Hisitōlia ʻo e Siasí
Hisitōlia ʻo e Siasí mo e Tauhi Lekōtí


Hisitōlia ʻo e Siasí mo e Tauhi Lekōtí

Talu mei he kamataʻanga ʻo e Siasí, mo hono fakamamafaʻi ʻe he Siasí ʻa e tauhi lekōtí mo hono tohi e hisitōliá ʻo fakatefito ʻi ha tui mālohi, pea fakamamafaʻi ʻe he Tohi ʻa Molomoná, ʻa hono tataki ʻe he ngaahi lekooti toputapú ʻa e kakai tui faivelengá mo fakatolonga e ʻafio ʻa e ʻOtuá ʻi he hisitōliá maʻá e ngaahi toʻu tangata ʻi he kahaʻú. Naʻe fakamoʻoniʻi e tokanga ʻa e Siasí ki hono tauhi ʻo e ngaahi lekōtí talu mei hono fokotuʻu ʻi he 1830, ʻi he taimi naʻe fekauʻi ai ʻe ha fakahā ʻa e kau mēmipá ke tauhi ʻa e fakamatala ʻo e ngāue fakaepalōfita ʻa Siosefa Sāmitá. Naʻe kau lahi ʻaupito ʻa Siosefa ki hono fakatupulaki mo fakatolonga ʻo e ngaahi lekooti toputapú, ʻo tautefito ki hono liliu mo pulusi ʻo e Tohi ʻa Molomoná pea mo hono tohi ʻo e ngaahi fakahā lahi naʻá ne maʻu mei he ʻEikí.

ʻI he fakaʻau ke tokolahi ange ʻa e Siasí, naʻe toe lahi ange mo e fiemaʻu ki ha ʻū lekōtí. Naʻe fokotuʻu ʻa Sione Uitemā ʻi he 1831 ke ne hoko ko e Faihisitōlia ʻa e Siasí pea fakafatongia ʻaki ke ne hoko ko e tangata tohi ʻa Siosefa Sāmitá mo tauhi ha tohi fakamatala. Naʻe kamataʻi ʻe Siosefa ʻi he 1832 ha ngāue mahuʻinga ki hono tauhi ʻo e lekōtí ʻa ia ne kau ai hono hisitōliá mo ha tohinoa, ko hano fakatahatahaʻi ʻo e ngaahi fakahaá, ko ha tohi miniti, pea mo ha pepa faitohi. Hili ha taʻu ʻe ua mei ai, naʻá ne fakahinohinoʻi ʻa Uitemā, ʻa ia naʻe nofo ʻi Mīsuli he taimi ko iá, ke ne tauhi ha lisi ʻo e Kāingalotu ʻoku nofo ʻi aí. Naʻá ne fakanofo ʻa ʻŌliva Kautele ʻi he 1835 ke hoko ko e “tokotaha tauhi lekooti maʻá e Siasí,” ʻa ia naʻe iku ai ki ha toe founga maau ange ki hono foaki atu mo puleʻi ʻo e ngaahi laiseni ke ngāue fakalotú. Naʻe mahuʻinga ange ʻa e meʻá ni ʻi ha fiemaʻu fakangāue pē; naʻe fakahaaʻi ʻe Siosefa ʻene fakaʻiseʻisa ʻi he ʻikai ke fakahoko ʻe he Siasí ha tauhi lekooti lelei ange ʻi he kamataʻangá, ʻo ne pehē naʻe mei hoko ʻa e lekooti peheé ko ha “meʻa ʻe matuʻaki mahuʻinga ki he kāingalotú.”

Naʻe toe fakalahi ʻe Siosefa Sāmita ʻi he 1838 ʻa ʻene ngāue ke tohi ha hisitōlia ʻo ʻene moʻuí mei he kamataʻangá ʻo fakatefito lahi pē ʻi heʻene manatú. Naʻá ne tala-kae-tohi ʻa e hisitōlia ko ʻení kia Siaosi Lōpinisoni, ʻa ia naʻe hoko he taimi ko iá ko e Tauhi Lekooti Lahi ʻa e Siasí pea mo ha kalake ki he Kau Palesitenisī ʻUluakí. Naʻe kiʻi fakatatali e foʻi ngāue ko iá ʻi he taimi naʻe tuli ai ʻe he kakai Mīsulí e Kāingalotú mei he siteití pea naʻe toe mālōlō foki mo e kalake ʻa Siosefa he taimi ko iá ko Sēmisi Mulihōlaní ʻi he 1839. ʻI heʻenau aʻu ki Nāvū, ʻIlinoisí, naʻe fuʻu lahi e ngaahi ʻekitivitī fakapuleʻanga mo fakalotu naʻe fiemaʻu ki ai ha kau kalake mo ha kau tauhi paʻanga tokolahi ange. Hili hono fakahā ʻo e Temipale Nāvuú, naʻe fokotuʻu ʻa Uiliate Lisiate ko ha tauhi lekooti ʻi he temipalé mo ha tangata tohi kia Siosefa Sāmita, ʻo tokoni ki ai ʻa Uiliami Keleitoni. Naʻe toe hoko atu ʻe Lisiate e hisitōlia ʻo Siosefá ʻi he 1838 ka naʻá ne fakaʻaongaʻi lahi ange ʻa e ngaahi fakamatala naʻe ʻosi tohi kimuʻá. Naʻe toki ui fakaʻofisiale ia ko ha Faihisitōlia ʻa e Siasí ʻi he 1842 pea mo ha Tauhi Lekooti ʻa e Siasí hili ha taʻu ʻe taha mei ai, ʻi he taimi ko iá naʻá ne totongi mai ai ha kau tokoni ke nau tokoni ki hono fakakakato ʻo e hisitōliá. Naʻe ʻikai fuoloa kuo ui ʻenau ngāué ko e ʻŌfisi Faihisitōliá.

Uiliate Lisiate

Ko Uiliate Lisiate ko e Faihisitōlia mo e Tauhi Lekooti ʻa e Siasí, ʻa ia naʻá ne fokotuʻu ʻa e ʻŌfisi ʻo e Faihisitōliá ʻi he 1840 tupú.

ʻI he taimi naʻe akoʻi ai ʻe Siosefa Sāmita ko e lekooti ʻoku hiki ʻe he kalaké ʻo e ngaahi ouau toputapú ʻoku toe lekooti pē mo ia ʻi langí, naʻe vave leva hono fakafehokotaki ʻo e ngaahi ngāue ʻi he tauhi lekōtí ki he moihū ʻi he temipalé. Naʻe vave hono ʻiloʻi ʻe he Kāingalotú ne ʻi ai e ngaahi lekooti pau naʻe ʻikai ko hano fakafehokotaki pē ʻo e kuohilí, lolotongá, mo e kahaʻú, ka naʻe toe hoko foki ia ko ha “fehokotakiʻanga mālohi” ʻi he vahaʻa ʻo e langí mo e māmaní (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 128). Naʻe vave e tupulaki ʻa e ʻŌfisi ʻo e Faihisitōliá ke hoko ko ha feituʻu ki hono tānaki mo tufaki atu e ngaahi fakamatala ʻa e Siasí pea mo ha feituʻu ne fai ki ai ha ngaahi fakatahaʻanga mahuʻinga lahi. Naʻe aʻu mai ki he senituli 20 ʻa hono kei tokangaʻi ʻe he ʻŌfisi ʻo e Faihisitōliá ʻa hono faʻu, fakatahatahaʻi, mo tauhi ʻa e ngaahi lekooti ʻa e Siasí ʻa ia naʻe kau ai ʻa e ngaahi ouau fakatemipalé, ngaahi ouau fakafoʻituituí, fakamatala ki he mēmipasipí, ngaahi miniti fakalotofonuá, ngaahi founga ngāue fakaʻofisialé, mo e fakamatala ki ha ngaahi meʻa kehekehe.

Naʻe tānaki, fakatolonga, mo pulusi ʻa e ngaahi maʻuʻanga fakamatala fakahsitōliá mo e ngaahi fakamatala naʻe hoko ko ha maʻuʻanga tokoni ki he kau mēmipa ʻo e Siasí ʻe he kau Faihisitōlia mo e kau Tauhi Lekooti ʻa e Siasí ʻo kau ai ʻa Siaosi A. Sāmita mo Uilifooti Utalafi, mo e kau ngāue ne kau ai ʻa Lalinitā Ueihe mo B. H. Lōpeti. Naʻe folau takai ʻa e Tokoni Faihisitōlia ʻo e Siasí, ʻAnitelū Senisoni, ʻi he māmaní ke fekumi ki ha ngaahi lekooti naʻe tohi ʻe he kau faifekaú mo e kau mēmipa fakalotofonuá. Naʻe lava heʻenau ngāue fakatahá ʻo fokotuʻu ha ʻākaivi falalaʻanga naʻe fakaʻau ke toe lahi ange mo ʻaonga ange. ʻI he fakautuutu ʻa e fiemaʻu ki hono tauhi ʻo e lekōtí, naʻe hiki e ʻŌfisi ʻo e Faihisitōliá ki he ʻŌfisi Pule ʻo e Siasí ʻi he 1918, ʻo nau fakaʻaongaʻi ha ngaahi founga foʻou mei he ngaahi ʻākaivi kehé lolotonga ʻenau fonongá. ʻI he 1972, naʻe toe hiki ʻa e ʻākaivi alahi tahá ki he ʻŌfisi Lahi ʻa e Siasí, ʻa ia naʻe ngāue ʻaki ai ha meʻangāue fakatekinolosia lelei ange ki hono hiki ki ha filimí (microfilming), hiki tataú, mo e hiki ha tatau fakaʻilekitulōnik ke toe tolonga fuoloa ange ai e lekōtí.

Naʻe liliu ʻe he ngaahi hisitōlia fakamatala naʻe tohi ʻe B. H. Lōpeti, Susa ʻIongi Keitisi, Siosefa Filitingi Sāmita, mo Kōtoni B. Hingikelií ʻa e mahino ʻa e Siasí ki hono hisitōliá ʻi ha ngaahi laui taʻu. ʻI he fakalau atu ʻa e senituli 20, naʻe tokolahi ʻaupito ha kau faihisitōlia fakapalōfesinale naʻa nau ʻai ke hoko ʻa e hisitōlia ʻo e Kāingalotú ko ha meʻa ke fakatefito ai ʻa e ako fakaeʻatamaí, pea naʻe ngāue fakataha ʻa e kau tauhi ʻākaiví mo e kau faihisitōliá ke ʻilo mo fakalahi hono maʻu ʻo e ngaahi maʻuʻanga fakamatalá ʻa ia ʻe lava ke mahino lelei ange ai ʻa e hisitōlia ʻo e Siasí. Kuo hoko ʻa e ngaahi founga foʻou ki hono ako ʻo e hisitōliá ke fakaʻaongaʻi ai ha ngaahi maʻuʻanga fakamatala lahi ange ke mahino mo ʻanalaiso lelei ange ʻa e hisitōlia ʻo e Siasí ʻi he kuohilí, toe vakaiʻi ha ngaahi talanoa ʻaki ha ngaahi maʻuʻanga fakamatala foʻou mo ha ngaahi founga tokanga ange, mo fakalahi e akó ke fakakau ai mo e hisitōlia ʻo e houʻeiki fafiné, ngaahi kulupu īkí, pea mo e komiunitī ʻo e Kāingalotu ʻo e Siasí ne fakautuutu ʻene tokolahi fakaemāmani lahí.

Laipeli Hisitōlia ʻo e Siasí

ʻOku tauhi ʻi he Laipeli Hisitōlia ʻo e Siasí ʻa e ʻākaivi lahi taha ʻo e Siasí ʻi Sōleki Siti, ʻIutā.

Naʻe vave ʻaupito e tupulaki hono fiemaʻu ke ʻākaivi e fakamatalá ʻi he konga kimuʻa ʻo e senituli 21. Naʻe tauhi ʻi he Laipeli Hisitōlia ʻo e Siasí, ʻa ia naʻe langa ʻi he 2009, ha ngaahi fakamatala, ʻū tā, ngaahi lekooti ʻo e ongó mo e ʻatá, mo ha ʻū naunau fakakuongamuʻa ʻe lauimiliona. Naʻe hokohoko atu hono hanga ʻe he Potungāue Hisitōlia ʻo e Siasí, ʻa ia naʻá ne fetongi ʻa e ʻŌfisi Faihisitōliá, ʻo fakalahi e ngaahi ngāue ki hono fakatolonga mo pulusi e hisitōlia ʻo e Siasí. Naʻe kau ʻi heʻene ngaahi polōsekí ha polokalama ki he ngaahi feituʻu fakahisitōliá, ko e Polōseki ki he ʻŪ Pepa ʻa Siosefa Sāmitá, ko e voliume kehekehe ʻo e talanoa fakahisitōlia ʻoku ui ko e Kau Māʻoniʻoní, pea mo ha polōseki fakaemāmani lahi ke tauhi mo tānaki e ngaahi maʻuʻanga fakamatala fakahisitōliá mei he feituʻu kehekehe ʻo e māmaní. Naʻe fakaava ʻe he Siasí ʻi he 2012 ʻa hono ngaahi fuofua senitā ki hono fakatolonga ʻo e ʻū lekōtí, ʻa ia naʻa nau hoko ko e ʻākaivi lahi taha ke tānaki fakalotofonua ki ai ʻa e ʻū koloa fakahisitōlia fakakuongamuʻá. ʻI he 2022, naʻe laka hake ʻi he ngaahi senitā fakatolonga lekooti ʻe 25, naʻe fokotuʻu ʻi ha ngaahi fale malu ʻi ha ngaahi feituʻu kehekehe ʻi he māmaní.

Ngaahi Tefito Fekauʻakí: Hisitōlia Fakafāmilí mo e Tohi Hohokó, Hetikuota ʻo e Siasí, Susa ʻIongi Keitisi, B. H. Lōpeti, Siosefa Filitingi Sāmita

  1. Joseph Smith’s Historical Enterprise,” JosephSmithPapers.org; “Record of the Twelve, 14 February–28 August 1835,” 1, JosephSmithPapers.org.

  2. Joseph Smith’s Historical Enterprise”; “Introduction to History, 1838–1856 (Manuscript History of the Church),” JosephSmithPapers.org.

  3. Vakai, Robin Scott Jensen, “‘Archives of the Better World’: The Nineteenth-Century Historian’s Office and Mormonism’s Archival Flexibility” (PhD diss., University of Utah, 2019).

  4. Vakai ki he Tefito: Hisitōlia Fakafāmilí mo e Tohi Hohokó.

  5. Vakai, B. H. Roberts, A Comprehensive History of the Church of Jesus Christ of Latter-day Saints, 6 vols. (Salt Lake City: Deseret News Press, 1930); Joseph Fielding Smith, Essentials in Church History (Salt Lake City: Deseret News Press, 1922); Gordon B. Hinckley, Truth Restored: A Short History of The Church of Jesus Christ of Latter-day Saints (Salt Lake City: The Church of Jesus Christ of Latter-day Saints, 1969); vakai foki, Tefito: Susa Young Gates; Ronald W. Walker, David J. Whittaker, and James B. Allen, Mormon History (Urbana: University of Illinois Press, 2001), 31–96; Keith A. Erekson ethttps://history.churchofjesuschrist.org/blog/what-is-a-records-preservation-centeral., “What We Will Do Now That New Mormon History Is Old: A Roundtable,” Journal of Mormon History, vol. 35, no. 3 (Summer 2009), 190–233.

  6. Matthew K. Heiss, “What Is a Records Preservation Center?,” history.ChurchofJesusChrist.org/blog/what-is-a-records-preservation-center.