“Fufulu ʻo e Vaʻé,” Ngaahi Tefito ʻi he Hisitōlia ʻo e Siasí
“Fufulu ʻo e Vaʻé”
Fufulu ʻo e Vaʻé
Lolotonga e ʻOhomohe Fakaʻosí, naʻe toʻo ʻe Sīsū ha holoholo mo ha poulu vai ʻo fufulu e vaʻe ʻo e kau ākongá. Naʻe muimui ha kulupu faka-Kalisitiane ki he sīpinga Fuakava Foʻou ko ʻení ʻo fufulu e vaʻé ko ha fakataipe ʻo e loto fakatōkilaló pe feohi fakatokouá. ʻI ha fakahā kia Siosefa Sāmita ʻi Tīsema 1832 naʻe fie maʻu kinautolu naʻe ʻi he Akoʻanga ʻo e Kau Palōfitá ke nau kau ki hono fufulu ʻo e vaʻé. Naʻe fekau ʻe he ʻEikí e kaumātuʻá ke “fakamaʻa homou nimá, mo homou vaʻé ʻi hoku ʻaó” ko ha fakamoʻoni kuo nau “maʻa mei he toto ʻo e toʻu tangata faiangahalá ni.” Naʻe fuofua kau atu ʻa Siosefa Sāmita mo ha kau mēmipa kehe ʻo e akoʻangá ki he ouau ko ʻení lolotonga e ʻuluaki faʻahitaʻu ʻo e akó ʻi Sānuali 1833. ʻI he ofi ke kakato e langa ʻo e Temipale Ketilaní, naʻe fakamatala ʻe Siosefa Sāmita ki he kau mēmipa ʻo e akoʻangá ko e “ouau fufulu ʻo e vaʻé” ko hano fakafoki mai ia ʻo e founga he Fuakava Foʻoú “ne faʻu ke fakatahatahaʻi hotau lotó” mo teuteuʻi e kaumātuʻá ki ha ʻenitaumeni ʻo e mālohi fakalaumālié. Naʻá ne toe akoʻi foki naʻe fie maʻu ke fai e ouaú ʻi ha feituʻu “makehe mei he māmaní.” Ne pehē foki ʻi he ʻaho 29 ʻo Māʻasí mo e 30 ʻo Māʻasi, 1836, fakafuofua ki ha kau maʻu lakanga fakataulaʻeiki ʻe toko 300 mei he feituʻu Ketilaní, kau ai ʻa Siosefa Sāmita mo e kau taki ʻo e Siasí, naʻa nau fakataha ke fefufuluʻaki honau vaʻé.
Ngaahi Tefito Fekauʻakí: Akoʻanga ʻo e Kau Palōfitá, Fakakoloaʻi ʻaki ʻa e Mālohí