“Ko e Fekuki mo e Mamahí mo e Loto-Taʻotaʻomiá: ʻE Fuesia ʻe Sīsū Kalaisi ʻEtau Loto-Mamahí mo e Mamahí,” Fuakava Motuʻá – Tohi Lēsoni ʻa e Faiako Seminelí (2026)
“Ko e Fekuki mo e Mamahí mo e Loto-Taʻotaʻomiá: ʻE Fuesia ʻe Sīsū Kalaisi ʻEtau Loto-Mamahí mo e Mamahí,” Fuakava Motuʻá – Tohi Lēsoni ʻa e Faiako Seminelí
Moʻui Lelei Fakatuʻasinó mo Fakaelotó: Lēsoni 185
Ko e Fekuki mo e Mamahí mo e Loto-Taʻotaʻomiá
ʻE Fuesia ʻe Sīsū Kalaisi ʻEtau Loto-Mamahí mo e Mamahí
Naʻe ʻafioʻi ʻe he Tamai Hēvaní ʻe ʻomi ʻe he moʻui fakamatelié ni ha ngaahi momeniti ʻo e mamahí, loto-foʻí, siva e ʻamanakí, mo e loto-taʻotaʻomiá. Naʻá Ne fekauʻi mai Hono ʻAló ke aʻusia ʻa e meʻa kotoa pē te tau faingataʻaʻia aí, mo ha talaʻofa ʻe lava ke tokoniʻi kitautolu ʻe Hono mālohí ke tau maʻu ha fiemālie (vakai, Mātiu 11:28–30). ʻE lava ke tokoni ʻa e lēsoni ko ʻení ke mahino ki he kau akó ʻa e founga ʻe tokoniʻi ai kinautolu ʻe he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi ke nau kātekina ʻa e ngaahi ongo ʻo e mamahí mo e loto-taʻotaʻomiá.
Teuteu ʻa e tokotaha akó: Fakaafeʻi e kau akó ke kumi ha potufolofola pe lea mei ha taki ʻo e Siasí ʻa ia ʻe lava ʻo tokoni ki ha taha ke tokanga taha ki he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi ʻi he taimi ʻokú ne ongoʻi loto-mamahi pe loto-taʻotaʻomia aí. Te nau lava ʻo teuteu ke vahevahe ʻenau potufolofolá mo e kalasí.
Ngaahi ʻEkitivitī Ako ʻOku Ala Fakahokó
Ko e ngaahi kavenga fakamafasia ʻo ʻetau moʻuí
Fakatokangaʻi ange: ʻOku ʻikai fiemaʻu ke ke hoko ko ha mataotao ʻi he moʻui lelei fakaeʻatamaí ke akoʻi ʻa e lēsoni ko ʻení. Lotua e fakahinohino ʻa e Tamai Hēvaní, muimui ki he naunau fakalēsoní, pea falala ki he Laumālie Māʻoniʻoní. Kapau ʻe vahevahe ʻe he kau akó ʻa e ngaahi faingataʻa fakataautaha ʻoku nau fehangahangai mo iá pe fai ha ngaahi fehuʻi ʻoku ʻikai ke ke lava ʻo tali, fakapapauʻi ange ʻoku ʻofa ʻa e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi ʻiate kinautolu. Poupouʻi kinautolu ke fekumi ki ha faleʻi lahi ange mei he mātuʻá, kau taki ʻo e Siasí, kau faifaleʻi ʻi he akó, pe kau mataotao ʻi he moʻui lelei fakaelotó.
Fakakaukau ke kamata e kalasí ʻaki hano fakaʻaliʻali ha fakatātā ʻo ha kau fononga lalo lōloa ʻoku nau fononga ʻi ha hala he moʻungá. Fakaafeʻi e kau akó ke aleaʻi e founga ʻe lava ke tatau ai ʻeni mo ʻetau fononga ʻi he māmaní. Kole ange leva ki he kau akó ke fakakaukauloto ki ha toko taha ʻo e kau fononga laló naʻe pau ke ne fafa ha kato āfei mamafa ʻi he kotoa ʻo ʻenau fonongá.
-
ʻE fakalahi fēfē ʻe he kato āfei mamafá ʻa e faingataʻa ʻo e fonongá? ʻE hoko fēfē nai ia ko ha tāpuakí?
Hili iá te ke lava ʻo kole ki he kau akó ke vahevahe ha niʻihi ʻo e ngaahi “kato āfei” fakaeloto ʻoku ala feʻao holo mo e toʻu tupú he ʻahó ni. Hili e vahevahe ʻa e kau akó, fakamatalaʻi ange ʻe nofotaha ʻa e lēsoni ko ʻení ʻi he ngaahi ongo ʻo e mamahi pe loto-taʻotaʻomia ʻoku tau faʻa fuesia he taimi ʻe niʻihi ʻi he moʻuí.
Naʻa mo e ngaahi ongo faingataʻa hangē ko e mamahí mo e loto-taʻotaʻomiá ko ha konga angamaheni pē ia ʻo ʻetau fononga fakamatelié. Hangē ko ha kato āfei mamafá, ʻe lava ʻe he ngaahi ongo faingataʻá ʻo ʻai ke ngali fakafoʻi ʻetau fonongá, ka ʻe lava foki ke tokoni e ngaahi ongo ko ʻení ke tau ongoʻingofua mo manavaʻofa ki he niʻihi kehe ʻoku faingataʻaʻiá.
Hiki ʻi hoʻo tohinoa akó ʻa e founga ʻoku uesia ai hoʻo moʻuí he taimí ni pe ko ha taimi ʻi he kuohilí, ʻe he ngaahi ongo ʻo e loto-mamahí mo e loto-taʻotaʻomiá.
ʻOku ʻafioʻi moʻoni ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e ongo ʻoku tau maʻú
Fakamanatu ki he kau akó kuo akoʻi ʻe he kau palōfita ʻo e kuonga muʻá mo onopōní ʻe lava ke tokoniʻi kitautolu ʻe he Fakamoʻuí ke tau kātekina ʻa e ngaahi ongo faingataʻa kotoa pē.
Lau ʻa e ʻĪsaia 53:3–5 mo e ʻAlamā 7:11–12, ʻo kumi e ngaahi moʻoni fekauʻaki mo e mālohi ʻo e Fakamoʻuí ke tokoniʻi kitautolu ʻi he taimi ʻoku tau loto-mamahi, loto-foʻi, pe loto-taʻotaʻomia aí.
-
Ko e hā e ngaahi foʻi lea pe kupuʻi lea ʻoku hā mahuʻinga kiate koé?
-
ʻE tokoni fēfē ʻeni ki ha taha ʻoku fāifeinga ke ne kātekina ʻa e mafatukituki ʻo e ngaahi mafasia fakaeloto ko ʻení?
Naʻe pehē ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ʻi heʻene ʻiloʻi ʻe faingataʻaʻia e fānau ʻa e Tamai Hēvaní ʻi he moʻuí ni:
ʻOku ou kōlenga atu ke mou haʻu [kia Sīsū Kalaisi] ke Ne lava ʻo fakamoʻui ʻa kimoutolu! … Te Ne fakamoʻui ʻa kimoutolu mei he loto-mamahí mo e ilifiá. Te Ne fakamoʻui ʻa kimoutolu mei he ngaahi kafo ʻo e māmani ko ʻení.
Ko e hā pē haʻamou ngaahi fehuʻi pe palopalema, ʻoku maʻu maʻu pē ʻa e talí ʻi he moʻui mo e ngaahi akonaki ʻa Sīsū Kalaisí. Ako lahi ange fekauʻaki mo ʻEne Fakaleleí, ʻEne ʻofá, ʻEne ʻaloʻofá, ʻEne tokāteliné, mo ʻEne ongoongolelei ʻo e faifakamoʻuí mo e fakalakalaká kuo fakafoki maí. Tafoki kiate Ia! Muimui ʻiate Ia! (“Ko Sīsū Kalaisi Maʻu Pē ʻa e Talí,” Liahona, Mē 2023, 127)
-
Te ke fakamatalaʻi fakanounou fēfē ʻa e meʻa naʻá ke ako meia ʻĪsaia, ʻAlamā, mo Palesiteni Nalesoni fekauʻaki mo e fefaʻuhi mo e ngaahi mafasia hangē ko e mamahí mo e loto-mamahí?
ʻI he ngaahi meʻa kehe ʻe ala vahevahe ʻe he kau akó, tokoniʻi kinautolu ke nau ʻiloʻi ha foʻi moʻoni hangē ko ʻení: ʻI heʻetau haʻu kiate Iá, ʻe tokoniʻi kitautolu ʻe he Fakamoʻuí ke tau fuesia ʻa e ngaahi kavenga mafasia ʻo e mamahí mo e loto-mamahí.
Mahalo ʻe ʻaonga ki he kau akó ʻa e ngaahi vitiō ʻo e Haʻu kia Kalaisí ʻi he Facebook “Because Jesus Christ died …” (1:06) pe “Rise,” (1:42) mei he ComeUntoChrist/facebook.com.
-
ʻOku ʻuhinga ki he hā ke “haʻu kiate Ia,” “tafoki kiate Ia,” pea “muimui ʻiate Ia” ki ha taha ʻoku fekumi ki he tokoni ʻa e Fakamoʻuí ʻi he loto-mamahí, loto-foʻí, pe loto-taʻotaʻomiá?
-
ʻOkú ke pehē ʻe tokoni fēfē ʻa e mahino ʻo e foʻi moʻoni ko ʻení ki ha taha ʻoku fefaʻuhi mo e ngaahi ongo ko ʻení?
Fakaafeʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ke tokoni atu ke ke ʻiloʻi ʻa e ngaahi founga ʻoku ngāue fakaetauhi fakataautaha atu ai ʻa e Fakamoʻuí kiate koe ʻi hoʻo fehangahangai mo e mamahí, loto-mamahí, pe ha toe faʻahinga mafasia fakaeloto pē.
Te tau lava ʻo kātaki, ʻi he tokoni ʻa e Fakamoʻuí
ʻE lava ke tokoniʻi kitautolu ʻe he talanoa ʻo e palōfita ko ʻIlaisiaá ke tau ʻiloʻi e ngaahi founga ʻoku tokoniʻi ai kitautolu ʻe he Fakamoʻuí ke tau kātakiʻi e ngaahi faingataʻa fakaelotó.
Fakakaukau ke fakaʻaliʻali ha fakatātā ʻo ʻIlaisiā toko taha ʻi he veʻe moʻungá. ʻI he fakafanongo ʻa e kau akó ki he ngaahi fakaikiiki ko ʻeni mei he talanoá, fakaafeʻi kinautolu ke fakakaukauloto ki he ongo ne nau mei maʻu ʻi ha tūkunga tatau.
Hili hono fakahalaiaʻi ʻe ʻIlaisiā ʻa e kau palōfita loi ʻa Pealí ʻi he Moʻunga. Kāmelí (vakai, 1 Ngaahi Tuʻi 18), naʻe feinga ʻa e kuini faiangahala ko Sisipelí ke tāmateʻi ia. Naʻe fakatokanga ʻa e ʻEikí kia ʻIlaisiā, ʻa ia naʻe hola toko taha ki he feituʻu maomaonganoá (vakai, 1 Ngaahi Tuʻi 19:1–3).
-
Ko e hā ha ngaahi ongo naʻá ke mei maʻu ʻi he tūkunga ko ʻení?
Lau ʻa e 1 Ngaahi Tuʻi 19:4, ʻo kumi e ongo naʻe maʻu ʻe ʻIlaisiaá.
Ke tokoni ke ʻiloʻi ʻe he kau akó ʻa e ngaahi founga naʻe tokoniʻi ai ʻe he ʻEikí ʻa ʻIlaisiā pea ʻe lava ke tokoniʻi ai kinautolu ke mapuleʻi ʻa e ongoʻi mamahí mo e loto-taʻotaʻomiá, ʻoange ki he tokotaha ako takitaha ha tatau ʻo e laʻipepa tufa “ʻOku Tokoni ʻa e ʻEikí ke Tau Faʻa Kātaki.” Fakaafeʻi e kau akó ke nau ngāue fakafoʻituitui, fakataha mo hanau hoa, pe ʻi ha kulupu, pea muimui ki he ngaahi fakahinohino ʻi he laʻipepa tufá.
Hili e ʻekitivitī laʻipepa tufá, te ke lava ʻo fakaafeʻi e kau akó ke vahevahe e meʻa ne nau akó. Te ke lava ʻo ʻoange ha faingamālie ke nau tokoni ai ki he kau mēmipa kehe ʻo e kalasí ʻaki hano fai e fehuʻi ko ʻení.
-
Ko e hā ha ngaahi founga kehe kuó ke mamata ai ki hono tokoniʻi koe, pe ko ha taha ʻokú ke ʻilo, ʻe he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi ke ke matuʻuaki e ngaahi mafasia fakaelotó?
Fakakaukau ke fakaafeʻi e kau akó ke vahevahe ha potufolofola, himi, pe ʻīmisi ʻoku nau manako ai kuó ne tokoniʻi kinautolu ke nau falala ki he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi ʻi he taimi ʻoku nau loto-mamahi pe loto-taʻotaʻomia aí.
ʻE ala fakatupu ʻe he 1 Ngaahi Tuʻi 19:4 ha ngaahi fehuʻi fekauʻaki mo e fakalaveaʻi kitá pe taonakitá. ʻOku totonu maʻu pē ke fai ha tokanga fakamātoato ki he ngaahi kaveinga ko ʻení. Fakamanatu ki he kau akó ʻoku nau ngāue ʻi he tui kia Sīsū Kalaisi ʻi he taimi ʻoku nau tala ai ki ha taha ʻa e ongo ʻoku nau maʻú. ʻE lava ke maʻu ha ngaahi maʻuʻanga tokoni lahi ange fekauʻaki mo e loto-taʻotaʻomiá mo e fakaʻehiʻehi mei he taonakitá ʻi he Gospel Library pea ʻi he Ngaahi ʻEkitivitī Fakalahi ki he Akó ʻi he tatau ʻo e tohi lēsoni ko ʻení ʻi he ʻinitanetí.
Vahevahe ʻa e meʻa kuó ke ongoʻí
Fakatokangaʻi ange: Tokoni ke mahino ki he kau akó, neongo e angaʻofa, ʻofa, mo e tokanga maʻu pē ʻa e ʻEikí, ka ʻoku kei faʻa hoko mai pē ʻa e ngaahi faingataʻa fakaelotó. ʻE lava ke fakafeʻātungiaʻi ʻe he loto-taʻotaʻomiá he taimi ʻe niʻihi ʻa e founga ʻetau malava ke ongoʻi e ʻofa ʻa e Fakamoʻuí pe ʻiloʻi e tokoni ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní.
ʻI hoʻo tohinoa akó, fili ha meʻa ‘e taha pe lahi ange mei heni ke fakakakato:
-
Hiki ha meʻa naʻá ke ako pe ongoʻi he ʻahó ni ʻe lava ʻo tokoni atu ke ke falala ki he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi ʻi he taimi ʻokú ke ongoʻi loto-mamahi pe loto-taʻotaʻomia aí.
-
Hiki ha potufolofola ʻe lava ʻo tokoni atu ʻi he taimi ʻokú ke ongoʻi loto-mamahi pe loto-taʻotaʻomia aí (hangē ko e ʻĪsaia 53:3–5; Saame 34:18; pe ʻAlamā 7:11–12). ʻE tokoniʻi fēfē koe ʻe he ngaahi foʻi lea pe kupuʻi lea mei he potufolofola ko ʻení ke ke ongoʻi ofi ai ki he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi?
-
Kapau naʻe ʻi ai haʻo kaungāmeʻa naʻe loto-mamahi pe loto-taʻotaʻomia, ko e hā ha meʻa te ke loto ke mahino ki he tokotahá ni fekauʻaki mo e Tamai Hēvaní, Sīsū Kalaisi, pea mo e meʻa naʻá ke ako he ʻaho ní? Hiki ʻa e meʻa te ke vahevahé.
ʻE ala ʻaonga ki he kau akó e pōpoaki ʻa Palesiteni Sefilī R. Hōlani fekauʻaki mo e founga ke tokoniʻi ai ʻa kinautolu ʻoku fefaʻuhi mo e loto-taʻotaʻomiá. Fakakaukau ke huluʻi ʻa e vitiō “Mental Health: Compassion for Those Who Struggle” (2:26) ʻoku maʻu ʻi he Gospel Library. ʻI he foʻi vitiō ko ʻení, ʻoku fakamanatu mai ai ʻe Palesiteni Hōlani he ʻikai lava ʻe ha faʻahinga tūkunga ʻo e mālohi fakaekitá, ʻo fakaleleiʻi e loto-taʻotaʻomia ʻoku mafatukitukí. Ko e fekumi ki ha tokoni fakapalofesinalé ko e kī ia ki hono fakaleleiʻi ʻetau ngaahi palopalema ki he moʻui lelei fakaeʻatamaí fakataha mo e poupou mo e manavaʻofa ʻa e niʻihi kehé.
Te ke lava ʻo fakaʻosi ʻaki ha aʻusia ne tokoniʻi ai koe ʻe he ʻEikí ke ke matuʻuaki e ngaahi ongo fakaeloto faingataʻá.