2025
O Le Faaalia ai o Galuega a le Atua
Ianuari 2025


“O Le Faaalia ai o Galuega a le Atua,” Liahona, Ian. 2025.

O Atatosi o le Faatuatua

O Le Faaalia ai o Galuega a le Atua

Ou te lei iloa pe o le a faamaloloina pe tumau ona ou tauaso. Sa na ona ou iloa lava o le a faia le finagalo o le Atua ma o le a Ia tauaveina au i lo’u tofotofoga.

tamaitai o loo galue i se atavali o le Faaola

Ata na pueina e Christina Smith

I le aso 7 o Ianuari, 2023, na ou ala ae ai ma le tauaso atoa i lo’u mata taumatau ma na o le 10 pasene mea na iloa i lo’u mata agavale. Na faafuasei ona mou atu le lalolagi i le puaoa—o le mea moni lava. Ua leai ni lanu ma ni malamalama. Sa tuua au i le pogisa, fefe, ma le masalosalo.

I le avea ai ma se tusiata, na pau lava le mea sa ou manao e fai o le faaopoopo atu lea i le matagofie o le lalolagi e ala i ata tusi—o se naunautaiga na toetoe lava o lo’u olaga atoa. O le a se mea ou te faia pe afai ou te le toe vaai, auai, pe talisapaia le matagofie i le lalolagi?

I ni nai aso na muamua atu, na oo ina nofouta o’u mata i le malamalama, ma amata ona emoemo mai laina maai o le malamalama i la’u vaai. Ona o lo’u popole, na ou alu ai e vaai se fomai o mata. Ina ua uma ona ia suesueina au, sa ia fai mai o le faaputuina o le vai o le faiai ua mafua ai ona mamafa i lo’u ulu, ma fatuina ai ni faailoga e faataitai i se patu kanesa o le faiai, e aofia ai le leai o se vaai.

Sa ia fai mai o le a faaitiitia lemu la’u vaai i nai masina o sosoo ai pe afai e le togafitia. Ae peitai, sa ia faamautinoa mai ia te a’u o loo tele lo’u taimi e sue ai se fomai o le mafaufau, o lē e mafai ona togafitia le vai o loo faaputuina ai.

I le popole ai, sa ou talosaga atu ai mo se faamanuiaga o le faamalologa ma le faamafanafanaga mai lo’u tama, o lē o loo auauna atu o se epikopo. A o la faamanuiaina a’u ma se tasi o ona fesoasoani, na oo mai i lo’u mafaufau le tala o le Tusi Paia e sili ona ou fiafia i ai:

“Ona fesili mai lea o ona soo ia te ia ua faapea mai, Rapi e, po o ai ea na agasala, po o ia nei, po o ona matua, ina ua fanau mai o ia o tauaso?

“Ua tali atu Iesu, E lei agasala lenei tagata, po o ona matua: ae peitai ina ia faaalia ai o galuega a le Atua ia te ia” (Ioane 9:1–3).

Sa ou mafaufau pea lava pea, sa ou manatu, “O le a faaalia mai le mana o le Atua i lenei mea.” Ou te lei iloa pe o lona uiga o le a faamaloloina au pe tumau ai ona ou tauaso. Sa na ona ou iloa lava o le a faia Lona finagalo ma o le a tauaveina au e Iesu Keriso i le gasologa o lo’u tofotofoga.

“E Fia Tamatamailima O E Iloa Mai?”

Sa faia so’u taimi faatulagaina i ni nai aso mulimuli ane ma se fomai o le mafaufau, ae o le taeao lena o Ianuari, sa lagona ai e lo’u uso matua o Kylie, le uunaiga e tatau ona ave au e lo’u aiga i le potu o faalavelave faafuasei i se falemai lata ane. Na vave ona faatonuina e fomai se suesuega o le tomography (CT) ma le vaega muamua o le aveese mai o le vai mai le tuasivi e faaitiitia ai le malosi o le vai o le fai’ai. O le aso na sosoo ai, na i ai ni a’u suesuega, MRI se lua (magnetic resonance imaging). Ona suesueina lea o a’u e se fomai mata.

“E fia tamatamailima e mafai ona e iloa mai?” na ia fesili ai, ma uu i luga ni nai tamatamailima mai o’u foliga. Sa le mafai ona ou vaai i se mea.

Ina ua uma lana suesuega, na ia iloa ai e iai faailoga o le pseudotumor cerebri ma le optic neuritis. E foliga e leai se tulaga na iloa ai e mafua atoa mai i se tasi o ia faailoga. Sa ia faamatala mai faapea, faatasi ai ma le ogaoga o le leai o se vaaiga, e mafai ona alu ai le silia ma le tausaga e toe faaleleia ai ma atonu e le toe foi atoatoa mai ai la’u vaai. Sa ia fautuaina le maualuga o le vailaau e faaaoga i totonu o le alatoto ma isi fualaau.

Ina ua alu ese atu o ia, sa amata ona ou tagi. Sa faamautinoa mai e lo’u tina ia te au, “Afai e le mafai ona e taofimau i lou faatuatua i le taimi nei, e mafai ona e faalagolago i lo matou faatuatua.”

“Faamolemole Faamafanafana Mai ia te Au”

I lo’u aso lona tolu i le falemai, sa talosagaina ai e lo’u fomai o le mafaufau se suesuega, MRV (magnetic resonance venography) o lo’u patua, tuasivi ma lo’u faiai, e saili ai se patu kanesa po o se poloka. I le 4:00 i le taeao i le lua o aso talu ona ou ala ae tauaso, sa amata ai la’u MRV mo le lima itula. I sauniuniga, sa fuafua ai lo’u aiga e tatalo ma anapogi mo au i lena taeao. O lo’u tama, o lē sa moe i o’u tafatafa i se nofoa i po taitasi i lo’u potu i le falemai, sa ia tuuina mai ia te a’u se isi faamanuiaga—o le lona lua o le tele o faamanuiaga na ou mauaina.

Ina ua fesili mai se tagata faaenisinia o le falemai pe ou te fia faalogologo i musika i le taimi o la’u suega, sa ou fesili atu mo ni pese mai le tagata pese e sili ona ou fiafia i ai. Na tuu e le tagata inisinia fomai se seti o mea mea faalogo pa’u i o’u taliga ma faamau i lalo lo’u ulu i se neti e taofi ai a’u i le tulaga talafeagai. I le faagasologa o lenei mea, na toetoe lava a o ese meafaalogo mai i o’u taliga. Sa tau le mafai ona ou logonaina se musika a o amata le MRV.

O le umi lava o le faiga, o le vevela foi lea o lo’u lagonaina i totonu o le masini e fai ai le suesuega. Ina ua mavae le mea sa foliga mai e faavavau, sa ta’u mai ia te au o loo ou lelei ma o le a ou faaauau pea mo sina taimi umi. Ae sa ou lagona le fefe ma le popole ona o le vevela, pa’o leotele, ma mea sa taofiofia ai au.

I se tatalo le leoa, sa ou alaga atu ai: “Tama Faalelagi e, faamolemole faamafanafana mai ia te au. Ua na’o ta ita lava. Ou te manaomia Lau fesoasoani. Ou te manaomia lo’u aiga.”

Sa vave ona toe ta’u mai i o’u taliga se leo mālū o le piano. E mai se tasi o pese e sili ona ou fiafia i ai—o se pese e taina e lo’u uso laitiiti o Morgan i le piano. Ou te le’i faamoemoeina e faalogoina mai mea faaleotele leo toeititi pa’u’u ese mai i le pa’o o le masini. Sa foliga mai sa faatasi mai Morgan ma au, ma sa le o tuua na o au. Na mou ese atu le pa’o. Na mou ese atu le vevela. Na alu ese le popole i le itiiti o se avanoa.

Sa ou lagonaina le le toe i ai i lo’u tino, e pei o loo ou opeopea i luga o se sami i le vateatea. Sa ou lagonaina le siomiaina e le alofa o le Atua ma le alofa o lo’u aiga. Na vave lava, faapena, ona ou to’a. O le 7:30 i le taeao, le taimi na amata ai ona anapogi lo’u aiga mo au. O le vaega na totoe o le MRV e lima itula na mavae atu i se taimi vave, ona ou faalogo lea, “Ua uma.”

O le alofa na ou lagonaina mai lena aafiaga na ou tagi ai ma faamāmā ai lo’u vaivai i le taimi na totoe o lo’u nofo ai i le falemai. Ou te lei iloa pe o le a toe foi mai la’u vaai, ae sa ou iloaina sa i ai le Atua iina ma sa faafofogaina la’u tatalo. Ina ua mavae aso e fa i le falemai, na ou te’a loa.

“O Le Vavega Lava Lenei Mea!”

O aso taitasi mo le isi lua vaiaso, sa ou toe foi atu ai i le falemai mo ni fualaau, ma o aso taitasi ou te vaavaai ai mo ni suiga i la’u vaai—o le lanu puaoa pogisa ua mou atu i le puaoa vaivai, o ata o loo faaali mai i o’u tamatamailima i luma o o’u foliga, o se puaoa lanu moli i luga o le TV ua liua i se fugalaau. O faaleleiga laiti uma lava sa patipatia.

E lua vaiaso talu ona ou te’a i tua, ae faaalia i se suega ua alu ese atu la’u vaaiga mai le selo i le toetoe lava a atoatoa i mata uma e lua.

“Bronwyn, o le a le mea ua tupu?” o le fesili lea a la’u fomai mata.

“Ia, sa matou tatalo, ma ua ou maua faamanuiaga,” sa ou tali atu ai.

“O le vavega lava lenei mea!” o lana tala lea. “Ou te lei vaai lava i lenei mea o tupu. E le tatau ona tatou maua ni taunuuga e latalata lava i lenei mea mo le itiiti ifo ma le ono masina.”

Mulimuli ane sa ia ta’u mai ia te au o gasegase e leai se vaai e seāseā lava toe maua se vaaiga masani. I ni nai vaiaso, na ou alu ai mai se tasi o ana tulaga sili ona leaga i lona tulaga sili ona lelei.

Bronwyn Haws

“Mulimuli i le Malamalama o Keriso”

I le faaiuga o le 2022, sa filifilia ai e taitai o le uarota a lo’u tama se autu a le uarota mo le 2023. Sa musuia i aoaoga mai ia Peresitene Russell M. Nelson, o lē na saunoa i le amataga o lena tausaga, “Saili ma faamoemoe i vavega.”

I lena taimi, sa manatu lo’u tama o le autu o le a fesoasoani i tagata o le uarota o e sa onosaia taimi faigata. Sa le’i iloa e ia o le a avea ma se mea patino tele i lo matou aiga.

“Mulimuli i le malamalama o Keriso,” na fai mai ai le autu. “Faamoemoe i vavega! Faamoemoe i le olioli!”

E lua tausaga mulimuli ane, ua sili atu la’u vaai i le taimi nei nai lo le taimi muamua ao lei aveesea. Ou te faafetai i le Tama Faalelagi i aso uma mo la’u vavega ma le faatuatua le maluelue o lo’u aiga. E ala mai i lenei tofotofoga, na faaalia ai le galuega a le Atua. Sa tuputupu ae sa’u molimau malosi atu, o se talisapaia loloto atu mo le olaga, ma se alofa sili atu mo Ia ma mo aiga ma uo.

O le asō, o loo ou faia mea uma ou te mafaia, e aofia ai le avea ai ma se tusiata, ina ia faaaoga lelei ai faamanuiaga, meaalofa, ma le olioli ua tuuina mai e le Atua ia te au—e faamamaluina ai o Ia ma faamanuia ai isi.

ata o le Faaola

O le asō, ua faaaoga ai e Bronwyn ana ata tusi, e pei o le ata lenei o le Faaola, e faamamaluina ai le Atua ma faamanuia ai isi.

Faamatalaga

  1. O se tulaga e ta’ua o le pseudotumor cerebri.

  2. O le neuritis o le mata o se fula o le neura mata, e mafua ai ona tiga mata ma lē toe vaai ai.

  3. Russell M. Nelson, “O Le Mana o le Malosiaga Faaleagaga,” Liahona, Me 2022, 100.