“Tuʻunga Moʻui Lelei Fakatuʻasinó mo Fakaelotó: Vakai Fakalūkufuá,” Fuakava Motuʻá – Tohi Lēsoni ʻa e Faiako Seminelí (2026)
“Tuʻunga Moʻui Lelei Fakatuʻasinó mo Fakaelotó: Vakai Fakalūkufuá,” Fuakava Motuʻá – Tohi Lēsoni ʻa e Faiako Seminelí
Tuʻunga Moʻui Lelei Fakatuʻasinó mo Fakaelotó
Tuʻunga Moʻui Lelei Fakatuʻasinó mo Fakaelotó
Vakai Fakalūkufuá
Ko ha konga angamaheni ʻo ʻetau moʻui fakamatelié, ʻoku tau fepaki ai mo ha ngaahi faingataʻa fakaʻatamai, fakaeloto, mo fakatuʻasino. ʻI heʻetau maʻu ha mālohi mei he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisí, te Na tokoniʻi kitautolu ke tau hoko ʻo mālohi fakaeloto, ʻi hono ako e ngaahi taukei lelei ke tau matuʻuaki ai ha faʻahinga meʻa pē te tau fepaki mo ia. ʻOku poupouʻi ʻe he ngaahi lēsoni ko ʻení ʻa e kau akó ke nau tokangaʻi honau sino fakamatelié; fakatupulaki ha ngaahi sīpinga fakakaukau lelei; mo fekumi ki he tokoni ʻa e ʻEikí ʻi he ngaahi ongo fakaeloto hangē ko e loto-mafasiá, loto-hohaʻá, loto-mamahí, loto-taʻotaʻomiá, ʻitá pea ʻi hono fakatupulaki e ngaahi tōʻonga moʻui leleí.
Teuteu ke akoʻí
ʻOku ʻoatu ʻe he fakamatala ko ʻení ha ngaahi fakakaukau ʻo e meʻa ʻe ala fiemaʻu ke ke teuteuʻi ki he lēsoni takitaha.
Fokotuʻu ki he vave hono akoʻí: ʻE lava ke akoʻi ʻa e ngaahi lēsoni ko ʻení ʻi ha faʻahinga taimi pē ʻi he taʻu fakaakó pe lolotonga ha faʻahinga uike pē ʻi he taimi-tēpile ʻo e Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Aú. Ka neongo ia, ʻoku ʻomi ʻe he Lēsoni 181: “Ko Hono Langaki ha Mālohi Fakaeloto ʻi he ʻEikí” mo e Lēsoni 183: “Ko Hono Fakatupulaki ha Ngaahi Sīpinga Fakakaukau ʻOku Leleí” ha mahino mo ha ngaahi taukei mahuʻinga ki he ngaahi lēsoni ʻe hoko mai ʻi he konga ko ʻení. ʻE lava ke tokoni hono akoʻi e ngaahi lēsoni ko ʻení kimuʻa ʻi he ngaahi lēsoni kehe he konga ko ʻení, ke ako ʻe he kau akó ha ngaahi taukei te nau lava ʻo akoako lolotonga ʻenau ako ki he ngaahi founga lelei ke fekuki ai mo ʻenau ngaahi ongo fakaelotó.
Ko Hono Langaki ha Mālohi Fakaeloto ʻi he ʻEikí
Fokotuʻu ki he vave hono akoʻí: Mahalo te ke fakakaukau ke akoʻi ʻa e lēsoni ko ʻení ʻi he taimi tatau pē ʻokú ke akoʻi ai ʻa e Lēsoni 61: “Sōsiua 1.” ʻOku fakaafeʻi kitautolu ʻe he veesi 8 ke tau maʻu ʻa e mālohi mo e loto-toʻa naʻe talaʻofa ʻe he ʻEikí kiate kinautolu ʻoku fakakaukauloto (fakalaulauloto) ki Heʻene ngaahi leá ʻi heʻenau fepaki mo e ngaahi pole faingataʻá.
Taumuʻa ʻo e lēsoní: Ke tokoni ki he kau akó ke nau maʻu ha mālohi mei he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi ke fehangahangai mo ʻenau ngaahi pole fakaelotó.
-
Teuteu ʻa e tokotaha akó: Fakaafeʻi e kau akó ke nau fakakaukau pe kole ki ha taha ʻoku nau ʻiloʻi fekauʻaki mo e ngaahi aʻusia kuo nau maʻu ʻi heʻenau fepaki mo e ngaahi ongo faingataʻá. Kapau ʻe feʻunga, te nau lava ʻo teuteu ke vahevahe ʻa e aʻusiá mo e kalasí.
-
Ngaahi meʻa ke fakaʻaliʻalí: Tā ʻo ha fuʻu ʻakau ʻe ua—ko e taha kuo holo ʻi he ngaahi matangi mālohí, mo e taha kuo tuʻu ʻaliʻaliaki ʻi he kelekelé; fakamatala meia ʻEletā Niila L. ʻEnitaseni
-
Ngaahi vitioó: “Ngaahi Faingataʻa Fakalaumālié,” taimi 0:00 ki he 1:10 mo e taimi 1:33 ki he 2:12; “Ngaahi Faingataʻa Fakalaumālié” taimi 3:45 ki he 4:12 mo e taimi 4:12 ki he 4:48
Ko Hono Tokangaʻi Hotau Sino Fakamatelié
Taumuʻa ʻo e lēsoní: Ke tokoni ke mahino ki he kau akó ʻa e founga ʻoku uesia ai ʻetau moʻui lelei fakatuʻasinó mo fakaelotó ʻi heʻetau ngaahi filí.
-
Teuteu ʻa e tokotaha akó: Fakaafeʻi e kau akó ke fakakaukau ki heʻenau ngaahi fili ki he moʻui leleí (kaí, mohé, fakamālohisinó, mo e alā meʻa peheé) ʻi he uike kuo ʻosí. Poupouʻi kinautolu ke nau vakavakaiʻi angé ʻa e founga ne uesia ai ʻe he ngaahi fili ko iá ʻa e ongo fakatuʻasino mo fakaeloto naʻa nau maʻú.
-
Ngaahi meʻa ke fakaʻaliʻalí: Ko ha laʻitā ʻo ha taha taʻu hongofulu tupu ʻokú ne fakahoko ha ngaahi fili lahi ʻoku ʻikai moʻui lelei
-
Laʻipepa tufá: “Ko Hono Tokangaʻi Hotau Sino Fakamatelié”
Ko Hono Fakatupulaki ha Ngaahi Sīpinga Fakakaukau ʻOku Leleí
Taumuʻa ʻo e lēsoní: Ke tokoniʻi e kau akó ke nau tafoki ki he Fakamoʻuí ʻi heʻenau fokotuʻu ha ngaahi sīpinga ʻo e fakakaukau moʻui leleí.
-
Teuteu ʻa e tokotaha akó: Fakaafeʻi e kau akó ke nau tokanga ki he ngaahi fakakaukau ʻoku nau maʻu lolotonga e ʻahó. Te nau lava foki ʻo fakakaukau ki he ongo ʻoku nau maʻu mei he ngaahi fakakaukau ko iá.
-
Ngaahi meʻa ke fakaʻaliʻalí: Tā valivali ʻe ua mei he lēsoní; ongo fakatātā faingofua (stick figures), fanga foʻi hala, luo, fuopotopoto ke hiki ai e fakakaukaú
-
Vitiō: “Filling Our Minds with the Power of Jesus Christ (Fakafonu Hotau ʻAtamaí ʻaki e Mālohi ʻo Sīsū Kalaisí)” (2:07)
Ko Hono Mapuleʻi ʻo e Loto-Mafasiá mo e Loto-Hohaʻá
Fokotuʻu ki he vave hono akoʻí: ʻOku fakaʻaongaʻi ʻe he lēsoni ko ʻení ʻa e taukei naʻe fakatātaaʻi ʻi he faleʻi ʻa Setelō kia Mōsese ʻi he ʻEkesōtosi 18 ke tokoni ke tau mapuleʻi e ngaahi ongo ʻo e loto-mafasiá mo e loto-hohaʻá. Mahalo te ke fie fakakaukau ke akoʻi e lēsoni ko ʻení lolotonga e uike Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Aú ʻo e ʻEkesōtosi 14–18.
Taumuʻa ʻo e lēsoní: Ke tokoni ki he kau akó ke akoako ha ngaahi taukei ʻoku fakaʻaongaʻi ai e mālohi ʻo e Fakamoʻuí ke mapuleʻi ʻaki e loto-mafasiá mo e loto-hohaʻá.
-
Teuteu ʻa e tokotaha akó: Fakaafeʻi e kau akó ke fakakaukau ki ha ngaahi tūkunga naʻa nau ongoʻi loto-mafasia pe loto-hohaʻa ai mo ha ngaahi founga te nau lava ai ʻo tafoki ki he ʻEikí ke maʻu ha tokoni.
-
Ngaahi meʻa ke fakaʻaliʻalí: fakamatala meia Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni
-
Vitiō: “Ko e Temipalé mo Ho Fakavaʻe Fakalaumālié” mei he taimi 5:33 ki he 5:55
-
Laʻipepa tufá: “Loto-Mafasiá mo e Loto-Hohaʻá”
Ko e Fekuki mo e Loto-mamahí mo e Loto-Taʻotaʻomiá
Fokotuʻu ki he vave hono akoʻí: ʻOku akoʻi ʻe ha konga ʻo e lēsoni ko ʻení ha ngaahi founga lahi ʻe lava ke tokoniʻi ai ʻe he ʻEikí e kau akó ke nau fehangahangai mo e loto-mamahí mo e loto-taʻotaʻomiá, ʻo hangē ko ia naʻá Ne fakahoko kia ʻIlaisiaá. Mahalo te ke fakakaukau ke akoʻi e lēsoni ko ʻení ʻi he taimi tatau te ke akoʻi ai ʻa e Lēsoni 82: “1 Ngaahi Tuʻi 18.”
Taumuʻa ʻo e lēsoní: Ke tokoni ke mahino ki he kau akó ʻa e founga ʻe tokoniʻi ai kinautolu ʻe he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi ke nau kātekina ʻa e ngaahi ongo ʻo e loto-mamahí mo e loto-taʻotaʻomiá.
-
Teuteu ʻa e tokotaha akó: Fakaafeʻi e kau akó ke kumi ha potufolofola pe lea mei ha taki ʻo e Siasí ʻa ia ʻe lava ʻo tokoni ki ha taha ke tokanga taha ki he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi ʻi he taimi ʻokú ne ongoʻi loto-mamahi pe loto-taʻotaʻomia aí. Te nau lava ʻo teuteu ke vahevahe ʻenau potufolofolá mo e kalasí.
-
Ngaahi meʻa ke fakaʻaliʻalí: Ko ha laʻitā ʻo ha kau lue lalo ʻoku nau tui ha ʻū kato ʻoku mamafa; lea meia Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni; ko ha tā ʻo ʻIlaisiā
-
Ngaahi vitioó: “Because Jesus Christ died (Koeʻuhí naʻe pekia ʻa Sīsū Kalaisi) …” (1:06); “Rise (Tuʻu Hake),” (1:42); “Mental Health: Compassion for Those Who Struggle (Moʻui Lelei Fakaeʻatamaí: Manavaʻofa kiate Kinautolu ʻOku Faingataʻaʻiá)” (2:26)
-
Laʻipepa tufá: “ʻOku Tokoniʻi Kitautolu ʻe he ʻEikí ke tau Kātekina”
Ko hono Mapuleʻi ʻo e ʻItá
Fokotuʻu ki he vave hono akoʻí: ʻOku fakaʻaongaʻi ʻe he lēsoni ko ʻení ʻa e talanoa ʻo Sēkope mo ʻĪsoá ke fakatātaaʻi ʻa e fiemaʻu ke fehangahangai lelei mo e ngaahi ongo ʻo e ʻitá. ʻE ala tokoni ke akoʻi e lēsoni ko ʻení ʻo ofi ki he Lēsoni 30: “Sēnesi 25–27.”
Taumuʻa ʻo e lēsoní: Ke tokoni ki he kau akó ke nau muimui ki he sīpinga ʻa Sīsū Kalaisí ʻi heʻenau aʻusia e ngaahi ongo ʻo e ʻitá.
-
Teuteu ʻa e tokotaha akó: Fakaafeʻi e kau akó ke lisi ha ngaahi tūkunga ʻe ala ʻahiʻahiʻi ai kinautolu ke fehangahangai mo e ʻitá. Te nau lava foki ʻo vakavakaiʻi pe ko e hā e tuʻo lahi ʻo ʻenau ʻitá mo e founga ʻoku nau mapuleʻi ʻaki e ngaahi ongo ko ʻení.
-
Ngaahi meʻa ke fakaʻaliʻalí: Ko ha kapainu pe laʻitā ʻo ha kapainu; ko ha tā ʻo hono fakaava ha kapainu naʻe lulu; ko ha laʻitā ʻo ʻĪsoa
-
Vitiō: “Sēkope mo ʻĪsoa” taimi 1:10 ki he 1:53
-
Laʻipepa tufá: “Ngaahi Sitepu ki hono Mapuleʻi ʻo e ʻItá”
Ko Hono Fakatupulaki ʻo e Tōʻonga Moʻui Leleí
Taumuʻa ʻo e lēsoní: Ke tokoni ki he kau akó ke nau kumi tokoni mei he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi ke fakatupulaki ha ngaahi tōʻonga moʻui lelei.
-
Teuteu ʻa e tokotaha akó: Fakaafeʻi e kau akó ke fakakaukau ki he ngaahi meʻa ʻoku nau fakahoko he ʻaho kotoa kuo hoko ia ko ha ngaahi tōʻonga moʻuí. Te nau lava foki ʻo fakakaukau ki he founga ʻoku uesia pe faitokonia ai ʻenau fakalakalaka fakalaumālié ʻe he ngaahi tōʻonga moʻui lelei mo kovi fakatouʻosi ko ʻení.
-
Ngaahi meʻa ke fakaʻaliʻalí: Tā ʻo ha potanga vao, ko ha ngoue, ko ha matalaʻiʻakau, mo ha vao; lea meia Palesiteni Sefilī R. Hōlani
-
Laʻipepa tufá: “Ko hono Fokotuʻu e Ngaahi Tōʻonga Moʻui Leleí”