“Ko Hono Tauhi ke Vāofi mo Tetí,” Ko e Kaumeʻá, ʻAokosi 2025, 36–37.
Ko Hono Tauhi ke Vāofi mo Tetí
“ʻOku sai pē ke loto-mamahi. ʻOku mau ʻofa lahi ki hoʻo tangataʻeikí.”
Ko ha talanoa moʻoni mei USA.
Naʻe fanongo ʻa ʻĒtita ki he ongo ʻa e toʻi ʻo e ʻuhá ʻi he matapā luvá. Toʻi, toʻi, toʻi.
Naʻá ne fakafulofula. Kuo ʻuha ʻi he ʻahó kakato, pea naʻe lanu kulei ʻa e langí. Naʻe momoko mo fakatupu loto-mamahi ʻa tuʻa. Meimei hangē ko iá.
Naʻá ne tangutu ʻi ha sea ʻi ha tuliki lōngonoa, ʻo fusi hono kofu ʻuliʻuli fakatupu velí. Naʻe lanu ʻuliʻuli foki mo hono sū ngingila foʻoú. Naʻá ne fakaʻamu naʻá ne ʻi ʻapi kae ʻikai ʻi he feituʻu faiʻanga putú.
Naʻe tangutu hifo ʻa Savana, ʻokú ne tokoua ʻakí, ʻi hono tafaʻakí. “ʻOkú ke fēfē hake?” Ko e fehuʻi ange ia ʻa Savaná. Naʻe fononga mai hono fāmilí kotoa ke omi ki he putú ʻi he pongipongí ni. Naʻe tui ʻe he tokotaha kotoa pē ha vala ʻuliʻuli pea naʻa nau mata mamahi.
Naʻe fakamāhiki ʻe ʻĒtita hono ongo umá. “Sai pē, mahalo.” Naʻe ʻikai ke ne fuʻu fie talanoa. Kuo mālōlō ʻene tangataʻeikí ʻi ha fakatuʻutāmaki ʻi he ngaahi ʻaho siʻi kuohilí. Naʻá ne ongoʻi faingataʻaʻia ʻi heʻene fakakaukau ki aí. Naʻá ne ʻofa lahi kiate ia.
Naʻe ala atu ʻa Savana ʻo fāʻofua kiate ia, pea falala atu ʻa ʻĒtita. Naʻá ne houngaʻia ʻia Savana. Ka ko e hā ʻa e ʻuhinga naʻe pau ai ke ʻave ʻe he ʻOtuá ʻene tamaí meiate kinautolú?
“ʻOku houhau nai ʻa e ʻOtuá ʻiate au?” Ko e fehuʻi ange ia ʻa ʻĒtitá.
Naʻe fakafulofula ʻa Savana. “Ko e hā ʻa e ʻuhinga ʻokú ke fakakaukau pehē aí?”
Naʻe sio hifo ʻa ʻĒtita ki hono suú. “Naʻá Ne ʻave ʻeku tangataʻeikí.”
Naʻe ongoʻi ʻe ʻĒtita ʻoku fakatē loʻimata. Naʻá ne sio hake ʻo ʻilo ʻoku holoholoʻi ʻe Savana hono loʻimata ʻoʻoná.
Naʻe pehē ange ʻe Savana, “ʻĒtita, ʻoku ʻikai teitei houhau ʻa e Tamai Hēvaní ʻiate koe. ʻOkú Ne ʻofa lahi ʻiate koe mo ho fāmilí. Taimi ʻe niʻihi ʻoku hoko ha ngaahi meʻa ʻoku ʻikai mahino kiate kitautolu, ka ʻokú Ne ʻofa maʻu pē ʻiate kitautolu.”
“Ko e moʻoni?” Ko e fehuʻi ange ia ʻa ʻĒtitá.
Naʻe kamokamo pē ʻa Savana. “Ko e moʻoni. ʻE lava ʻo tokoni ke ke manatuʻi te ke toe sio pē ki hoʻo tangataʻeikí! Koeʻuhí naʻe toetuʻu ʻa Sīsū Kalaisi, te tau toetuʻu kotoa mo kitautolu foki.” Naʻá ne malimali. “Pea te tau lava ʻo feinga ke manatuʻi ʻa e ngaahi meʻa kotoa ʻoku tau ʻofa ai fekauʻaki mo hoʻo tangataʻeikí ke tau kei vāofi pē mo ia.”
Naʻe fakakaukau ʻa ʻĒtita ki heʻene tangataʻeikí. Naʻá ne saiʻia ʻi he talanoa fekauʻaki mo Sīsuú. Naʻá ne maʻu ʻa e fofonga malimali lelei tahá mo e kata fakaoli tahá. Naʻá ne fakahoko ʻa e fāʻofua lelei tahá. Pea naʻá ne fakafiefiaʻi maʻu pē ia ʻi he taimi naʻá ne ongoʻi loto-mamahi aí. Fakafokifā pē kuó ne ongoʻi māfana, ʻo hangē naʻe fāʻofua mai kiate ia ʻa ʻene tangataʻeikí.
Naʻá ne sio hake ki ʻolunga. “ʻOku kiʻi tokoni ia. Ka ʻoku ou kei loto-mamahi pē.”
Naʻe pehē ange ʻe Savana, “ʻOku sai pē ke loto-mamahi. ʻOku ou fuʻu loto-mamahi foki mo au. ʻOku mau ʻofa lahi kotoa ki hoʻo tangataʻeikí.”
Naʻe fakakaukau ʻa ʻĒtita ki ha meʻa naʻá ne ako ʻi he Palaimelí. Naʻá ne pehē, “ʻE lava ke tokoniʻi kitautolu ʻe he Tamai Hēvaní ʻi he taimi ʻoku tau loto-mamahi aí. ʻE sai pē ke ta lotu ʻi he taimí ni?”
Naʻe kamokamo pē ʻa Savana, pea naʻá na kūnima.
Naʻe pehē ʻe ʻĒtita, “Tamai Hēvani, fakamālō ki he ʻAfioná koeʻuhí ko Sīsū mo ʻEne Toetuʻú. Fakamālō ki he ʻAfioná ʻi he ʻofa maʻu pē ʻiate kimautolú. Fakamolemole ʻo tokangaʻi lelei ʻeku tangataʻeikí. Kātaki ʻo tokoni mai ke mau manatuʻi ia mo tauhi ia ke mau vāofi ʻi homau lotó. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.”
Naʻe ʻāʻā hake ʻa ʻĒtita pea mihiʻi ʻene mānavá.
ʻI heʻena hū ki tuʻa mei he falé, naʻe kei momoko pē mo ʻuhoʻuha. Ka ʻi he taimi ní naʻe ʻi ai ha kiʻi huelo ʻo e laʻaá naʻe ʻasi hake ʻi he ngaahi ʻao lanu kuleí. Naʻe kei ngali fakatupu loto-mamahi pē ʻa tuʻa, ka ʻi he taimi ní, naʻe kiʻi ongo ʻoku ʻi ai foki mo ha ʻamanaki lelei. Meimei hangē ko iá.
ʻŪ tā fakatātā ‘a Zhen Liu