“Siosefa Sāmita ko e Siʻí” Ngaahi Tefito ʻi he Hisitōlia ʻo e Siasí
“Siosefa Sāmita ko e Siʻí”
Siosefa Sāmita ko e Siʻí
Siosefa Sāmita ko e Siʻí | Palōfita mo e Fuofua Palesiteni ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻI he vahaʻataimi naʻe fāʻeleʻi ai ʻa Siosefa ki ha fāmili masiva ʻi Veamonitī ʻi he 1805 pea mo ʻene pekia ʻi he nima ʻo ha kau fakatanga ʻIlinoisi ʻi he 1844, naʻá ne pulusi ai ha ngaahi tohi toputapu lahi, fokotuʻu mo fokotuʻutuʻu ha ngaahi kolo, maʻu ha ngaahi fakahā naʻá ne fakafoki mai ha ngaahi moʻoni mahuʻinga fekauʻaki mo e ʻOtuá mo e faʻahinga ʻo e tangatá, pea mo fokotuʻu e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi kuo fakafoki maí ʻi he malumalu ʻo e fakahinohino ʻa e ʻEikí pea makatuʻunga ʻi he mafai naʻá ne maʻu mei he kau ʻāngelo talafekaú.
Laʻitā fakafoʻituitui ʻo Siosefa Sāmita, tā fakatātaaʻi ʻe Dan Weggeland.
Kei Tupu Haké
Ko ha fāmili feʻofoʻofani ʻa e fāmili Sāmitá ʻo ha kau faama naʻe hoko ʻenau ngaahi faingataʻaʻia fakapaʻangá ke nau toutou fehikitaki holo ai. Naʻe nofo ʻa Siosefa ʻi he tukui kolo kehekehe ʻe nima ʻi Niu ʻIngilani kimuʻa he 1816, ʻa ia ko e “taʻu taʻe ʻi ai ha faʻahitaʻu māfaná,” koeʻuhí ne momoko ʻīʻī ia he taimi poʻulí. Naʻe hoko ʻa e fiekaiá ke hiki ai hono fāmilí mei he feituʻu ko iá ki ha feituʻu ʻi he fakatokelau ʻo Niu ʻIoké ʻa ia naʻe ʻiloa ko e “vahefonua vela māfaná,” koeʻuhí ko e fakamātoato e fakaakeake ʻa e tui fakalotú he feituʻu ko iá.
Neongo ko ha fāmili faitotonu mo ngāue mālohi kinautolu, ka ʻoku pehē ʻe he ngaahi talanoa ʻe ha niʻihi honau kaungāʻapí naʻe teʻeki pē ke tali lelei ʻa e fāmilí ki honau kolo foʻoú. ʻI he tupu hake ʻa Siosefa Sāmita ʻi Niu ʻIoke ʻi heʻene kei siʻí, naʻe fakafiemālie kiate ia ʻa e uouangataha naʻe mamata ki ai ʻi he anga ʻo natulá kae fakatupu loto-hohaʻa kiate ia ʻa e fekeʻikeʻi naʻá ne mamata ki ai ʻi he faʻahinga ʻo e tangatá, naʻe fakaofo kiate ia ʻa e angalelei ʻa e ʻOtuá kae fakatupu loto-mamahi kiate ia ʻene ngaahi tōnounoú.
Naʻe mālieʻia ʻa e talavou ko Siosefá ʻi he tui faka-Kalisitiane ʻo e Fuakava Foʻoú, ka naʻá ne ongoʻi puputuʻu ʻi he feʻauʻauhi ʻa e ngaahi siasí ʻi hono taimí. ʻI he fekumi ʻa Siosefa ki ha fakamolemolé mo ʻene fakaʻamu ke ʻiloʻi pe ko e fē siasi ʻe kau ki aí, naʻá ne ʻalu ki he vaoʻakaú ʻi ha pongipongi ʻe taha ke lotu, ʻi he faʻahitaʻu failau ʻo e 1820. Naʻá ne aʻusia ha mata meʻa-hā-mai fakaofo ʻi he vaoʻakau ne ofi ki he faama hono fāmilí, ʻa ia naʻe hā mai ai ʻa e ʻOtua ko e Tamaí mo Sīsū Kalaisi kiate ia ʻi ha pou maama. Naʻe ʻiloa ʻa e aʻusia ko ʻení kimui ange ko ʻene ʻUluaki Mata Meʻa-Hā-Maí.
Fokotuʻu ha Siasi
ʻOku tuhu ʻa e Kāingalotu ʻo e Siasí ki he ʻUluaki Mata Meʻa-Hā-Maí ko e kamataʻanga ia ʻo e uiuiʻi fakaepalōfita ʻo Siosefá neongo naʻe ʻikai ke ne fai ha malanga pe feinga ke fakaului he taimi ko iá. Naʻe kamata fakamātoato ʻene teuteu ke fokotuʻu ha siasí hili ha taʻu ʻe tolu mei ai, ʻi he taimi naʻe hā mai ai ha ʻāngelo ko Molonai ʻi ha pō ʻe taha ʻo ne fakahā kiate ia ha lekooti kuo fufuuʻi ʻa ia ne fakamatala kau ki he hisitōlia toputapu ʻo e sivilaise ʻo ʻAmeliká ʻi he kuonga muʻá. Hili ha taimi nounou mei he mali ʻa Siosefa mo ʻEma Heili ʻi he 1827, naʻe tuku ʻe he ʻāngelo talafekaú ʻa e ngaahi lekōtí kia Siosefa, ʻa ia naʻá ne liliu lea ʻi he mālohi ʻo e ʻOtuá. ʻI he taimi naʻe ʻosi ai hono liliu leá, naʻe pulusi ʻe Siosefa ʻa e Tohi ʻa Molomoná, ko hano fakatahatahaʻi ia ʻo e folofola he kuonga muʻá ʻo tatau mo e Tohi Tapú.
Talu mei he kamataʻangá mo hono tohoakiʻi ʻe he Tohi ʻa Molomoná ha kau ului ka naʻá ne toe fakatupu foki ha fakafepaki fītaʻa. Ne ʻikai fuoloa mei ai kuo fehangahangai ʻa Siosefa mo ha kau tui fakalotu fakaanga, ʻa ia ne nau tui ko e ngaahi folofola kehé ne taʻeʻaonga ia, kae pehē foki ki ha kakai ne nau falala ki he poto fakaʻatamaí, ʻa ia ne nau tui ko e talanoa fakaofo ki hono liliu ʻo e tohí ko ha talatupuʻa fakatuʻutāmaki ia. Ka naʻe tokolahi e kakai ne ongo moʻoni kiate kinautolu ʻenau ngaahi aʻusia ʻi heʻenau lotua e tohí pea iku ʻo nau tui ki hono ngaahi akonakí.
ʻI he fakaʻosiʻosi e ngāue ki he Tohi ʻa Molomoná, naʻe fekau ʻe he ʻEikí kia Siosefa Sāmita ke ne fokotuʻu ha siasi. Naʻe fakatefito ʻa e siasi ko ʻeni naʻe fokotuʻu ʻi he ʻaho 6 ʻEpeleli, 1830, ʻi he Tohi Tapú, ko e Tohi ʻa Molomoná, hokohoko ʻo e fakahaá, ngaahi meʻafoaki fakalaumālie mei he ʻOtuá, pea mo hono fakafoki mai ʻo e mafai fakakuongamuʻa ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. Naʻe lahi ange meʻa naʻe hoko ki he kau mēmipa ʻo e siasí ʻi hano fokotuʻu pē ha toe siasi ʻe tahá: naʻe fakafoki mai ʻe he ʻOtuá ʻa e ʻIsileli kuo fakamoveteveteʻí, ʻo fakakakato ai e ngaahi fuakava naʻe fai he kuonga muʻá. Naʻe ueʻi ʻa Siosefa ʻe he ngaahi kikite ʻi he Tohi ʻa Molomoná fekauʻaki mo e kakai tuʻufonua ʻo ʻAmeliká, ne ʻikai fuoloa mei ai kuó ne fekauʻi atu ha kau faifekau ʻe toko fā ke nau fononga ʻi ha maile ʻe 1,500 ke malanga ʻi he tukui kolo ʻo e kau ʻInitiá ʻi he fakahihifo ʻo e Vaitafe Misisipí. Ne hoko e ngaahi fakaului ʻi he hala ne nau fononga aí ke fokotuʻu ai ha ngaahi kolo ʻo e siasí ʻi Niu ʻIoke, ʻOhaiō mo Mīsuli.
Fakahaá
Naʻe kei taʻu 24 pē ʻa Siosefa Sāmita he taimi naʻe fokotuʻu ai ʻa e Siasí pea naʻá ne ʻiloʻi lelei pē hono ngaahi fakangatangatá, naʻá ne faʻa fekumi maʻu pē ki ha tataki fakalangi ki he Siasi foʻou ne toki fokotuʻú pea mo hono kāingalotú. Naʻe lekooti e fakahinohino naʻá ne maʻú pea naʻe pulusi ia kimui ange ʻi ha tohi ʻo e ngaahi fakahaá, ʻa ia ʻoku ʻiloa ko e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá. Naʻe fakahinohinoʻi ʻe he ngaahi fakahā ko ʻení ʻa e Kāingalotu ʻo e Siasí ke nau fakataha ki Ketilani, ʻOhaiō, pea mo teuteu ki hono langa ʻo ha kolo naʻe ui ko Saione ʻi he feituʻu fakahihifo ʻo Mīsulí ʻa ia ʻe maʻu ai ʻe he “loto-maʻá” ha hūfangaʻanga mo ha nonga. Naʻe pau ke māʻoniʻoni ʻa Saione: ʻe mole atu e masivá pea ʻe ikuna ʻa e angaleleí. Naʻe pau foki ke fakaʻofoʻofa ʻa Saione: ʻe tupulaki fakataha ʻa e ʻātí, akó, mo e tui fakalotú. Naʻe hiki ʻa Siosefa ki ʻOhaiō ʻo fakafeʻiloaki ai ha polokalama fakaʻekonōmika ʻo makatuʻunga ʻi he ngaahi fakahā naʻá ne maʻú, pea naʻá ne fononga leva ki Mīsuli ke fakatoka ʻa e makatuliki ki he fuofua temipale ʻa e Siasí ne palaniʻí.
ʻI he konga kimuʻa ʻo e 1830 tupú, naʻe akoʻi ʻe he ngaahi fakahā ʻa e ʻEikí kia Siosefa Sāmitá ha fakakaukau lahi ange ki he puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻi he moʻui hili ʻa e maté, ʻa ia naʻe fehangahangai mo e tukufakaholo ʻi he tui faka-Kalisitiané ki he vahevahe ʻo langi mo helí; naʻá ne fokotuʻu ha Akoʻanga ʻo e Kau Palōfitá, ʻi he ako fakalotú mo e fakaʻatamaí fakatouʻosi; pea fakafeʻiloaki ha tuʻunga moʻui lelei naʻe ui ko e “Lea ʻo e Potó” ʻa ia naʻá ne talaʻofa ha ngaahi tāpuaki fakalaumālie maʻanautolu ne nau tauhi iá. Naʻe tā foki ʻe Siosefa mo hono ongo tokoní ha palani ki he kolo ko Saioné, ʻa ia naʻá ne tākiekina kimui ange ʻa e tukui kolo ʻi he Fakahihifo ʻo ʻAmeliká.
Ka naʻe kau ʻi he fiefia ʻa Siosefa ʻi he ngāue ke aʻusia ʻa Saioné ha ngaahi faingataʻa fakafoʻituitui mo fakaekolo. Naʻe mālōlō ha toko fā ʻi he fānau ʻe toko nima ʻa Siosefa mo ʻEmá ʻi heʻenau kei valevalé. Pea naʻe fakaʻau ke fakamamahi ʻa e fakafepaki ki he Siasí ʻi ʻOhaiō mo Mīsulí. ʻI ʻOhaioó, naʻe hanga he kau fakatangá ʻo valitaaʻi mo fakapipiki ʻaki e fulufuluʻimoá ʻa Siosefa. ʻI Mīsulí, naʻe hoko ʻa e tāufehiʻa ki he tupulaki ʻa e Siasí, kae pehē foki ki he manavasiʻi ʻi he angaʻofa ʻa e Kāingalotú ki he kau pōpulá mo e kau ʻInitia ʻAmeliká, ke fakaʻaiʻai ai e kau fakatangá ke nau tuli e Kāingalotu ʻo e Siasí mei he Vahefonua Siakisoní. Naʻe fakamamahi kia Siosefa ʻa e mole e feituʻu ne palani ke tuʻu ai ʻa Saioné, naʻá ne toutou feinga foki ke toe fakafoki mai ʻa e Kāingalotu ʻi Mīsulí ki honau tukui ʻapí. Naʻe tākiekina ʻa e ngaahi ngāue fakapolitikale ʻa Siosefá ʻe he talaʻofa ʻi he Konisitūtone ʻa ʻAmeliká ke maluʻi ʻa e ngaahi tui fakalotú kae pehē foki ki he taʻemalava ʻe he puleʻanga ʻAmeliká ke tauhi e talaʻofa ko iá.
Lolotonga e nofo fakataimi ʻa e Kāingalotu ʻo e Siasí ʻi ha konga kelekele ʻi Mīsuli ʻi he 1830 tupú, naʻe tokanga taha ʻa Siosefa ki hono langa hake ʻo e Siasí ʻi Ketilaní. Naʻá ne fakanofo ha kau ʻaposetolo ʻe toko hongofulu mā ua, pulusi ha lekooti ʻo e ngaahi fakahā naʻe foaki ange ʻe he ʻEikí, pea fakakakato mo fakatapui ʻa e fuofua temipalé, pe ko e Fale ʻo e ʻEikí. Naʻe kau ʻi he taumalingi ʻa e ngaahi fakahā fakalaumālie ʻi hono fakatapui ʻo e temipalé ha mata meʻa-hā-mai kia Sīsū Kalaisi pea mo e foki mai ʻa e palōfita ko ʻIlaisiaá ko hano fakakakato e kikite ʻi he Tohi Tapú.
Ngaahi Faingataʻá mo e Fepakipakí
Naʻe hoko ʻa e ngaahi fakamole ki hono langa ʻo e temipalé, mole ʻi Mīsulí, mo e hikifonua mai ki Ketilaní ke faingataʻaʻia fakapaʻanga ai ʻa e Siasí. ʻI he 1837, naʻe feinga ʻa Siosefa mo ha niʻihi kehe ke fakaʻaiʻai ʻa e tupulaki fakaʻekonōmiká ʻaki hano fokotuʻu ha kautaha fakapaʻanga naʻe tokolahi hono kau pulé pea siʻisiʻi pē honau ʻinasi paʻanga naʻe foakí, kae ʻikai ko e fakafoʻituitui koloaʻia tokosiʻi naʻe fakafalala ki ai ha ʻū pangikē lahi. Naʻe vekeveke ʻa e kau mēmipá ki he ngāue ko iá, ka naʻe mole ʻa e kautahá ʻi he konga kimui ʻo e taʻu ko iá lolotonga ha tōlalo fakapaʻanga fakafonua, ʻa ia naʻe fakamamahi kia Siosefa mo ha niʻihi tokolahi ʻi he koló.
Lolotonga e taimi faingataʻa ko ʻení, naʻe fekauʻi ʻe Siosefa ʻa e fuofua kau faifekau ʻo e Siasí ki ʻIulope pea hiki e hetikuota ʻo e Siasí ki Mīsuli. Ka ʻi he fakautuutu e tokolahi e Kāingalotu ne nau hiki ki aí, naʻa nau fakatupu ha manavasiʻi ʻi he kakai ʻo e fonuá koeʻuhí ko e ivi tākiekina ʻo e Kāingalotu ʻo e Siasí. ʻI he 1838 ʻi he ʻaho ʻo e Fili Palesitení, naʻe hanga ʻe he kakai ʻo ha vahefonua ʻe taha ʻo Mīsuli ʻo taʻofi ʻa e kāingalotú ke ʻoua te nau kau he filí, pea naʻe hanga ʻe he kakai ʻi ha vahefonua ʻe taha ʻo fakaʻatā ha lao ke tuli e Kāingalotú mei honau feituʻú. Naʻe muiaki mai ai ʻa hono fakamamahiʻi ʻo e Kāingalotú, pea naʻe fakaʻaongaʻi ʻenau feinga ke maluʻi kinautolú ke fakatonuhiaʻi ʻaki ha “tuʻutuʻuni ke fakaʻauha” mei he kōvana Mīsulí.
Lolotonga ha feinga ʻa Siosefa ke fakalelei mo e kau sōtiá, naʻe puke pōpula ia pea iku tautea ke fakapoongi ia. Ko e meʻa pē naʻá ne fakahaofi iá ko e fakafepakiʻi ʻe ha ʻōfisa fakakautau ʻa e tuʻutuʻuni ke fakapoongi iá. Neongo naʻe ʻikai ke fakapoongi ʻa Siosefa, ka naʻe kei tuku pōpula pē ia ʻi he kotoa ʻo e faʻahitaʻu momoko ʻo e 1838–39 lolotonga iá naʻe fakamālohiʻi ʻa hono uaifí mo e fānau iiki ʻe toko faá pea mo e kāingalotu ʻo e Siasí ke nau mavahe mei Mīsuli ʻo fononga ʻi he vaitafe poloka ʻo Misisipí. ʻOku kei hoko pē ʻene faitohi mamahi mei he Fale Fakapōpula Lipetií ʻi Māʻasi 1839 ko ha fakalotolahi ki he Kāingalotu ʻo e Siasí koeʻuhí ko ʻene ngaahi akonaki fekauʻaki mo e mamahí, fakamaau taʻetotonú, mo e natula ʻo e mafai totonú.
Ngaahi Akonaki Foʻou ʻi Nāvuú
ʻI he 1839, naʻe kamata ke lāunga ʻa e kau faʻu lao ʻi Mīsulí koeʻuhí ko e fakamole ki he ngāue fakakautau ke fakafepakiʻi e Kāingalotú mo fakafehuʻia pe ʻoku fakapotopoto nai ʻa hono puke pōpula fakatokolahi ʻo e kakaí. Neongo naʻe loto ha kakai ʻe niʻihi ke fakahalaiaʻi ʻa Siosefa Sāmita ke ngāue pōpula, ka ʻi he aʻu ki Siulaí ne tukuange ia mo e kau Māmonga ne tuku pōpulá pe fakaʻatā ke nau hola. Naʻe kau fakataha ʻa Siosefa mo ha kāingalotu ʻo e Siasí ʻi ʻIlinoisi, ʻi he ngāue tauhi ki he kau mahakí lolotonga ha vahaʻataimi ʻo e mahaki fakaʻauha malēliá, pea naʻá ne fokotuʻu mo e kolo ko Nāvuú, ʻa ia naʻe vave ʻene tupú koeʻuhí ko e hikifonua mai ʻa e kau papi uluí mei ʻAtalanitiki ke kau fakataha mo e Kāingalotu mei he ʻIunaiteti Siteití mo Kānatá.
ʻI Nāvuú, naʻe manako ʻa Siosefa ʻi he ngaahi ʻekitivitī hangē ko e tau fangatuá, hulohulá, mo e tulamá—ko ha ngaahi ʻekitivitī ne pehē ʻe ha ngaahi siasi ʻo e kuonga ko iá ne taʻetaau ke fai ʻe ha faifekau ka naʻe poupouʻi ʻe he kakai Siasí ko ha konga ia ʻo ha moʻui faka-ʻOtuá ʻoku mohu fiefia mo fakalaumālie.
Naʻe iku e ngaahi moʻoni mei he ngaahi fakahā ʻa Siosefá ke tupu ai ha ngaahi akonaki mo ha angafai naʻe ʻikai ke faʻa fenāpasi mo e ngaahi fiemaʻu ʻa ha niʻihi tokolahi ʻo e kau taki fakalotu ʻi he kuonga ʻo Siosefa Sāmitá. Naʻe akoʻi ʻe ha fakahā ʻi he 1833 ʻo pehē “naʻe ʻi he kamataʻangá foki ʻa e tangatá mo e ʻOtuá”; naʻe akoʻi ʻe Siosefa ʻi Nāvū ʻe malava ke hoko ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá ʻo tatau mo e ʻOtuá. Naʻe fakapapauʻi ʻe ha fakahā ʻi he 1836 kia Siosefa ʻe lava ke maʻu ʻe hono tokoua ko ʻAlaviní, ʻa ia kuo mālōloó, ʻa e ngaahi tāpuaki kotoa ʻo e papitaisó; ʻi Nāvuú, naʻe fakafoki mai ʻe Siosefa ʻa e ngāue ʻo e papitaiso maʻá e pekiá. ʻI he konga kimuʻa ʻo e 1830 tupú, naʻe hoko e ngāue ʻa Siosefa ki he tohi ʻa Sēnesí ke langaki ai ha ngaahi fehuʻi fekauʻaki mo e mali tokolahí; ʻi Nāvuú, naʻá ne maʻu ha fakahā ke toe fakahoko ʻa e mali tokolahí—ko ha ivi tākiekina mahuʻinga ʻi he moʻui ʻa e Kāingalotú ʻi he 1800 tupú—ki ha kulupu kakai tangata mo fefine ʻe toko 80 nai, ʻo kau ai e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá.
Naʻe hoko foki mo ha ngaahi liliu mahuʻinga ki he faʻunga ʻo e Siasí ʻi Nāvuú. Naʻe ueʻi fakalaumālie ʻa Siosefa ke fokotuʻu ha kulupu maʻá e kakai fefiné naʻe ui ko e Fineʻofá, ʻa ia naʻe akoʻi ai naʻe mahuʻinga ʻa e kulupú ki he ngāue ʻa e ʻEikí. Naʻe hoko hono uaifi ko ʻEmá ko e fuofua palesiteni ʻo e Fineʻofá. Hili e foki mai ʻa e kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá mei ha ngāue fakafaifekau ki Pilitānia Lahi, naʻe foaki ange ʻe Siosefa kiate kinautolu ha ngaahi fatongia lalahi naʻe teuteuʻi ai kinauolu ke nau hoko ko ha kau takimuʻa ʻi he Siasí he kahaʻú. ʻI Nāvuú, naʻe akoʻi ʻe Siosefa ʻe lava e ngaahi fāmili ʻoku fakamaʻu ʻi māmaní ʻo fakamaʻu ke taʻengata ʻi he langí ʻo fakafou ʻi he ngaahi fuakava naʻe fai he temipalé, ʻo fokotuʻu ai e fāmilí mo e temipalé ʻi he uho ʻo e Siasi kuo fakafoki maí.
Naʻe hoko ʻa e ngaahi akonaki foʻou ʻa Siosefá fakataha mo e loto-hohaʻa ʻa ha niʻihi ki he mālohi fakapolitikale naʻá ne maʻu ʻi he koló ke mavahe ai ha kakai ʻiloa mei he Siasí kae pehē foki ki hono fakafepakiʻi ia ʻe he kakai ʻi he tukui kolo kaungāʻapí mo e feinga ʻa e kau maʻu mafai ʻi he vahefonua Mīsulí ke puke pōpula pe fakamālohiʻi fakalao iá. Lolotonga e ngaahi taʻu fakaʻosi ʻo e moʻui ʻa Siosefá, naʻá ne faʻa toitoi maʻu pē pea naʻá ne fakakaukau he taimi ʻe niʻihi ke hiki ki ha feituʻu mamaʻo ange ʻi he hihifó, ki ha feituʻu maomaonganoa ʻi he kauʻāfonua ʻo ʻAmeliká (pe naʻe hoko he taimi ko iá ko e vahefonua Mekisikoú ʻi he Fakahihifo ʻo e ʻIunaiteti Siteití). ʻI he māhina ʻe tolu kimuʻa pea mālōlō ʻa Siosefá, naʻá ne faʻu ha kautaha naʻe ui ko e Fakataha Alēlea ʻo e Toko Nimangofulú, ʻa ia naʻe fakataumuʻa ke ne maluʻi e tauʻatāina fakalotu ʻa e Kāingalotu ʻo e Siasí mo fokotuʻu e fakavaʻe ki he Siasí ʻi māmani. Naʻe ngāue ʻa Siosefa mo e kau mēmipa ʻo e fakataha alēlea ko ʻení ke kumi ha ngaahi feituʻu te nau lava ʻo hiki ki ai.
Maté
ʻI he faʻahitaʻu māfana ʻo e 1844, naʻe tuʻutuʻuni ai ʻe he Kosilio Fakakolo ʻo Nāvuú ke fakaʻauha e mīsini paaki ʻa e Nauvoo Expositor, ko ha nusipepa naʻa nau tukuakiʻi ki ha fakamatala hala [kau kia Siosefa Sāmita]. Naʻe fakangofua ʻe he kosilió ʻa e tuʻutuʻuní, ka koeʻuhí ko Siosefa Sāmita ne pule kolo ʻi Nāvuú, naʻá ne haʻisia ai ki he meʻá ni. Naʻe hoko hono fakaʻauha ʻo e mīsini pākí ke loto-lili ai e ngaahi fili ʻo Siosefa Sāmitá, pea iku ʻo fakatupunga ai ha fetāʻaki. Naʻe fakalalahi ʻa e teke mei he faʻahi fehangahangaí ke fakaʻilo ʻa Siosefa pea fai hono hopó ʻi ha kolo makehe mei Nāvū, pea naʻe fakamanamanaʻi ʻe ha nusipepa fakafonua ʻe hoko ha tau fakaʻauha kapau he ʻikai ke ne fie mavahe mei [Nāvū]. Neongo ne tailiili ʻa Siosefa ki heʻene malu fakafoʻituituí, ka naʻá ne loto ke fai ʻene hopó ʻi Kātesi, ʻIlinoisi.
ʻI he ʻaho 25 ʻo Suné, naʻe lea fakamāvae ai ʻa Siosefa ki hono fāmilí. Naʻe kei taʻu hongofulu mā tolu hono ʻofefine lahí he taimi ko iá, pea naʻe lolotonga feitama māhina ʻe nima hono uaifi ko ʻEmá ʻi hona foha siʻisiʻi tahá. Hili ha ʻaho ʻe ua mei ai, naʻe ʻohofi fakafokifā ʻe ha kau fakatanga ʻa e Fale Fakapōpula Kātesí. Naʻe siotonu ʻa Siosefa Sāmita ki heʻenau tāmateʻi hono tokoua ko Hailamé pea naʻá ne mālōlō mo ia hili hono fanaʻi tuʻo tolu ia ʻi he fatafatá mo e tuʻá. Naʻá ne taʻu 38 pē.
Naʻe pehē ʻe he kau fakaanga lahi taha kia Siosefá, naʻe fiemaʻu pē ke fai e fakapōngí koeʻuhí ke maluʻi e tōʻonga moʻui fakafonuá mei he ivi tākiekina ʻo ha tui foʻou, pea naʻa nau ʻamanaki ʻe hoko ʻa e mālōlō [ʻa Siosefa Sāmitá] ke mate ai mo e Siasi naʻá ne fokotuʻú. Ka naʻe vakai ʻa e kaungā-Kāingalotu ʻo Siosefá kia Siosefa ko ha taha naʻe mate koeʻuhí ko ʻene tuí pea naʻá ne fakamaʻu ʻene fakamoʻoní ʻaki hono totó, pea naʻa nau tauhi mo fakamoʻoniʻi ʻa e ngaahi akonaki, ouau, mo e mafai naʻá ne tokoni ke fakafoki maí.
Ngaahi Tefito Fekauʻakí: Ngaahi Fakamatala ʻo e ʻUluaki Mata Meʻa-hā-mai ʻa Siosefa Sāmitá, Liliu ʻo e Tohi ʻa Molomoná, Liliu ʻe Siosefa Sāmita ʻa e Tohi Tapú, Fāmili ʻo Siosefa mo ʻEma Heili Sāmitá, Fāmili ʻo Siosefa ko e Lahí mo Lusi Meki Sāmitá, Siosefa Sāmita mo e Mali Tokolahí, Hopo ʻa Siosefa Sāmita ʻi he 1826, Ngaahi Kikite ʻa Siosefa Sāmitá, Ngaahi Fakahā ʻa Siosefa Sāmitá, Kemipeini ʻa Siosefa Sāmita ʻi he 1844 ki he Palesiteni ʻo e ʻIunaiteti Siteití, Pekia ʻa Siosefa mo Hailame Sāmitá, ʻEma Heili Sāmita, Ko Hono Tafa e Vaʻe ʻo Siosefa Sāmitá