Hisitōlia ʻo e Siasí
Ngaahi ʻUnivēsiti ʻa e Siasí


Ngaahi ʻUnivēsiti ʻa e Siasí

Talu mei he kamataʻanga ʻo e ngaahi ʻunivēsiti naʻe fakapaʻanga ʻe he Siasí ʻi he 1800 tupú, mo ʻenau feinga ke fokotuʻu ha ako māʻolunga ange ʻoku fakatahaʻi ai e akó mo e tui kia Sīsū Kalaisí. Naʻe fuofua kamataʻi ʻe he Kāingalotú ha ʻunivēsiti ʻi Nāvū, ʻIlinoisi ʻi he 1840 tupú. Neongo ia, ka naʻe teʻeki ai ke lava ʻe he ʻUnivēsiti ʻo e Kolo ko Nāvuú ʻo fokotuʻu ha fale kuo fakatapui kimuʻa pea mavahe ha tokolahi ʻo e Kāingalotú ki he Fakahihifo ʻo ʻAmelika Tokelaú ʻi he 1846. Hili ha taʻu ʻe fā mei ai, naʻe fokotuʻu ʻe he Kāingalotú ʻa e ʻUnivēsiti Teseletí ʻi Sōleki Siti, ka koeʻuhi ko e ngaahi palopalema fakapaʻangá naʻe fakafeʻātungiaʻi ai e ngaahi kalasi angamahení ʻo aʻu ki he 1869, ʻi he ʻosi ko ia ʻa e halanga lēlue fakavahaʻa konitinēnití ʻo ne ʻomi ai ha ngaahi pisinisi foʻou naʻá ne fakalahi e tuʻunga fakaʻekonōmika fakalotofonuá. ʻI he 1875, naʻe liliu e vaʻa ʻi Polovo ʻo e ʻUnivēsiti Teseletí ki he Akoʻanga Pilikihami ʻIongí, ʻa ia naʻe fakahoko ai ha polokalama ako ki he ngaahi kalasi ki he lautohi siʻí, ako māʻolungá, mo e hili ʻa e ako māʻolungá ʻo fakatahaʻi ai e ako fakalotú mo e ako fakaʻatamaí. Naʻe fokotuʻu ʻe he kau akó mo e kau taki ʻo e Siasí ʻa e Poate Ako Lahi ʻo e Siasí ʻi he 1888 pea ʻikai fuoloa mei ai naʻe liliu ʻa e Akoʻanga Pilikihami ʻIongí ki he ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongí (BYU). Naʻe liliu e ʻUnivēsiti Teseletí ko ha ʻapiako puleʻanga pea naʻe toe fakahingoa ia ko e ʻUnivēsiti ʻo ʻIutaá ʻi he 1892.

Akoʻanga Pilikihami ʻIongi, Polovo

Ko e ʻuluaki fale ʻo e Akoʻanga Pilikihami ʻIongí ʻi Polovo, ʻIutā, ʻi he vahaʻa ʻo e 1892 mo e 1901.

ʻI he ngaahi taʻu hono hokó naʻe fokotuʻu ʻe he Siasí ha ngaahi akoʻanga, kolisi, mo e ʻunivēsiti lahi ʻi he ngaahi fetuʻu naʻe nofoʻi ʻe he Kāingalotú ʻi he fakatokelau ʻo Mekisikoú, ko e fakahihifo ʻo e ʻIunaiteti Sitetií, mo e fakatonga ʻo Kānatá. Kimui ange aí, naʻe tamateʻi pe foaki atu e ngaahi akoʻangá ni ki ha niʻihi kehe ke nau fakalele, kae kei toe pē ʻa BYU, Latter-day Saints University (ʻUnivēsiti ʻa e Siasí) ʻi Sōleki Sití, mo e Ricks College (Kolisi Liiki) ʻi Lekisipoki, ʻAitahoó. ʻI he taimi tatau, naʻe hokohoko atu hono fakahoko ʻe he kau taki ʻo e Siasí e fakahinohino fakauike ʻo e ongoongoleleí maʻá e fānau ako he ako māʻolungá mo e ʻunivēsití ʻo fakafou ʻi he polokalama seminelí mo e ʻinisititiutí. ʻI he konga loto ʻo e senituli 20, naʻe fakamālohia ʻe he Siasí ʻene ngaahi ngāue fakaako lahi ʻi ha faʻunga pule ne fakatahatahaʻi naʻe ʻiloa ko e Potungāue Ako ʻa e Siasí (CES).

Hili ʻa e Tau Lahi ʻa Māmani Hono II, naʻe fakalahi ʻe he kau taki ʻo e CES ha ngaahi polokalama ki he kolisí, tautefito ki BYU, ke ne feau e tupu ke toe tokolahi ange ʻa e memipāsipi ʻo e Siasí. ʻI he ngaahi taʻu lahi hono hokó, naʻe fakautuutu e tokolahi ʻo e ako ʻi BYU ʻo faifai pea aʻu ki he toko 35,000, pea naʻe hoko ai ʻa BYU ko e taha ʻo e ngaahi ʻunivēsiti fakalotu lalahi taha ʻi he ʻIunaiteti Siteití. ʻI he anga e vakai mai ʻa e kakaí, naʻe makatuʻunga e tupu tokolahi ʻa BYU ko e ngaahi polokalama sipoti naʻe fuʻu feʻauʻauhí. ʻIkai ke ngata aí, naʻe hoko ʻa hono langa ʻo e J. Reuben Clark Law School (ʻApiako Lao ʻa J. Lūpeni Kalaké) pea mo e Marriott School of Business (ʻApiako Pisinisi Meliotí), fakataha mo ha ngaahi polokalama fakaako kehe ne fakamamafa ʻi he fakatotolo ʻa e kau akó, ʻo fakahaaʻi ʻa e tupulaki ʻa BYU ʻi he ngaahi malaʻe ako fakaʻatamaí mo fakapalōfesinalé. Naʻe pukepuke ʻe BYU hono ongoongó ʻi heʻene hoko ko e ʻapiako tuʻukimuʻá koeʻuhí ko e māʻolunga hono lekooti he maʻu ngāue ʻene kau akó pea toe maʻamaʻa ʻa e totongi akó.

Naʻe toe fakalahi foki ʻe he kau taki ʻo e CES ʻa e ʻUnivēsiti ʻa e Siasí ʻi Sōleki Siti. Naʻe kamata mai ʻa e akó ʻi he konga kimui ʻo e 1880 tupú ko e Akoʻanga ʻa e Siteiki Sōlekí. Neongo naʻe ʻuluaki vīsone ʻe he kau takí ʻe hoko ʻeni ko e ʻapiako ʻiloa taha ia ʻa e Siasí, ka ʻi he konga kimuʻa ʻo e senituli 20 naʻa nau kamata fetuku mai ai e ngaahi maʻuʻanga tokoní ki BYU. ʻI he 1920 tupú, ko e kolisi fakapisinisí pē naʻe kei lelé, pea naʻe toe fakahingoa leva ʻa e ʻUnivēsiti ʻa e Siasí ko e Kolisi ʻa e Siasí, pea ʻi he 1931 leva naʻe hoko ia ko e LDS Business College (Kolisi Pisinisi ʻa e Siasí). Naʻe tuʻo lahi e hikihiki holo ʻa e ʻapiakó kimuʻa pea toki hiki ki ha feituʻu ʻi he loto kolo ʻo Sōleki Sití ʻi he 2006. Naʻe toe fakahingoa ia ko e Kolisi Ensign ʻi he 2020 pea kamata ke ne foaki atu ha ngaahi mataʻitohi taʻu ʻe fā ʻi he 2021.

Naʻe tokanga taha ʻa e Kolisi Liiki ʻi Lekisipoki, ʻAitahoó—naʻe ʻuluaki ui ko e Akoʻanga ʻa e Siteiki Penokí ka naʻe toe fakahinoga kimui ange ke fakalāngilangiʻi ʻa Tōmasi Liiki, ʻa ia naʻá ne ngāue ki hono kamataʻi ha ʻapiako ʻi he feituʻu ko iá—ki hono akoʻi ʻo e kau faiakó ʻi he ngaahi fuofua taʻu ne kamata aí. Neongo naʻe foaki ʻe he Kolisi Līkí ha ngaahi mataʻitohi ʻo kamata mei he 1950, ka naʻe kei hoko pē ia ko ha kolisi ke ako taʻu ʻe ua ai ʻo aʻu ki he 2001, ʻi he taimi ne fanongonongo ai ʻe he Palesiteni ʻo e Siasí, Kōtoni B. Hingikelī, ʻe fakalahi ʻa e polokalama akó ke taʻu ʻe fā pea ʻe fakahingoa foʻou ia ko e ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongi–ʻAitahō.

ʻI he ngaahi ʻOtu Motu ʻo e Pasifkí, naʻe tupulaki e Kolisi ʻa e Siasí ʻi Hauaiʻí hili hono fakatapui ʻi he 1958. ʻI he ʻaʻahi ʻa e Palesiteni ʻo e Siasí ko Tēvita O. Makeí ki he matāfanga fakatokelau ʻo ʻOahú ʻi ha ngaahi taʻu lahi kimuʻá mo ʻaʻahi ki he tūkui kolo fakalakalaka ʻa e Kāingalotú, naʻá ne fakakaukau ai ke fakalahi e kolisi ʻi aí ke lava ʻo tokoni lahi ki he kau mēmipa ʻo e Siasí mei he ngaahi motu ʻo e Pasifikí. Naʻe fakalahi leva e polokalama ako ʻa e ʻapiakó ki he taʻu ʻe fā ʻi he 1961, naʻe fakahingoa foʻou ia ko e ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongi–Hauaiʻi ʻi he 1974, pea naʻe hoko ia ko ha ʻunivēsiti tauʻatāina ʻi he malumalu ʻo e pule ʻa e CES ʻi he 2003.

kau faifekau tokoni ʻoku nau toʻotoʻo ha ʻū meʻangāue

Ko e tokoni ʻa e kau faifekau tokoní ke fakaʻosi hono langa ʻo e Kolisi ʻa e Siasí ʻi Hauaiʻí ʻi he 1958.

Talu mei he konga loto ʻo e senituli 20 mo e fakahū paʻanga ʻa e kau pule ʻo BYU ʻi ha ngaahi feituʻu kehekehe ke tupulaki ai ʻo mavahe mei he ʻIunaiteti Siteití. Naʻe tupulaki e ngaahi polokalama ako ʻoku fefolauʻakí mei he 1950 tupú ʻo tupu ai ha ngaahi akoʻanga kehekehe fakavahaʻapuleʻanga, ʻo fakatefito ʻene manakoá ʻi Salasipeiki, Lonitoni, mo Mekisikou Siti. Naʻe kamata e polokalama ako ki muli ʻi Selusalemá ʻi he 1968 pea naʻe fuʻu manakoa ʻaupito ia ʻi he fānau akó pea ʻi he konga kimui ʻo e 1970 tupú naʻe fakalakalaka ʻaupito ia, ne fakatokangaʻi ai ʻe he kau takí ʻa e fiemaʻu ke ʻi ai ha fale lahi angé. Ko e Senitā ʻo e ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongi ʻi Selusalemá maʻá e Ako ki he Hahake Ofi Maí (Near Eastern Studies), naʻe langa ʻi he Moʻunga ʻŌlivé ʻa ia ʻoku hanga hifo ki he Kolo Motuʻá pea naʻe fakatapui ia ʻi he 1989.

Senitā BYU Selusalemá

Ko e Senitā BYU ʻi Selusalemá maʻá e Ako ki he Feituʻu Hahake Ofi Maí, Selusalema, ʻIsileli.

Naʻe toe fakakaukau foki e kau pule ʻa e CES ke fakalahi e polokalama ako fakaʻekatēmika mo fakapalōfesinale ʻa BYU ke aʻu ki ha feituʻu fakaemāmani lahi. ʻI he vahaʻa ʻo e 2009 mo e 2017, naʻe faʻu ʻe he kau matatotao fakaako ʻa e CES, BYU–ʻAitahō, mo BYU ha polokalama ʻi he ʻinitanetí maʻá e ako māʻolunga angé naʻe ui ko e BYU–Pathway Worldwide. ʻI he 2020, naʻe tokoniʻi ʻe he BYU–Pathway Worldwide ha fānau ako Siasi ʻe toko 50,000 tupu ʻi ha ngaahi fonua ʻe 150 tupu.

Ngaahi Tefito Fekauʻakí: Akoʻanga ʻo e Kau Palōfitá, Ngaahi Akoʻanga ʻa e Siasí, Seminelí mo e ʻInisititiutí, Pilikihami ʻIongi

  1. Church Educational System (CES), ChurchofJesusChrist.org/church-education; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 88:118.

  2. Vakai, Paul Thomas Smith, “A Historical Study of the Nauvoo, Illinois, Public School System, 1841–1845” (Master’s thesis, Brigham Young University, 1969); vakai foki ki he Tefito: Mavahe mei Nāvuú.

  3. Vakai ki he Tefito: Ngaahi Akoʻanga ʻa e Siasí, Halanga Lēlué.

  4. Ernest L. Wilkinson, ed., Brigham Young University: The First One Hundred Years, 4 vols. (Provo, Utah: Brigham Young University Press, 1975), 1:63–65.

  5. Act to Change the Name of the University of the State of Deseret and Amend the Law Providing for Its Government [Feb. 17, 1892], Laws of the Territory of Utah, Passed at the Thirtieth Session of the Legislative Assembly, Held at the City of Salt Lake, the Capital of Said Territory, Commencing January 11, A. D. 1892, and Ending March 10, A. D. 1892 (Salt Lake City: Press of the Irrigation Age, 1892), 8–11.

  6. Vakai ki he Tefito: Ngaahi Akoʻanga ʻa e Siasí, Seminelí mo e ʻInisititiutí.

  7. Vakai ki he Tefito: Seminelí mo e ʻInisititiutí.

  8. Brigham Young University, “Facts and Figures,” updated 2024, byu.edu/facts-figures.

  9. Naʻe fakafalala hono fakapaʻanga ʻo e ngaahi polokalamá ni mei he paʻanga naʻe tānaki mei he tikite mo e paʻanga hū mai ʻo e meʻa fakamanatú kae pehē ki he ngaahi foaki paʻanga mei he niʻihi kehekehe kae ʻikai ko e vahehongofulu ʻa e Siasí; vakai, Brigham Young University Athletic Department, “2019–2020 Cougar Club Donor Report,” byu.edu.

  10. “Brigham Young University: Overview,” Best Colleges, U.S. News and World Report, updated 2024, usnews.com; “College Profile: Brigham Young University (UT),” The Princeton Review, updated 2024, princetonreview.com; Mike Stetz, “Best Value Law Schools 2018,” preLaw, Fall 2018, 39.

  11. Vakai, “Brigham Young University–Hawaii,” Global Histories: Hawaii, ChurchofJesusChrist.org.

  12. Kahlile B. Mehr, “Brigham Young University and Jerusalem before Semester Abroad, 1931–1968,” Religious Educator, vol. 8, no. 1 (2007), 69–84; Amber Taylor, “Contest and Controversy in the Creation of the Brigham Young University Jerusalem Center, 1984–1989” (PhD diss., Brandeis University, 2019); vakai foki, Tefito: Hauati W. Hanitā.

  13. BYU–Pathway Worldwide Enrollment Surpasses 50,000 Students,” Newsroom, Oct. 29, 2020, newsroom.ChurchofJesusChrist.org.