“Ko Hono Tokangaʻi Hotau Sino Fakamatelié: Ko Hono Fakatupulaki ʻEtau Moʻui Lelei Fakatuʻasinó mo Fakaelotó,” Fuakava Motuʻá – Tohi Lēsoni ʻa e Faiako Seminelí (2026)
“Ko Hono Tokangaʻi Hotau Sino Fakamatelié: Ko Hono Fakatupulaki ʻEtau Moʻui Lelei Fakatuʻasinó mo Fakaelotó,” Fuakava Motuʻá – Tohi Lēsoni ʻa e Faiako Seminelí
Moʻui Lelei Fakatuʻasinó mo Fakaelotó: Lēsoni 182
Ko Hono Tokangaʻi Hotau Sino Fakamatelié
Ko Hono Fakatupulaki ʻEtau Moʻui Lelei Fakatuʻasinó mo Fakaelotó
Naʻe foaki mai ʻe he Tamai Hēvaní ha sino fakamatelie ko ha konga ʻo ʻEne palani ke hoko ʻo hangē ko Iá. (vakai, “Ko e Fāmilí: Ko ha Fanongonongo ki Māmani,” ChurchofJesusChrist.org). Ka ʻoku ʻikai ko hotau kahaʻú pē ʻoku uesia ʻi he anga ʻetau tokangaʻi hotau sinó; ʻokú ne liliu e ongo ʻoku tau maʻu he taimi ní. ʻE lava ke tokoni ʻa e lēsoni ko ʻení ke mahino ki he kau akó ʻa e founga ʻoku uesia ai ʻe heʻetau ngaahi filí ʻa ʻetau moʻui lelei fakatuʻasinó mo fakaelotó.
Teuteu ʻa e tokotaha akó: Fakaafeʻi e kau akó ke fakakaukau ki heʻenau ngaahi fili ki he moʻui leleí (kaí, mohé, fakamālohisinó, mo e alā meʻa peheé) ʻi he uike kuo ʻosí. Poupouʻi kinautolu ke nau vakavakaiʻi angé ʻa e founga ne uesia ai ʻe he ngaahi fili ko iá ʻa e ongo fakatuʻasino mo fakaeloto naʻa nau maʻú.
Ngaahi ʻEkitivitī Ako ʻOku Ala Fakahokó
ʻOku uesia fakatuʻasino mo fakaeloto kitautolu ʻe heʻetau ngaahi filí
ʻOku fakaʻaongaʻi ʻa e tūkunga ko ʻení ʻi he kotoa ʻo e lēsoní ke tokoni ke mahino ki he kau akó ʻa e founga ʻoku liliu ai ʻe he ngaahi fili lelei mo kovi ʻoku tau fai ʻi he ʻaho takitaha ʻa e ongo fakatuʻasino mo fakaeloto ʻoku tau maʻú. ʻOku fakaʻaongaʻi ʻe he tūkungá ʻa e hingoa “Maia,” ka te ke lava ʻo fakaafeʻi e kau akó ke fili ha hingoa pea tānaki atu pe liliu e fakaikiiki ʻo e talanoá.
Kuo ongoʻi helaʻia mo loto-foʻi ʻa Maia ʻi he ngaahi uike kuo hilí. ʻOku hā ʻi he fakatātā ko ʻení ha niʻihi ʻo e ngaahi fili kuo fai ʻe Maia lolotonga e taimi ko iá.
-
Ko e hā ha niʻihi ʻo e ngaahi fili ʻoku fai ʻe Maiá ʻe lava ke ne uesia ʻa e ongo kuó ne maʻú?
Mahalo ʻe talaatu ʻe he kau akó ʻokú ne ʻā fuoloa, kai e meʻakai ʻoku ʻikai moʻui leleí, pea tohoakiʻi ʻene tokangá ʻe heʻene telefoní. Te ke lava ʻo fakaafeʻi e kau akó ke tānaki atu mo ha toe ngaahi fili ʻe lava ke fakahoko ʻe he toʻu tupu ʻi homou feituʻú ʻe lava ke uesia kovi ai ʻenau moʻui lelei fakatuʻasinó mo fakaelotó.
Mahalo ʻe tokoni ke fakamatalaʻi ki he kau akó, ʻoku kau ʻi he palani ʻa e Tamai Hēvaní ki he fiefiá, ʻa e fehokotaki lelei ʻa hotau sinó mo e laumālié (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 88:15). Ko ia ai, ʻoku uesia kitautolu ʻe he ngaahi fili ʻoku tau fakahoko fekauʻaki mo ʻetau moʻui leleí ʻi ha ngaahi founga lahi ange ʻi he ongo fakatuʻasino ʻoku tau maʻú.
-
ʻE uesia fēfē nai ʻe he ngaahi fili ʻa Maiá ʻa e ongo fakatuʻasino ʻokú ne maʻú? fakaeloto?
-
Ko e hā ha ngaahi fili kehe te tau lava ʻo fai ʻi heʻetau tokangaʻi hotau sino fakamatelié te ne lava ʻo uesia e ongo ʻoku tau maʻú?
Mahalo te ke fie hiki e ngaahi tali ʻa e kau akó ki he fehuʻi kimuʻá ʻi he palakipoé ʻi ha kōlomu ʻe ua, ngaahi fili “leleí” mo “ʻikai leleí.” ʻE lava ke fakaʻaongaʻi ʻe he kau akó ʻa e ngaahi tali ko ʻeni ʻi he palakipoé pe ko ha ngaahi tali kehe ʻoku nau maʻu ʻiate kinautolu pē ke fakakakato ʻa e sātí ʻi he ʻekitivitī hokó
Faʻu ‘a e saati ko ení ‘i hoʻo tohinoa akó. Hiki ʻa e ngaahi ʻekitivitī lelei mo ʻikai lelei fakatouʻosi ʻi he ʻuluaki puha ʻe tolú kuó ne liliu e ongo kuó ke maʻu ʻi he uike kuo ʻosí. ʻI hoʻo akó, fakaafeʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ke tokoni atu ke ke ʻiloʻi ʻa e ngaahi founga te ke lava ai ʻo fakaleleiʻi hoʻo tokangaʻi ho sinó pea lisi kinautolu ʻi he puha 4.
|
1. Ngaahi fili naʻe ʻikai ke u fakahokó |
2. Ngaahi fili naʻá ku fakahoko ʻi ha ngaahi taimi ʻe niʻihi |
|
3. Ngaahi fili ʻoku ou faʻa fakahoko |
4. Ngaahi fili te u lava ʻo fakahokó |
ʻOku ʻomi ha ngaahi tāpuaki ʻi hono tokangaʻi hotau sino fakamatelié
Fakakaukauloto ʻokú ke talanoa kia Maia, ʻa ia ʻokú ne vahevahe, “Pehē ange mai te u lava ʻo taʻofi ʻeku ongoʻi helaʻiá mo e loto-foʻí he taimi kotoa pē.” ʻOkú ke fakatokangaʻi ʻoku ʻikai fakatokangaʻi ʻe Maia ʻa e founga ʻoku uesia ai ia ʻe he ngaahi fili ʻokú ne faí.
Teuteu ha tali ʻoku kau ai ha ngaahi potufolofola mo ha ngaahi akonaki ʻa e kau taki ʻo e Siasí ʻe lava ʻo tokoni ke mahino ki ha taha hangē ko Maiá:
-
Founga hono uesia ia ʻe heʻene ngaahi fili fakatuʻasino mo fakaelotó.
-
ʻUhinga ʻoku tokanga ai ʻa e ʻOtuá ki he anga ʻetau tokangaʻi hotau sinó.
-
Ko e ngaahi tāpuaki ʻoku talaʻofa ʻe he ʻOtuá kiate kinautolu ʻoku tokangaʻi honau sinó.
Te ke lava ʻo fokotuʻutuʻu ʻa e kau akó ki ha fanga kiʻi kulupu iiki pea ʻoange ʻa e laʻipepa tufa “Ko Hono Tokangaʻi Hotau Sino Fakamatelié” ke tokoni ki he kau akó ke teuteuʻi ʻenau ngaahi tali kia Maiá. ʻOku kau ʻi he konga ki lalo ʻo e laʻipepa tufá ha saati ʻe lava ʻo tokoni ki he kau akó ke fokotuʻutuʻu fakatefito ʻenau ngaahi talí.
ʻE lava ke maʻu ha ngaahi maʻuʻanga tokoni lahi ange ki he kulupu takitaha ʻi he Ngaahi ʻEkitivitī Fakalahi ki he Akó.
Te ke lava ʻo fakaafeʻi e kau akó ke vahevahe ʻa e meʻa ne nau akó mo e founga ʻe lava ke tokoni ai ki ha taha hangē ko Maiá.
ʻE tokoniʻi kitautolu ʻe he Fakamoʻuí ke tau fai ha ngaahi fili ʻoku moʻui leleí
ʻE lava ke kau ʻi he ngaahi moʻoni ʻe ala ʻiloʻi ʻe he kau akó mei he laʻipepa tufá ʻa e koeʻuhí ko hotau sinó ko ha meʻaʻofa ia mei he ʻOtuá, ʻokú Ne ʻamanaki mai ke tau tokangaʻi ia.
Ke tokoni ke fakakaukau e kau akó ki he founga ʻe lava ke tokoniʻi ai kinautolu ʻe he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi ke nau tokangaʻi honau sinó, aleaʻi ha fehuʻi hangē ko ʻení:
-
Ko e hā ha founga kuó ke mamata ai ki hono tāpuekina ʻe he ʻEikí ʻa kinautolu ʻoku feinga ke tokangaʻi honau sino fakamatelié?
-
ʻE tokoniʻi fēfē kitautolu ʻe he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi ke tau fai ha ngaahi fili lelei ange ke tokangaʻi hotau sinó, ʻo aʻu ki he taimi ʻoku ʻikai ke tau ongoʻi pehē aí?
Fakakaukau ke fakaafeʻi e kau akó ke tānaki atu ki he konga 4 ʻo e saati ki he ngaahi fili moʻui lelei mei he kamataʻanga ʻo e lēsoní.
Sio ki he saati naʻá ke faʻu ʻi hoʻo tohinoa akó. Tānaki hoʻo ngaahi tali ki he ngaahi fehuʻi ko ʻení:
-
Mei he meʻa kuó ke akó, ko e fē ngaahi fili te ke lava ʻo liliu ke tokoni ke fakaleleiʻi hoʻo moʻui lelei fakaesinó mo fakaelotó?
-
Te ke fakakau fēfē ʻa e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi ʻi hoʻo ngaahi feingá?
Te ke lava ʻo fakaʻosi ʻaki hoʻo fakamoʻoni ki he Tamai Hēvaní, ʻEne palani ʻo e fakamoʻuí, mo e ngaahi tāpuaki kuó ke mamata ai ʻi hoʻo feinga ke fai ha ngaahi fili ʻoku moʻui leleí.