Hisitōlia ʻo e Siasí
Toe Papitaisó


Toe Papitaisó

Naʻe kau ʻi he ngaahi akonaki aofangatuku ʻa Sīsū Kalaisi kuo toetuʻú ʻi he Fuakava Foʻoú, ʻa ʻEne fakahinohinoʻi ʻa e kau ākongá ke “fakalotuʻi ʻa e ngaahi puleʻanga kotoa pē, ʻo papitaiso ʻa kinautolu ʻi he huafa ʻo e Tamaí, mo e ʻAló, mo e Laumālie Māʻoniʻoní.” ʻI ha ngaahi senituli lahi, naʻe ui pē ʻe he kau muimui faivelengá ʻa e fakahinohino ko ʻení ko e “Fekau Lahí,” pea naʻa nau lau ia ko ha ui ke malangaʻi e ongoongoleleí mo talitali lelei e kakai tuí ki he komiunitī ʻo e tuí ʻaki hano papitaiso kinautolu. Hili e Fakalelei-Lotu Palotisani ʻi ʻIulope ʻi he 1500 tupú, naʻe lau ʻe ha ngaahi siasi lahi ʻoku tonu pē ʻa e papitaiso faka-Kalisitiane kotoa pē, ʻo tatau ai pē pe ko e hā e taʻu motuʻa ʻo e tokotaha ʻoku papí pe kautaha lotu faka-Kalisitiane ʻoku kau ki aí.

Ka ʻi he taimi nounou pē hili e fuofua fakataha ʻa e Siasí ʻi he 1830, naʻe fai ai ha fehuʻi pe ʻe lava ʻe kinautolu naʻe papitaiso kimuʻa pea nau kau ki he Siasí ʻo fakamaʻu ko ha mēmipa ʻo ʻikai ke toe papitaiso. Naʻe maʻu ʻe Siosefa Sāmita ha fakahā naʻá ne fakamatalaʻi mai ai ʻa e anga ʻo e “fuakava foʻou mo taʻengatá” ʻo ne fakangata ʻa e “ngaahi fuakava motuʻa kotoa pē” naʻe fakaʻaongaʻi ʻi hono fokotuʻu ʻo e Siasí. Talu mei he taimi ko iá, naʻe papitaiso ʻa e kau mēmipa kotoa ʻo e Siasí ʻo tatau ai pē pe ko e hā e kautaha lotu naʻa nau kau ki aí pe papitaiso ki ai kimuʻa ʻi he ngaahi siasi kehé.

ʻI hono kotoa ʻo e 1830 tupú, naʻe toe papitaiso foʻou ʻa e kau mēmipa ko ia ʻo e Siasí naʻe mavahe mei he Siasí pe naʻe toʻo mei he feohiʻangá ʻi he taimi ko ia naʻa nau toe kau mai ai ki he Siasí. ʻI ha ngaahi tūkunga lahi, naʻe toe feinga e Kāingalotu naʻe fakatomalá ke toe papitaiso ʻi he taimi naʻe ʻikai ke nau ongoʻi ai ʻoku hoko ha faʻahinga liliu ki honau tuʻunga ko ha mēmipa ʻo e Siasí. Naʻe akoʻi ʻe Siosefa Sāmita ʻi he 1840 tupú ʻe lava ke toe papitaiso ʻa e kau mēmipa ʻo e Siasí ʻoku ʻi ha tuʻunga leleí ke fakamoʻui ai kinautolu. ʻI he taimi ko ʻení, naʻe fakahoko ʻe he Kāingalotú ha ngaahi ouau faifakamoʻui kehekehe; naʻe fakatokangaʻi ʻe ha niʻihi ʻa e fekauʻaki ʻa e toe papitaiso ke maʻu e moʻui leleí mo e talanoa fakatohitapu ʻo hono fakamoʻui ʻo Neamani ʻi he Vaitafe Soataní mo e feinga moʻui ʻa e kakai naʻe kaukau ʻi he anovai ʻo Petesetá. Naʻe tokolahi ha niʻihi ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻi Nāvū, ʻIlinoisi naʻe toe papitaiso kinautolu ki hono fakamolemoleʻi ʻo e angahalá pe ke fakamoʻui. Naʻe makehe e founga ʻo e toe papitaiso ko ʻeni ʻo e Kāingalotu ʻa e Siasí mei he ngaahi siasi faka-Kalisitiane kehé.

Hili e mavahe atu e konga lahi ʻo e Kāingalotú mei Nāvuú, naʻe kei hoko atu pē ʻa e ngaahi founga ko ʻeni ʻo e toe papitaisó ʻi he Siasí. Makehe mei aí, ʻi he tūʻuta ʻa Pilikihami ʻIongi ki he Teleʻa Sōlekí, naʻá ne fakafeʻiloaki ʻa e papitaiso ke “toe fakafoʻou [ʻenau] fuakava ʻi he ʻao ʻo e ʻEikí.” ʻI he taimi ko iá, naʻe faʻa fai ʻe he kau taki ʻo e Siasí mo e kau mēmipá ha aleapau toputapu, ʻa ia naʻa nau ui ko e ngaahi fuakava, ʻiate kinautolu pē ʻi ha ngaahi puipuituʻa kehekehe lahi, ʻo fakahoko ha niʻihi ʻi he temipalé pea ko ha niʻihi ne fakahoko ia ko ha konga ʻo ʻenau fefonongaʻaki fakakulupú. Naʻe akoʻi ʻe Pilikihami ʻIongi ʻe fiemaʻu ke toe fakafoʻou ʻe kinautolu naʻe hikifonua ki he Anovai Māsima Lahí ʻa e ngaahi aleapau ko ʻení kae pehē ki heʻenau ngaahi fuakava ʻi he temipalé ʻaki hano toe papitaiso kinautolu. Lolotonga e ngaahi vahaʻataimi ʻo e fakatomalá mo e liliú ʻi he Kāingalotú, naʻá ne toe akoʻi foki naʻe fakahaaʻi ʻe he toe papitaisó ʻa e mateuteu feʻunga kimuʻa pea kau ki he Kautaha Uouangatahá, maʻu ʻo e ʻenitaumení pe silaʻí, pe ko e ʻalu ki he temipalé. Naʻe meimei ke toe papitaiso ʻa e konga lahi taha ʻo e Kāingalotú naʻe nofo ʻi ʻIutā ʻi he senituli 19 ke fakafoʻou ʻenau ngaahi fuakavá ʻi hono kotoa ʻo ʻenau moʻuí.

ʻI he 1890 tupú, naʻe toe vakaiʻi ʻe he kau taki ʻo e Siasí ʻa hono fakahoko ʻo e toe papitaisó. Naʻa nau aofangatuku ʻo pehē kuo fuʻu lahi hono fakahoko iá pea naʻe ʻikai ke toe hoko ia ko ha fiemaʻu kae toki hikifonua ki ʻIutā pe ʻalu ki he temipalé. Makehe mei aí, naʻa nau fakamamafaʻi ko e sākalamēnití ʻa e tefitoʻi founga ki hono toe fakafoʻou ʻo e fuakava ʻa ha taha. Naʻe taʻofi leva ʻa hono fai ʻo e toe papitaisó ki hono fakafoʻou ʻo e ngaahi fuakavá mo e moʻui leleí lolotonga e taimi ʻo Palesiteni Hiipa J. Kalānité ʻi he 1920 tupú.

Ngaahi Tefito Fekauʻakí: Papitaiso maʻá e Pekiá, Faifakamoʻui, Sila, Ngaahi Houalotu Sākalamēnití

  1. Mātiu 28:19; vakai foki, Maʻake 16:15–16; and Luke 24:47.

  2. Hangē ko ʻení, vakai ki he ngaahi ngāue ʻoku lisi ʻi he Norman E. Thomas, International Mission Bibliography, 1960–2000 (Lanham, Maryland: Scarecrow Press, 2003).

  3. Vakai, Bryan D. Spinks, Reformation and Modern Rituals and Theologies of Baptism: From Luther to Contemporary Practices (New York: Routledge, 2017).

  4. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 22:1; vakai foki, “Revelation, 16 April 1830 [T&F 22],” Historical Introduction, josephsmithpapers.org.

  5. Naʻe pehē ʻe ha fuofua kau mēmipa ʻe niʻihi ʻo e Siasí mo honau kaungāʻapí ʻoku hala ʻa e tuʻutuʻuni ko ʻení; naʻe fakahaaʻi ʻe ha kau mēmipa ʻe niʻihi ʻo e siasi Papitaisó mo e Metotisí he taimi ko iá ʻa ʻenau hohaʻa ki hono “toe papitaiso ʻo e kakai tuí” he naʻe fepaki ia “mo e fono ʻa Kalaisí.” Thomas Campbell, “The Mormon Challege,” Painesville (Ohio) Telegraph, Feb. 15, 1831, [2]; Christopher C. Jones, “Mormonism in the Methodist Marketplace: James Covel and the Historical Background of Doctrine and Covenants 39–40,” BYU Studies Quarterly, vol. 51, no. 1 (2012), 86–90. ʻI he 1841, naʻe fakatokangaʻi ʻe Siosefa Sāmita ʻa e fakafepaki ʻa e kau Kalisitiane kehé ki he ʻikai tali ʻe he Kāingalotu ʻo e Siasí ʻa ʻenau papitaisó pea naʻá ne fai ha tali ʻaki ʻene pehē ko hono fai iá ʻe hangē ia ko hano ʻutu ha uaine foʻou ki ha ngaahi foʻi hina motuʻá pea mo e uaine motuʻá ki ha ngaahi foʻi hina foʻou. “Minutes and Discourse, 1–5 October 1841,” josephsmithpapers.org.

  6. Jonathan A. Stapley and Kristine L. Wright, “‘They Shall Be Made Whole’: A History of Baptism for Health,” Journal of Mormon History, vol. 34, no. 4 (Fall 2008), 69–112; Jonathan A. Stapley and David W. Grua, “Rebaptism in The Church of Jesus Christ of Latter-day Saints,” BYU Studies Quarterly, vol. 61, no. 3 (2022), 67–71; vakai foki, 2 Ngaahi Tuʻi 5:1–15; mo e Sione 5:2–4.

  7. Stapley and Grua, “Rebaptism,”, 63–67, 95–96.

  8. Wilford Woodruff, Journal (Jan. 1847–Dec. 1853), Aug. 5–8, 1847, Wilford Woodruff Journals and Papers, 1828–1898, MS 1352, Church History Library, Salt Lake City.

  9. Stapley and Grua, “Rebaptism,” 71–87. Vakai foki ki he Tefito: Kautaha Uouangatahá.

  10. Stapley and Grua, “Rebaptism,” 87–95.