“Ko Hono Fakatupulaki ʻo e Ngaahi Tōʻonga Moʻui Leleí: ʻE Lava ke Tokoniʻi Kitautolu ʻe Sīsū Kalaisi ke Liliu ʻEtau Tōʻonga Moʻuí,” Fuakava Motuʻá – Tohi Lēsoni ʻa e Faiako Seminelí (2026)
“Ko Hono Fakatupulaki ʻo e Ngaahi Tōʻonga Moʻui Leleí: ʻE Lava ke Tokoniʻi Kitautolu ʻe Sīsū Kalaisi ke Liliu ʻEtau Tōʻonga Moʻuí,” Fuakava Motuʻá – Tohi Lēsoni ʻa e Faiako Seminelí
Moʻui Lelei Fakatuʻasinó mo Fakaelotó: Lēsoni 187
Ko Hono Fakatupulaki ʻo e Ngaahi Tōʻonga Moʻui Leleí
ʻE Lava ke Tokoniʻi Kitautolu ʻe Sīsū Kalaisi ke Liliu ʻEtau Tōʻonga Moʻuí
ʻOku hoko ʻa e ngaahi angafai ʻoku tau toutou fakahoko ʻi he fakalau ʻa e taimí ko ha ngaahi tōʻonga moʻui. ʻE lava ke tokoniʻi kitautolu ʻe ha ngaahi tōʻonga moʻui ʻe niʻihi ke tau muimui lelei ange ki he Fakamoʻuí. Mahalo ko e ngaahi tōʻonga moʻui kehé ko ha ngaahi founga ʻikai lelei ia ʻo e fehangahangai mo e ngaahi ongo faingataʻá pea ʻe lava ke iku ia ki heʻetau ongoʻi mamaʻo mei he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi. ʻOku tokoni hono fokotuʻu ha tōʻonga moʻui ʻoku leleí ke tau ongoʻi ofi ai pea hoko ʻo hangē ange ko Kinauá. ʻE lava ke tokoni ʻa e lēsoni ko ʻení ki he kau akó ke nau fekumi ki ha tokoni mei he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi ke fakatupulaki ha ngaahi tōʻonga moʻui ʻoku leleí.
Teuteu ʻa e tokotaha akó: Fakaafeʻi e kau akó ke nau fakakaukau ki ha ngaahi meʻa ʻoku nau fai ʻi he ʻaho kotoa pē kuo hoko ko ha ngaahi tōʻonga moʻui. Te nau lava foki ʻo fakakaukau ki he founga ʻoku hanga ai ʻe he ngaahi tōʻonga moʻui ko ʻení, lelei mo kovi fakatouʻosi, ʻo liliu ʻenau fakalakalaka fakalaumālié.
Teuteu ʻa e tokotaha akó: Fakaafeʻi e kau akó ke fakakaukau ki he ngaahi meʻa ʻoku nau fakahoko he ʻaho kotoa kuo hoko ia ko ha ngaahi tōʻonga moʻuí. Te nau lava foki ʻo fakakaukau ki he founga ʻoku uesia pe faitokonia ai ʻenau fakalakalaka fakalaumālié ʻe he ngaahi tōʻonga moʻui lelei mo kovi fakatouʻosi ko ʻení.
Ngaahi ʻEkitivitī Ako ʻOku Ala Fakahokó
ʻOku hangē ʻa e tōʻonga moʻuí ko ha ngoué
Te ke lava ʻo kamata e kalasí ʻaki hano fakafehoanaki hono fokotuʻu ha tōʻonga moʻui leleí ki hono tō ha ngoué. Ke fai ʻení, fakakaukau ke fakaʻaliʻali ha fakatātā ʻo ha vao pea mo ha ʻīmisi ʻo ha ngaahi matalaʻiʻakau pe ʻakau ʻi ha ngoue.
Fakakaukauloto ʻoku fie ʻilo ha kaungāmeʻa ki he meʻa ʻe fiemaʻu ke ne fai ke liliu ai ha konga kelekele kuo ʻufiʻufi ʻe he vaó ki ha ngoue.
-
Ko e hā te ke faleʻi kinautolu ke nau faí?
Mahalo ʻe talaatu ʻe he kau akó ha ngaahi meʻa hangē ko hono toʻo ʻo e vaó, teuteuʻi ʻo e kelekelé, tō ʻa e tengaʻi ʻakaú, fana faitoʻo moʻui lelei, mo hono fuʻifuʻi ʻo e ʻakaú.
-
ʻE founga fēfē hono fakafehoanaki ʻa e founga tō ngoué ki hono fokotuʻu ha ngaahi tōʻonga moʻui ʻoku leleí?
Fakakaukau ke fakaafeʻi e kau akó ke fakakaukau ki heʻenau ngaahi tōʻonga moʻuí. ʻE lava ke fekumi ʻa e kau akó ki he tokoni ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ke ʻiloʻi ʻa e meʻa ʻoku nau fakahoko leleí mo e meʻa te nau lava ʻo fakaleleiʻí.
ʻE lava ke tā ʻe he kau akó ʻi heʻenau tohinoa akó ha vao mo ha matalaʻiʻakau. ʻE lava ke fakahingoa ʻe he kau akó ʻa e vaó ko e “Ngaahi tōʻonga moʻui ʻoku ou fie liliú” pea fakahingoa ʻa e matalaʻiʻakaú ko e “Ngaahi tōʻonga moʻui ke kamata pe hokohoko atú.”
Kapau ʻoku fiemaʻu ʻe he kau akó ha sīpinga, te ke lava ʻo fakaʻaliʻali ʻa e fakatātā ko ʻení pe tā ia ʻi he palakipoé.
-
Ko e hā ha ola ʻo e ngaahi tōʻonga moʻuí ʻi heʻetau moʻuí?
-
Ko e hā te ne lava ʻo fakafaingataʻaʻiaʻi hono fakatonutonu e ngaahi tōʻonga moʻui ʻoku ʻikai leleí pe fokotuʻu ha ngaahi tōʻonga moʻui ʻoku leleí?
ʻE lava ke tokoniʻi kitautolu ʻe Sīsū Kalaisi ke liliu ʻetau tōʻonga moʻuí
Mahalo te ke fie fakapapauʻi ange ki he kau akó, neongo ʻoku fiemaʻu ha ngāue ke liliu ʻetau tōʻonga moʻuí, ka kuo ʻosi talaʻofa ʻa e Fakamoʻuí ke tokoniʻi kitautolu.
Lau ʻa e ʻIsikeli 36:26–27; Mōsaia 3:19; mo e ʻEta 12:27, ʻo kumi e meʻa ʻoku akoʻi ʻe he ngaahi potufolofola ko ʻení fekauʻaki mo e founga ʻe lava ke tokoniʻi ai kitautolu ʻe Sīsū Kalaisi ke tau liliú.
-
ʻE ʻaonga fēfē nai ʻa e ngaahi veesi ko ʻení ki hono liliu ʻetau ngaahi tōʻonga moʻuí?
Naʻe akonaki foki ʻa Palesiteni Sefilī R. Hōlani ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá fekauʻaki mo hono liliu ʻetau ngaahi tōʻonga moʻuí ʻo pehē:
Ko e moʻoni, ʻoku tau maʻu kotoa pē ha ngaahi tōʻonga pe mele pe hisitōlia fakataautaha ʻe lava ke ne taʻofi kitautolu mei heʻetau kau kakato fakalaumālie ʻi he ngāue ko ʻení. …ʻ[O]ku ʻi ai ha tokoni fakalangi maʻá e taha kotoa pē ʻi ha faʻahinga taimi pē ʻoku tau fakaʻamu ai ke liliu hotau ʻulungāngá. Naʻe foaki ʻe he ʻOtuá kia Saula ha “loto foʻou.” Naʻe fekau ʻe ʻIsikeli ʻa ʻIsileli kotoa ʻi he kuonga muʻá ke liʻaki honau kuohilí pea “ngaohi … [ha] loto-foʻou pea mo [ha] laumālie foʻou.” Naʻe uki ʻe ʻAlamā ha “fuʻu liliu lahi” ʻa ia ne fakatupunga ai e tupulaki ʻa e laumālié, pea naʻe akoʻi tonu ʻe Sīsū “kapau ʻe ʻikai fanauʻi foʻou ha tangata, ʻe ʻikai ʻaupito mamata ia ki he puleʻanga ʻo e ʻOtuá.” ʻOku mahino mai ko e malava ko ia ke liliu mo moʻui ʻi ha founga māʻoniʻoni angé, kuo hoko maʻu pē ia ko e taha ʻo e ngaahi meʻaʻofa ʻa e ʻOtuá maʻanautolu ʻoku fekumi ki aí. (“Ko e Koloa Lelei Tahá,” Liahona, Nōvema 2021, 9)
-
Te ke fakamatalaʻi fakanounou fēfē ʻa e meʻa ʻoku akoʻi ʻe he ngaahi potufolofola ko ʻení mo Palesiteni Hōlani fekauʻaki mo e ngaahi tōʻonga moʻuí ki ha fakamatala ʻo e moʻoní?
Lolotonga e vahevahe ʻa e kau akó, tokoni ke nau ʻiloʻi ha moʻoni hangē ko ʻení: ʻI heʻetau haʻu kia Sīsū Kalaisí, te Ne tokoniʻi kitautolu ke liliu ʻetau tōʻonga moʻuí.
-
ʻOkú ke pehē ko e hā ʻoku tau fiemaʻu ai e tokoni ʻa Sīsū Kalaisí ke liliu ʻetau tōʻonga moʻuí?
-
Ko e hā ha ngaahi founga te tau lava ai ʻo haʻu kiate Ia kae lava ke Ne tokoniʻi kitautolu ke liliu ʻetau tōʻonga moʻuí?
Sīpinga ʻa Kitioné
Ke tokoni ke ʻilo ʻe he kau akó ʻa e founga ʻe lava ke tokoniʻi ai kitautolu ʻe he Fakamoʻuí ke tau liliú, fakakaukau ke vahevahe ʻa e talanoa ʻo Kitioné. ʻO ka fiemaʻu, te ke lava ʻo fakamatalaʻi ange ko Pealí ko ha ʻotua tamapua ia naʻe lotu ki ai ʻa e kakaí kae ʻikai ko e ʻEikí (vakai, “Peali,” Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá).
Hili ha vahaʻataimi ʻo e faiangahalá, naʻe fakamamahiʻi e kakai ʻIsilelí ʻe he kau Mitiané. Naʻe teuteuʻi ʻe he ʻEikí ha tangata ko Kitione ke tokoni ke fakahaofi ʻa ʻIsileli mei honau ngaahi filí (vakai, Fakamaau 6:11–14).
ʻI hono maʻu ʻe Kitione e ngāue mei he ʻEikí, naʻá ne fakahaaʻi ʻene hohaʻa he ʻikai ke ne lava ʻo fakahoko iá.
Lau ʻa e Fakamaau 6:15–16, ʻo kumi ʻa e founga naʻe tali ai ʻe he ʻEikí ʻa e ngaahi meʻa naʻe hohaʻa ki ai ʻa Kitioné.
Naʻe ʻave ʻe Kitione ʻene ngaahi hohaʻá ki he ʻEikí. Naʻe fakapapauʻi ange ʻe he ʻEikí kia Kitione he ʻikai ke Ne fehangahangai toko taha pē mo e ngāue ko ʻení (vakai, Fakamaau 6:17–24).
Lau ʻa e Fakamaau 6:25–26, ʻo kumi e ngaahi liliu naʻe kole ʻe he ʻEikí kia Kitione ke ne fakahokó.
-
ʻOkú ke pehē ko e hā naʻe fakahinohinoʻi ai ʻe he ʻEikí ʻa Kitione ke ʻuluaki holoki ʻa e ʻōlita kia Pealí pea toki langa ha ʻōlita foʻou ki he ʻEikí?
-
Kapau te tau fakafehoanaki ʻa e ongo ʻōlita ko ʻení (ko hono langa ʻo e ʻōlita foʻoú ki he ʻEikí hili hono holoki hifo ʻa e ʻōlita kia Pealí) ki heʻetau tōʻonga moʻuí, ko e hā ʻe lava ke akoʻi ʻe he sīpinga ko ʻení fekauʻaki mo e meʻa ʻoku finangalo e ʻEikí ke tau fai ke liliú? Ko e hā ha ngaahi founga te Ne lava ai ʻo tokoniʻi kitautolu?
Mahalo te ke fie fakafehoanaki e ngaahi fakahinohino ʻa e ʻEikí kia Kitioné ki hono ʻuluaki toʻo ʻo e vaó pea toki tō ʻa e tengaʻi ʻakaú mei he kamataʻanga ʻo e lēsoní. Tokoni ke mahino ki he kau akó e finangalo ʻa e ʻEikí ke tokoniʻi kitautolu ke fakatou siʻaki mei heʻetau moʻuí ʻa e ngaahi tōʻonga moʻui ʻoku ʻikai moʻui leleí (toʻo ʻa e vaó/holoki hifo e ʻōlita ki ha ʻotua loí) pea fakahoko ha ngaahi tōʻonga moʻui lelei ʻi heʻetau moʻuí (tō ha ngaahi tengaʻi ʻakau, langa ha ʻōlita foʻou ki he ʻEikí).
Ko hono fokotuʻu ha ngaahi tōʻonga moʻui ʻoku leleí
ʻE lava ke lisi ʻe he kau akó ʻi he palakipoé ʻenau tali ki he ngaahi fehuʻi ko ʻení.
Lau ʻa e ʻAlamā 13:28–29, ʻo kumi e ngaahi founga te tau lava ai ʻo haʻu kia Sīsū Kalaisi kae lava ke Ne tokoniʻi kitautolu ke liliu ʻetau tōʻonga moʻuí.
-
Ko e hā ʻa e meʻa naʻá ke maʻú?
-
Ko e hā ha ngaahi founga kehe te tau lava ai ʻo haʻu kiate Ia?
ʻE lava ke tokoni ʻa e laʻipepa tufa “Ko Hono Fokotuʻu ha Ngaahi Tōʻonga Moʻui Lelei ʻe Tokoni ke Tau ʻUnu ʻo Ofi Ange ai ki he ʻEikí” ke faʻu ʻe he kau akó ha tūkunga ʻo ha taha ʻokú ne fetongi e ngaahi tōʻonga moʻui ʻoku ʻikai leleí ʻaki ha ngaahi sīpinga lelei. Hili iá te nau lava ʻo fakaʻaongaʻi e taukei ko ʻení ʻi heʻenau moʻuí. ʻE lava ke ngāueʻi ʻe he kau akó ʻa e laʻipepa tufá ko ha kalasi, ʻi ha fanga kiʻi kulupu iiki, pe ʻiate kinautolu pē.
Hili ha taimi feʻunga, fakaafeʻi e kau akó ke vahevahe ha ngaahi fakakaukau ne nau maʻu ʻi heʻenau ngāue ʻi he laʻipepa tufá.
ʻE tokoniʻi kitautolu ʻe he Fakamoʻuí ke liliu ʻetau tōʻonga moʻuí
Ke teuteuʻi e kau akó ke vahevahe ʻenau ngaahi aʻusiá, te ke lava ʻo huluʻi ʻa e foʻi vitiō Come unto Christ: 2014 Theme Song (4:48). Mahalo te ke fie vahevahe foki ha aʻusia fakataautaha fekauʻaki mo e founga naʻe tokoniʻi ai koe ʻe he Fakamoʻuí pe ko ha taha ʻokú ke ʻilo ke fai ha ngaahi liliu ke hoko ʻo hangē ange ko Iá.
-
Kuo ueʻi fakalaumālie fēfē koe pe ko ha taha ʻokú ke ʻilo ʻe he Fakamoʻuí ke fai ha ngaahi liliu ke hoko ʻo hangē ange ko Iá?
-
Kapau ʻoku fakahaaʻi ʻe ha taha ʻoku faingataʻa ke liliu ʻenau tōʻonga moʻuí, ko e hā te ke fiemaʻu ke nau manatuʻi fekauʻaki mo e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisí?
Mahalo ʻe tokoni ke poupouʻi e kau akó ke nau faʻa kātaki mo vilitaki ʻi heʻenau ngaahi feingá, he ʻoku faʻa fiemaʻu ki ai ha taimi mo ha toutou feinga ke liliu ʻetau tōʻonga moʻuí. Te ke lava ʻo toe lau ʻa e ʻIsikeli 36:26–27 ke fakamanatu ki he kau akó ʻoku talaʻofa ʻa e Fakamoʻuí ke tāpuakiʻi kinautolu ʻaki Hono Laumālié ke tokoniʻi kinautolu ke nau fai ʻa e ngaahi liliu ʻoku fiemaʻú.