¨…Che ha’ékuri forastero¨
Peñembo’e peikuaa haĝua mba’épa ikatu pejapo – odependévo pende tiempo ha circunstanciagui – pe servi haĝua umi refugiado ha emigrante-pe oikóva pende barrio ha comunidakuérape.
Ára oñeorganiza haguépe Sociedad de Socorro, Emma Smith he’i: ¨Jajapóta peteĩ mba’e hechapyrãitereíva … Roha’arõ oportunidakuéra hechapyrãitereíva ha ñehenói’asy”1. Umi ñehenói ha oportunidakuéra oĝuahẽ jepi py’ỹi, ko’ã árapeicha.
Peteĩ oiko conferencia general octubre 1856 aja, presidente Brigham Young omombe’u jave congregación-pe umi pionero carro de mano reheve opytahague varado cientos de kilómetros’pe. Ha’e he’i: ¨Pende jerovia, pende religión ha declaración religiosa pejapóva ndosalvamo’ãi ni peteĩva pende ánga ñane Tupã Reino Celestial-pe, napemoĩriramo en práctica ko’ã principio pombo’éva ko’aĝa. Tapeho ha pegueru umi pende rapichakuéra oĩva umi ñúpe ha peñangareko umi mba’ére ñahenóiva temporálva…. Ndaupéichairamo, pende jerovia ha’éta mba’everei”2.
Ñanemandu’a ha ñamomba’eguasu aguyje reheve umi kuimba’e oñemotenondeva’ekue orreskata haĝua umi Santo ohasa’asýva hínape. Ha katu ¿mba’épa ojapo umi hermana?
¨ Hermana [Lucy Meserve] Smith ohai hi’autobiografíape, presidente Young momarandu rire, umi oĩva upépe omyi ha ojapo….Kuñanguéra oipe’a iñenaguakuéra [ao ojepurúva vestido guýpe terã enagua tuicha ojeipurúva upe épokape ha avei ome’ẽva abrigo], imediakuéra ha opa mba’e ikatúva ome’ẽ upepete pe Tabernáculo-pe, ha ombojo’a hikuái [umíva] carretakuérape omondo haĝua umi Santo oĩva montañakuérape”3.
Heta semana rire, presidente Brigham Young ombyaty jey umi santo pe Tabernáculo-pe umi equipo de rescate ha umi compañía de carro de mano oñemo’aĝui Lago Saldo-pe. Tuicha urgencia reheve, ojerure’asy umi santo-pe – especialmente umi hermanape – toñangarekomi umi hasývare, tomongaru ha torrecibi chupekuéra, he’ívo : ¨Oĩ oguerekóva ipy kongelado itobillo peve; heta oñekongeláva irrodilla peve ha ambuéva oñekongelava ipo …Roipota perrecibi chupekuéra pene membyteeramoguáicha, ha tapeñandu hesekuéra umi temiandu peñandúva pene memby tee rehe”4.
Lucy Meserve Smith avei ohai:
¨ Rojapo opa ikatumíva, umi hermano ha hermanakuéra ipy’aporãva pytyvõ reheve, romoangapyhy haĝua umi oikotevẽvape… Ipo ha ipykuéra oñekongelavai chuguikuéra… Ndoropytái ore ñeha’ãme opavave oĩha [peve] comodo…
Araka’eve nañanduiva’ekue satisfacción ha vy’a tuichavèva, ja’eporãserõ, ambue tembiapópe ajapova’ekue che rekovépe, upéva ha’ékuri pe joaju temiandu oĩva…
¿Mba’épa ikatuve ojapo ko’aĝa umi po igenerósova?”5.
Che hermanakuéra ahayhuetéva, ko ñemombe’u ikatu oñembojoja ñande arakuérare ha umi ohasa’asýva hína opa ko mundo jerére. Ambue ¨oportunidad hechapyrãva¨ opoko ñane korasõre.
¨Oĩ hetave 60 millones’gui umi refugiado, tapichakuéra oñemosẽva mbaretépe opa ko mundo jerére. La mitad umívagui ha’e mitãnguéra6… Umi tapichakuéra ohasa tuicha jehasa’asy ha oñepyrũ hína peteĩ tekove pyahu ambue tetã ha jepokuaápe. Jepe oĩ sapy’ánte organización’kuéra oipytyvõva chupekuéra peteĩ tenda oikohaĝuame ha umi mba’e oikotevẽ raẽva reheve, ha’ekuéra oikotevẽ peteĩ amigo ha aliado oipytyvõva chupekuera ojepokuaa haĝua hóga pyahúpe, peteĩ hapicha oipytyvõva o’aprende haĝua pe ñe’ẽ pyahu, ontende haĝua umi sistema ha oĩ haĝua hikuái conectado”7.
Pe verano oahasávape aikuaa hermana Yvette Bungingo’pe, oguerekóramo 11 año okañy peteĩ tendágui ambuévape ojuka rire hikuái itúva ha mbohapy iñermanokuéra odesaparece peteĩ zona del mundo oĩva guerra’pe. Umi ambuéva ifamiliape oho oiko seis año y medio refugiadoicha peteĩ tetã vecino-pe ojuhu peve peteĩ hogarã permanenteva. Orrecibi pytyvõ peteĩ pareja’gui oipytyvõva’ekue transporte, escuela ha ambue mba’e reheve, ha ha’e he’iháicha, ¨ha’ékuri peteĩ ñembohovái ore ñembo’épe”8. Isy porãite ha iñermanita juky oĩ ñanendive ko pyharépe, opurahéivo pe coro-pe. Aikuaa rire umi kuña porãme, añeporandu: ¿ Ha mba’eteko pikoi jistoria ha’éramo che historia?”.
Hermanakuéraicha, ñande ha’e mas de la mitad pe arsenal terã almacén Ñandejára oguerekóva oipytyvõ haĝua umi ñande Ru Yvagagua ta’ýra ha tajyrakuérape.Upe almacén ndaha’éi umi bienes añónte, avei oĩ tiempo, talento ha katupyrykuéra, ha avei ñande naturaleza divina teete. Hermana Rosemary M. Wixom ombo’e: ¨Pe naturaleza divina oĩva ñande pype omyandy ñande deseo ñaipytyvõ haĝua ñande rapichakuérape ha ñanemokyre’ỹ ja’actuahaĝua”9.
Jahechakuaávo ñande naturaleza divina, presidente Russell M. Nelson he’i:
¨…ñaikotevẽha kuña oikuaáva mba’éichapa pe ijerovia rupi toiko umi mba’eguasu ha kyhyje’ỹme todefendé pe moralidad ha pe familia, peteĩ mundo hasýva pekádo rupi. .. kuña oikuaáva mba’éicha ohenoiva’erã umi yvágagua pu’aka omo’ã ha omombarete hağua umi ta’ýra, tajýra ha familia-pe…
“Pemenda térã pemenda’ỹ, peẽ, hermana-kuéra, pereko katupyry ijoja’ỹva ha peteĩ intuisiõ especial oñeme’ẽva peẽme como dones de Dios. Ore, hermano-kuéra, ndaikatúi rokopiá pe influencia joja’ỹ peẽ perekóva”10.
Peteĩ carta Primera Presidencia ombouva’ekue tupaópe 27 de Octubre de 2015’pe, oñemombe’u pe tuicha jepy’apy ha poriahuvereko ojeguerekóva umi millones ñande rapicha rehe okañyva’ekue hogakuéragui ohekávo pytu’u umi ñorairõguasu ha ambue jehasa’asy oĩva ijererekuéragui. Primera presidencia o’invita umi tapichakuéra, familiakuéra ha tupaogua unidades oparticipa haĝua servicio cristiano-pe umi proyecto locales oñeipytyvõ haĝua umi refugiado-pe ha ocontribui haĝua pe fondo humanitario tupaogua, ikatúvove.
Presidencia general Sociedad de Socorro, Mujeres Jóvenes ha Primaria’gua okonsidera mba’éichapa ombohováita ko primera presidencia invitación. Ore roikuaa, peẽ ore hermanakuéra rohayhuetéva opa edad-gua, peju opaichagua tekove lájagui ha pevivi hetáichagua circunstancia-pe. Opavave ha’éva miembro ko hermandad mundial’gua ojapókuri konvénio ojebautizávo ¨omoangapyhytaha umi oikotevẽvape angapyhy”11. Jepeve ñanemandu’ava’erã avave nañañani pya’eveiva’erã ñande pu’aka ome’ẽvagui ñandéve12.
Roguerekóvo presente umi añetegua, ro’organiza peteĩ ñeipytyvõ ñeha’ã rohenóiva “… ha’ékuri forastero”. Roha’arõ pedetermina, ñembo’e rupive, mba’épa ikatu pejapo – odependévo pende tiempo ha circunstanciagui – pe servi haĝua umi refugiado oikóva pende barrio ha comunidakuérape. Ha’e peteĩ oportunidad peservi haĝua persona a persona, familiaicha, ha avei organización-ramo peme’ẽ haĝua amistad, tutoria ha ambue servicio cristiano, ha ha’e peteĩ umi heta maneragui hermanakuéra ikatúva oservi.
Opa pñane ñeha’ãme, jaipuruva’erã pe consejo arandu Rey Benjamin ome’ẽva’ekue itavayguakuérape ohekombo’e rire chupekuéra oñangarekova’erãha umi oikotevẽvare: ¨…pehecha tojejapopa ko’ã mba’e arandu ha hekoitépe”13.
Hermanakuéra, jaikuaa ñame’ẽ pytyvõ ñande rapichakuérape mborayhu reheve iñimportante Ñandejárape ĝuarã. Pepensami ko’ã momarandu umi escritura’pe:
¨Peteĩ peẽichaguápe peguerekóta upe pytagua oikóva pende apytépe; ha rehayhúta ndejupéicha”14.
¨Ani penderesarái hospitalidad-gui, upéva rupi alguno, oikuaa’ỹre, oñangareko angelkuérare”15.
Ha pe Salvador voi he’i :
¨Che ñembyahýiramo, ha chemongaru; chey’uhéi, ha chemboy’u; ha’ékuri forastero, ha chemoĝuehẽ;
¨ aime opívo, ha che aho’i; cherasy, ha che visita”16.
Pe Salvador ohechakuaa porã pe viuda-pe ome’ẽva’ekue mokõi blanca añónte, ojapohaguére opa ha’e ikatumíva 17. Omombe’u avei pe parábola buen samaritano rehegua, ombopaháva ko’ã ñe’ẽ reheve : “Ve y haz tú lo mismo”18. Sapy’ánte ñame’ẽ servicio ha’e peteĩ inkonveniente, ha katu ñamba’apóramo oñondive mborayhu ha joaju reheve, ikatu jahupyty pytyvõ oúva yvágagui.
Peteĩ Tupã rajy hechapyrãva servicio fúnebre-pe, peteĩ máva he’i upe hermana, ha’eva’ekue presidenta Sociedad de socorro estaca-gua, omba’apo ambue estaca miembrokuéra ndive ojapo haĝua acolchadokuéra oñañua haĝua umi tapicha oikóva Kosovo’pe ha ohasa’asy umi año 1990-pe. Pe buen samaritano-icha, ha’e oñeha’ã ojapove haĝua omaneja rire peteĩ camión henyhẽva acolchado-gui, imembykuña ndive, Londres guive Kosovo peve. Oĝuahẽvo hógape, oñendu porã peteĩ impresión espiritual oĝuahẽ pypukúva ikorasõme. Kóva ha’e: “Upe rejapova’ekue iporãiterei; ko’aĝa tereho nderógape, ehasa pe calle ha eme’ẽ servicio nde vecino-pe”19.
Pe funeral’pe oñemombe’u ambue relato’kuéra inspirador mba’éichapa upe kuña hekojojáva ohechakuaa ha ombohovái umi ñehenói ha oportunidad tuicha oĩva ijerére. Por ehemplo oipe’a hóga rokẽ ha ikorasõ oipytyvõ haĝua umi mitãrusu ha mitãkuña ohasa’asýva oimeraẽ hora ára terã pyharekue.
Che hermanakuéra ahayhuetéva, ikatu ñaime segura jaguerekotaha ñande Ru Yvagagua pytyvõ ñañesũramo ha jajerure guía divina jahovasa haĝua Ita’ýra ha tajyrakuérape. Ñande Ru Yvagagua; ñande Salvador, Jesucristo; ha pe Espiritu Santo oĩ listo ñanepytyvõ haĝua.
Presidente Henry B. Eyring ome’ẽ ko testimonio mbarete kuñanguéra tupaoguápe:
¨Ñande Ru Yvagagua ohendu ha ombohovái pende ñembo’ekuéra jerovia rehegua peheka haĝua guía ha pytyvõ pepersevera haĝua pe servicio peme’ẽvape Hese.
¨Omondo pe Espiritu Santo’pe peẽme ha umi peẽ peñangarekóvape. Perrecibíta mbarete ha avei peñe’inspiráta pehechakuaa haĝua pende katupyry pe servi haĝua limite ha pukukue. Pe Espiritu penemoangapyhýta peñeporandúramo : ¿ Ajapómapa suficiente?’”20.
Ñakonsiderávo umi ¨ñehenói’asy¨ umi oikotevẽvagui ñande pytyvõ, ñañeporanduva’erã: ¿ Ha mba’eteko pikoi jistoria ha’éramo che historia?”. Ajerure’asy tañañeha’ã jaguereko pe inspiración, ja’actua según umi temiandu jarreciviva ha oñondive ñambohasa ñande po ñaipytyvõ haĝua umi oikotevẽvape jaikatuháicha ha ñañanduháicha jajapova’erã. Ikatu upémarõ oje’e ñande rehe pe Salvador he’iva’ekue peteĩ hermana ipy’aporãva oministrava’ekue chupe “Buena obra me ha hecho… Ella ha hecho lo que podía”21. ¡Upévape che ahenói techapyrã! Jesucristo rérape. Amén.