Lāsolo M. Nalesoni
Kuo hoko ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ko e Palesiteni ia hono 17 ʻo e Siasí talu mei Sānuali 2018. Naʻe fāʻeleʻi ia ʻi Sōleki Siti ʻi he 1924 ko e fika ua ʻi he fānau ʻe toko fā ʻa ʻEtinā mo Melioni Nalesoní. Naʻe ʻikai ke ʻalu e ongomātuʻa ʻa Lāsoló ki he lotú ʻi heʻene kei siʻí, ka naʻá na poupouʻi ia ʻi heʻene kau atu ki he Lautohi Faka-Sāpaté mo e ngaahi ʻekitivitī kehe ʻa e Siasí. Naʻe papitaiso ia ʻi he taʻu 1940 ʻi hono taʻu 16. Talu pē mei heʻene tupu haké mo ʻene fie ʻilo lahi, pea naʻe hoko ia ko ha meʻa ke tohoakiʻi ai ia ki he saienisí pea mo e ako ki he sino ʻo e tangatá. Koeʻuhí ko ʻene fakaʻamu moʻoni ke tokoniʻi e niʻihi kehé, naʻá ne loto leva ke tukutaha ʻene tokangá ki hono ako ʻo e meʻa fakafaitoʻó mo e tokangaekina ʻo e moʻui leleí.
Naʻe toʻo ʻe Lāsolo ʻi heʻene ako ʻi he ʻUnivēsiti ʻo ʻIutaá ha ngaahi lēsoni matuʻaki mamafa—ʻo ne fakakakato ai ʻa e meʻa naʻe totonu ke ako ʻi he taʻu ʻe valú ʻi ha taʻu pē ʻe ono—ka naʻá ne toe tuku pē mo hano taimi ki he fakaʻaliʻali faivá. Naʻá ne kau he ngaahi faiva ʻa e ʻapiakó pea ko e founga ia naʻá ne fetaulaki ai mo hono uaifi ʻi he kahaʻú ko Tenisolo Uaití. Naʻá na mali ʻi he 1945 peá na hoko ko ha mātuʻa ki ha fānau ʻe toko hongofulu, ʻo kau ai ha ngaahi ʻofefine ʻe toko hiva mo ha foha pē ʻe toko taha, ko e siʻisiʻi taha ia ʻi heʻena fānaú. Ko e moʻui fakafāmilí ʻa e meʻa mahuʻinga taha ki he fāmili Nalesoní. Naʻe hoko ʻa Lāsolo ko ha tamai matuʻaki tokanga neongo ne lahi ʻa e ngaahi ngafa fakapalōfesinale naʻá ne fuesiá.
ʻI he 1944, naʻe kamata e fononga ʻa Lāsolo M. Nalesoni ke hoko ko ha toketā tafa mafu ne fakaʻapaʻapaʻi lahi, ʻaki ʻene hū ki he ʻapiako fakafaitoʻo ʻi he ʻUnivēsiti ʻo ʻIutaá. ʻI he ngaahi taʻu lahi ne hoko aí, naʻe hoko ʻene ako fakafaitoʻó ke ʻave ai ia mo hono fāmilí ki Minisota, Masasūseti, pea toe foki pē ki ʻIutā. ʻI he 1975, naʻe fili ia ko e palesiteni ʻo e Society for Vascular Surgery (Sōsaieti ʻo e Tafa Neave Feʻaveʻaki Totó) pea naʻe fakanofo ia kimui ange ko e talēkita ʻo e American Board of Thoracic Surgery (Poate ʻa ʻAmelika ki he Tafa e Fatafatá). Lolotonga ʻene ngāue fakafaitoʻó, naʻá ne fakahoko ha tafa ʻe 7,000 tupu, ʻo kau ai ʻa e tafa ongoongoa ne fai kia Palesiteni Sipenisā W. Kimipolo pea mo ha fefine naʻe ʻi ai ha foʻi ngungu ne ofi ki hono mafú ka naʻá ne feitama ʻi ha ongo māhanga. Naʻe fekumi ʻa Nalesoni ki ha fakahinohino fakalangi ʻi he taimi kotoa pē naʻá ne fai ai ha tafa.
Ko hono fakahinohinoʻi ʻe Toketā Lāsolo M. Nalesoni hano kaungā ngāue lolotonga ʻene ngāue fakafaitoʻo ko ha toketā tafa mafú.
Naʻe fua fatongia foki ʻa Lāsolo M. Nalesoni ʻi ha kau pīsopeliki pea naʻá ne hoko ko ha palesiteni fakasiteiki. ʻI he 1971, naʻe ui ia ke ne hoko ko e Palesiteni Lahi ʻo e Lautohi Faka-Sāpaté. Naʻe kole ange ʻe he kau taki ʻo e Siasí ke ne tali ʻa e uiuiʻí ʻo kapau te ne kei lava pē ʻo hoko atu ʻene ngāue ko ha toketā faitafá. Naʻá ne hoko ʻi he 1978 ko ha fakafofonga fakavahelahi ki he Toko Hongofulu Mā Uá (ko e fakamelomelo ia ki ha Fitungofulu Faka-ʻĒlia) ʻi ʻIutā mo ha fatongia tauhi naʻe kau ai hono tokangaʻi ʻo e ngaahi uooti mo e ngaahi siteiki maʻá e fānau akó ʻi he ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongí. ʻI he ʻosi ha taʻu ʻe tolungofulu mā nima ʻo ʻene ngāué, ko ha tuʻunga ʻi he malaʻe fakapalōfesinalé ʻoku fakakaukau ai ha niʻihi tokolahi ʻoku nau maʻu e ngaahi lavameʻa tatau ke mālōloó, naʻe ui leva ʻa Nalesoni ke ne hoko ko ha ʻAposetolo. ʻI he taʻu 1985, ko e hili ia ha taʻu ʻe taha ʻo hono ui ʻa ʻEletā Nalesoni ke ngāue fakaeʻaposetoló, naʻe kole ange ʻe ha toketā ʻi Siaina, ʻa ia kuó na maheni ʻi ha ngaahi taʻu lahi, ke ne fai muʻa ha tafa kia Fengi Longisiangi, ko ha fefine hiva ʻiloa. Hili haʻane toutou fakasītuʻaʻi ia ʻi he loto-tokaʻi, naʻe faifai pea loto ki ai ʻa ʻEletā Nalesoni ʻo ne ngāue fakataha leva mo hano kaungā-ngāue kimuʻa ʻi Sōleki Siti, ʻo ne fai ʻa e tafa fakaʻosi ko ha toketā tafá.
ʻI he taʻu ʻe 33 ʻo ʻene hoko ko ha ʻAposetoló, naʻá ne fononga ki ha ngaahi fonua ʻe 134 pea naʻá ne kau atu ki hono fakaava ʻo ha ngaahi fonua ʻe 31 ai ki hono malangaʻi ʻo e ongoongoleleí. Naʻá ne tuʻukimuʻa ʻi hono paotoloaki ʻo e ngaahi polokalama ʻa e toʻu tupú, tautefito ki hono faʻu e ngaahi tuʻunga ʻulungaanga mo e kaveinga ʻa e Kau Finemuí, ʻa ia naʻe fanongonongo ʻi he hili pē hono fakanofo ia ki he tuʻunga fakaeʻaposetoló. Naʻá ne toe tataki mo ha ngaahi ngāue ʻa e Siasí ʻi ʻIulope Hahaké lolotonga e taimi ʻo e fekeʻikeʻi fakavahaʻapuleʻanga mo ʻIulope Hihifo mo e ʻIunaiteti Siteití ʻi he 1980 mo e 1990 tupú. Naʻá ne ngāue pea hoko ʻi ha taimi ko e sea ʻo e Fakataha Alēlea Pule Ngāue Fakafaifekaú ʻi he 2000 mo e 2010 tupu, ʻi he taimi naʻe hoko ai ha ngaahi fakalakalaka mahuʻinga ki he ako ngāue fakafaifekaú mo e ngaahi tuʻunga taukei ʻoku fiemaʻu ki he ngāue fakafaifekaú.
ʻI he 2005, hili ha meimei taʻu ʻe 60 ʻo ʻena nofo-malí, naʻe mālōlō fakafokifā ʻa Tenisolo Nalesoni ʻi ha mahaki mafu. ʻI he 2006, naʻe toe mali ʻe ʻEletā Nalesoni mo Toketā Uenitī L. Uatesoni, ko ha faifaleʻi ki he nofo malí mo e fāmilí pea mo ha palōfesa ʻi he ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongí. Hili e pekia ʻa Palesiteni Poiti K. Peeka ʻi he 2015, naʻe hoko leva ʻa ʻEletā Nalesoni ko e Palesiteni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, pea naʻá ne ngāue ai ʻo aʻu ki he pekia ʻa Palesiteni Tōmasi S. Monisoni ʻi he 2018.
Ko e tokoni ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni kia ʻIsapela Kasitelano ʻi haʻane tataki ha hiva ʻi he fakaʻosinga ʻo ha ʻaʻahi fakaetauhi ki hono kotoa ʻo ʻAmelika Latiná ʻi he 2019.
Talu mei he 2018 mo hono tokangaʻi ʻe Palesiteni Nalesoni ha ngaahi liliu lahi ki he ngaahi polokalama mo e ngāue ʻa e Siasí, ko e konga kotoa ia ʻo ha meʻa ʻokú ne pehē ko e “tupulaki ʻaupito” ʻo ha “kahaʻu taʻe-hano-tatau.” Naʻe hoko e ngaahi kehekehé ke tupu tokolahi ai e kāingalotú ki he meimei toko tolu miliona lolotonga e taimi ʻo Palesiteni Monisoní pea mo e fakautuutu e mafola fakaemāmani lahi ʻa e ngaahi haʻofanga lotu ʻo e Siasí. Kuó ne fakamamafaʻi e mahuʻinga ʻo e tānaki ʻo ʻIsilelí ki he hokohoko atu ʻa hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí, ʻo tapou ai ki he taha kotoa ke “tuku ke lāngilangiʻia ʻa e ʻOtuá” ʻi heʻenau moʻuí pea mamata ki hono fakahoko ʻo e ngaahi fuakava ʻa e ʻEikí ʻi heʻenau tokoni ʻi ʻapí pea ʻi he Siasí. Kuó ne tapou mai ke fakaʻaongaʻi e hingoa kakato ʻo e Siasí kae ʻikai ko e ngaahi hingoa fakatenetene angamahení mo e fakanounou fakamataʻitohí, tauhi ʻo e Sāpaté ʻaki ha māʻoniʻoni lahi ange, pea takimuʻa “ʻi hono siʻaki ʻo e ngaahi ʻulungaanga mo e tōʻonga ʻo e faifakamāú.” Naʻe lolotonga ngāue ha ngaahi temipale ʻe 159 ʻa e Siasí ʻi he 2018; ka kuo fanongonongo ʻe Palesiteni Nalesoni ha toe temipale foʻou ʻe 150 tupu, pea ʻoku lahi ha ngaahi temipale ʻe langa ʻi he fonua ʻe 35 kuó ne ʻaʻahi ki ai ʻi heʻene hoko ko e Palesiteni ʻo e Siasí. Kuó ne fakahinohino foki ke fai ha ngaahi fakalelei ki he ngaahi temipale naʻe langa ʻe he fuofua Kāingalotu ʻi ʻIutaá, tautefito ki he Temipale Sōlekí pea mo hono ʻātakai ʻi he Temipale Sikueá. Lolotonga e mahaki fakaʻauha COVID-19 ʻa ia naʻá ne uesia ai e tapa kotoa pē ʻo e Siasí ʻi he funga ʻo e māmaní, naʻá ne tokangaʻi ha ngaahi tokoni fakavavevave mo fakalahi ʻa e tokoni ʻofa fakaetangatá. ʻI he ngaahi taʻu hili ʻa e mahaki fakaʻauhá, naʻe tali lelei ʻe Palesiteni Nalesoni ke toe hoko atu ʻa hono fakatupulaki ʻo e ngāue fakaetauhi ki he māmaní mo hono fakamafola atu ʻo e ongoongoleleí. Naʻá ne akonaki ʻi he 2023 ʻo pehē, “ʻOku mahino ʻa e pōpoaki ʻa e Fakamoʻuí: ʻOku langaki, hiki hake, poupouʻi, fakalotoʻi, mo ueʻi fakalaumālie ʻa ʻEne kau ākonga moʻoní—neongo pē ko e hā hano faingataʻa ʻo e tūkungá.” Naʻe hokosia hono taʻu 99 ʻi he taʻu tatau pē ko iá, ko e taʻu motuʻa taha ia kuo aʻu ki ai ha Palesiteni ʻo e Siasí.
ʻOku fakaafeʻi ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ʻa e kakai ʻi he funga ʻo e māmaní ke nau ʻaukai ke maʻu ha fakafiemālie mei he COVID-19, 2020.
Ke maʻu ha fakamatala lahi ange fekauʻaki mo e moʻui ʻa Lāsolo M. Nalesoní, vakai ki hono puipuituʻá ʻi he Prophets of the Restoration ‘oku ʻi he history.ChurchofJesusChrist.org.
Ngaahi Tefito Fekauʻakí: Lautohi Faka-Sāpaté, Ko e Langa Temipalé, Ko e Tānaki ʻo ʻIsilelí, Hingoa ʻo e Siasí, Tupulaki ʻa e Ngāue Fakafaifekaú