīsū Kalaisi mei he uho ʻo e talanoá ʻi heʻetau kamata ʻaki ʻa e ngaahi hingoá mo e ʻahó pea mo e feituʻú. Pea ʻi he taimi ʻoku ʻi ai ai ha ngaahi fehuʻí, ʻoku ongoʻi ʻe ha niʻihi ʻoku fiemaʻu ke fakatefito ʻi ha taha te ne lava ʻo fakaleleiʻi e meʻa kotoa. ʻI he taimi ʻoku hoko ai ʻení, ʻoku fiemaʻu ke tau manatuʻi ko e ʻEikí foki ʻoku ʻa e ʻelito ʻo e hisitōlia ʻo e Siasí ʻi onopōní. ʻOku sai pē ia kia Siosefa Sāmita pe Pilikihami ʻIongi—pe ko ha taha pē ʻiate kitautolu—ke tau taʻe-haohaoa pea ʻikai ke tau ʻiloʻi e meʻa kotoa, koeʻuhí he ʻoku ʻikai ko hotau fatongiá ia. Ko kitautolu ʻa e kau ākongá mo e kau akó, pea ko e ʻEikí ʻoku fakatefito aí.
Kuo laui taʻu ʻa e ngāue fakaetauhi ʻa Sīsū Kalaisi ki he fānau ʻa e ʻOtuá, kau ai e taʻu ʻe 200 kuohilí. Ko Ia ʻoku ʻi he uhouhonga ʻo e talanoá. Ko e hisitōlia ʻo e Siasí ko Hono hisitōliá Ia.
ʻOku tau vakai ki he ngaahi fengāueʻaki ʻa e ʻOtuá ʻi he folofolá mo e hisitōlia ʻo e Siasí ʻi onopōní, ʻo hangē ko e taimi naʻe hā ai ʻa e Fakamoʻuí ʻi he Temipale Ketilaní.
Ko e Hā Mai ʻa e ʻEikí ʻi he Temipale Ketilaní, tā fakatātaaʻi ʻe Del Parson
ʻIloʻi e Ngaahi Fengāueʻaki ʻa e ʻOtuá
ʻI he ngaahi konga ʻi he kamataʻanga ʻo e Tohi ʻa Molomoná, ʻoku fakamatala nounou ʻa Nīfai ki he ʻuhinga naʻe ʻikai lavameʻa ai hono ngaahi tokouá. Kimuʻa ʻaupito pē ia pea haʻi ʻe Leimana mo Lēmiuela ʻa Nīfaí pe feinga ke toʻo e moʻui ʻa ʻena tamaí, naʻá na lāunga. ʻOku pehē ʻe Nīfai, “Naʻá na lāunga koeʻuhi ko e ʻikai te na ʻiloʻi ʻa e ngaahi fengāueʻaki ʻa e tangatá mo e ʻOtua ko ia naʻá ne fakatupu ʻa kinauá” (1 Nīfai 2:12).
Hili ha taʻu ʻe fāngeau mei ai, naʻe hoko ʻa e hako ʻo Leimana mo Lēmiuelá “ko e kakai anga-kaivao, mo fekai, mo loto-tāmate,” ʻa ia ko e konga naʻe foki pē ia kia Leimana mo Lēmiuela ʻi heʻena “ʻita [kia Nīfai] koeʻuhí he naʻe ʻikai mahino kiate [kinaua] ʻa e ngaahi ngāue ʻa e ʻEikí” (Mōsaia 10:12, 14). ʻOku ʻi ai ha ngaahi nunuʻa fakaofo ʻi he ʻikai lava ke maʻu ha mahino ki he ngaahi fengāueʻaki ʻa e ʻOtuá!
Ke mahino ʻEne ngaahi fengāueʻakí, ʻoku fiemaʻu ke tau ʻiloʻi ko hai Ia, ko e hā ʻEne meʻa ʻoku fiemaʻu meiate kitautolú, mo e founga ʻo ʻEne tokangaekina ʻEne fānaú. ʻOku akoʻi mai ʻa e ngaahi meʻá ni ʻi he hisitōlia ʻo e ngāue fakafaifekau ʻa e Fakamoʻuí ʻi onopōní. Naʻe akoʻi ʻe Siosefa Sāmita ʻoku fiemaʻu ke mahino kiate kitautolu fakafoʻituitui “ʻa e ngaahi palani mo e ngaahi taumuʻa ʻa e ʻOtuá ki heʻetau omi ki māmaní.” ʻI he fakaʻau ke mahino kiate kitautolu e ngaahi fengāueʻaki ʻa e ʻOtuá, ʻoku tau ʻiloʻi Ia, pea ko hono ʻiloʻi Iá ʻoku fakatau ia ki he moʻui taʻengatá (vakai, Sione 17:3). Ko hono moʻoní, ʻoku hoko mai “hono fakamoʻui ʻo Saioné” ʻi heʻetau “maʻu ha ʻilo ki he hisitōliá” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 93:53).
ʻOku maʻu ʻa e lekooti ʻo e ngaahi fengāueʻaki ʻa e ʻOtuá ʻi he folofolá mo e hisitōlia fakaonopooni ʻo e Siasi kuo fakafoki maí. ʻOku tau vakai ai ki he ngaahi taimi ʻi he hisitōliá naʻe fengāueʻaki fakahangatonu ai ʻa e ʻOtuá mo e faʻahinga ʻo e tangatá, hangē ko e taimi naʻe tali ai ʻe he Tamaí mo e ʻAló e lotu ʻa Siosefa Sāmita ʻi he Vao ʻAkau Tapú (vakai, Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:17–20) pea ʻi he taimi naʻe hā mai ai ʻa e Fakamoʻuí ʻi he Temipale Ketilaní (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 110:1–10).
ʻOku tokoniʻi foki ʻe he ʻOtuá ʻetau moʻuí ʻi ha ngaahi founga ʻoku ʻikai faʻa fakatokangaʻi. ʻOkú Ne fakamatalaʻi ʻEne ngaahi fengāueʻaki ʻikai fakahangatonu mo e faʻahinga ʻo e tangatá ʻo fakafou ʻi ha heliaki ki hono fakahoko ʻEne ngāué “taʻekau ai ha nimá” (vakai, Taniela 2:34–35; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 65:2; 109:72). ʻE lava ke hoko ʻa e fengāueʻaki ʻikai fakahangatonu ko ʻení ʻi ha ngaahi founga lahi. ʻI he fakakaukaú ni, te tau lava ʻo vakai ki he fengāueʻaki ʻa e ʻOtuá ʻi he “ngaahi meʻa iiki” (ʻAlamā 37:7), hangē ko e taimi ʻoku tau maʻu ai ʻa e sākalamēnití ke manatuʻi e ʻEikí mo fakafoʻou ʻetau ngaahi fuakavá (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 20:77, 79).
ʻOku tokoniʻi foki kitautolu ʻe he ʻOtuá ʻo fakafou ʻi he ngaahi ʻaloʻofa ongongofua ʻokú ne fakahaofi mo fakatolonga kitautolu ʻi he “ngaahi tāpuaki fakataautaha mo fakafoʻituituí.” Ko e sīpinga ʻe taha mei he hisitōlia ʻo e Siasí ko e taimi naʻe mamata tonu ai ʻa kinautolu ʻi he ʻApitanga ʻo ʻIsilelí (ʻApitanga ʻo Saioné) ki he ngaahi fakamoʻui ʻo e mahakí, fakahaofi mei he ngaahi ʻelemēnití, mo aʻusia e angaʻofa ʻa e niʻihi fakafoʻituitui naʻa nau ngāue tokoni, foaki ha paʻanga, mo tokonaki ha meʻakai mo e vai.
ʻOku feʻofaʻaki mo fetokoniʻaki ʻa e kāingalotu ʻo e Siasí ʻi he funga ʻo e māmaní, ʻi heʻenau hoko ko e toʻukupu ʻo e ʻEikí ke fakahoko ʻEne ngāue fakaetauhí ʻi he kuongá ni.
Ke Fai ʻEne Ngāué, tā fakatātaaʻi ʻe Kamette Harmer, ʻikai lava ʻo hiki ha tatau
Ko e Ngāue Fakafaifekau ʻa e Kalaisi Moʻuí ʻi Onopōní
ʻOku ʻomi ʻe he hisitōlia ʻo e Siasí ʻi onopōní ha fakakaukau ki he ngaahi fengāueʻaki ʻa e ʻOtuá ʻi he lotolotonga ʻo ʻEne fānaú ʻi he taʻu ʻe 200 kuohilí. ʻE lava ʻe he vakai ki he ngaahi fengāueʻaki fakalangí ʻo fakasiʻisiʻi ʻa e hohaʻá, tokoni ke tau fakatomala, fakamālohia ʻa e uouangatahá, mo teuteuʻi kitautolu ki he hokohoko atu ʻa e maʻu fakahā fakatāutahá.
ʻOku ʻikai ke tau vakai ki he hisitōlia ʻo e Siasí ko ha hokohoko pē ʻo e ngaahi hingoa mo e ʻaho, ka te tau lava ʻo vakai ki he taʻu ʻe 200 kuohilí ke fakamoʻoni ki he ngāue fakafaifekau ʻa e Kalaisi moʻuí ʻi onopōní mo maʻu ha fakakaukau mei he founga kuó Ne fakahaaʻi ai ʻa e ʻofá ki he fānau ʻa e ʻOtuá, kau ai e Kāingalotu ʻo e Siasí. ʻE lava moʻoni ʻe he ngāue ʻa e ʻOtuá ʻi onopōní ʻo ueʻi kitautolu ke tau fakatomala mo fiefia ʻia Sīsū Kalaisi (vakai, ʻAlamā 37:9). ʻI heʻetau vakai ki hono Fakafoki mai ʻo e ongoongoleleí ko ha kuohili toputapu ʻoku tofuhia ai ʻa e Kāingalotú ʻi he funga ʻo e māmaní, ʻoku tau fakafiefiaʻi e lelei ʻa e ʻOtuá, fie kaungā ongoʻi mo e ngaahi aʻusia ʻa e niʻihi kehé, mo fakamālohia ʻetau fāitahá (vakai, Mōsaia 25:7–9).
ʻOku kau ʻa e fakatomalá, fiefiá, mo e uouangatahá ʻi he ngaahi ʻuhinga lahi naʻe fekauʻi ai ʻe he Fakamoʻuí ke tauhi hotau hisitōlia ʻi he ʻaho kimui ní “[ke] ʻaonga ki he siasí, pea ki he ngaahi toʻu tangata tupu hake ʻa ia ʻe tupu hake ʻi he fonua ko Saioné” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 69:8). ʻE lava ʻe hotau hisitōlia ʻi onopōní ʻo fakahā ʻa Sīsū Kalaisi ʻi he uhouhongá pea lava ke akoʻi mai kiate kitautolu e ngaahi founga ʻa e ʻOtuá mo tokoni ke tau ʻunuʻunu ofi ange ai kiate Ia.