Seminelí
Ko Hono Mapuleʻi ʻo e Loto-Mafasiá mo e Loto-Hohaʻá: ʻE Lava ke Tokoniʻi Kitautolu ʻe Sīsū Kalaisi ke Mapuleʻi ʻEtau Loto-Mafasiá mo e Loto-Hohaʻá


“Ko Hono Mapuleʻi ʻo e Loto-Mafasiá mo e Loto-Hohaʻá: ʻE Lava ke Tokoniʻi Kitautolu ʻe Sīsū Kalaisi ke Mapuleʻi ʻEtau Loto-Mafasiá mo e Loto-Hohaʻá,” Fuakava Motuʻá – Tohi Lēsoni ʻa e Faiako Seminelí (2026)

“Ko Hono Mapuleʻi ʻo e Loto-Mafasiá mo e Loto-Hohaʻá: ʻE Lava ke Tokoniʻi Kitautolu ʻe Sīsū Kalaisi ke Mapuleʻi ʻEtau Loto-Mafasiá mo e Loto-Hohaʻá,” Fuakava Motuʻá – Tohi Lēsoni ʻa e Faiako Seminelí

Moʻui Lelei Fakatuʻasinó mo Fakaelotó: Lēsoni 184

Ko Hono Mapuleʻi ʻo e Loto-Mafasiá mo e Loto-Hohaʻá

ʻE Lava ke Tokoniʻi Kitautolu ʻe Sīsū Kalaisi ke Mapuleʻi ʻEtau Loto-Mafasiá mo e Loto-Hohaʻá

A mother and her teenage daughter interacting in an outdoor setting. Shot in Argentina

ʻOku tau ongoʻi loto-mafasia mo loto-hohaʻa kotoa pē. ʻE lava ke tokoniʻi kitautolu ʻe he ngaahi ongo ko ʻení ke tau lavaʻi ʻa e ngaahi ngāue fakaʻahó mo fehangahangai mo e ngaahi faingataʻa ʻo e moʻuí. Ka neongo ia, ʻe lava ke uesia kovi kitautolu ʻe he loto-mafasia mo e loto-hohaʻa ʻoku fuoloá. Meʻamālié, kuo talaʻofa mai ʻe he Fakamoʻuí ʻEne tokoní mo ʻEne melinó (vakai, Sione 14:27). ʻE lava ke tokoni ʻa e lēsoni ko ʻení ke akoako fakahoko ʻe he kau akó ʻa e ngaahi taukei ʻoku maʻu mei he mālohi ʻo e Fakamoʻuí ke mapuleʻi ʻa e loto-mafasiá mo e loto-hohaʻá.

Teuteu ʻa e tokotaha akó: Fakaafeʻi e kau akó ke fakakaukau ki ha ngaahi tūkunga naʻa nau ongoʻi loto-mafasia pe loto-hohaʻa ai mo ha ngaahi founga te nau lava ai ʻo tafoki ki he ʻEikí ke maʻu ha tokoni.

Ngaahi ʻEkitivitī Ako ʻOku Ala Fakahokó

Loto-mafasiá mo e loto-hohaʻá

Fakatokangaʻi ange: ʻOku ʻikai fiemaʻu ke ke hoko ko ha mataotao ʻi he moʻui lelei fakaeʻatamaí ke akoʻi ʻa e lēsoni ko ʻení. Lotua e fakahinohino ʻa e Tamai Hēvaní, muimui ki he naunau fakalēsoní, pea falala ki he Laumālie Māʻoniʻoní. Kapau ʻe vahevahe ʻe he kau akó ʻa e ngaahi faingataʻa fakataautaha ʻoku nau fehangahangai mo iá pe fai ha ngaahi fehuʻi he ʻikai ke ke lava ʻo tali ko ha konga ʻo e lēsoni ko ʻení, fakahaaʻi hoʻo houngaʻia ʻi heʻenau falala kiate koé. Fakapapauʻi ange ʻoku ʻofa ʻa e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi ʻiate kinautolu. Poupouʻi kinautolu ke fekumi ki ha faleʻi lahi ange mei he mātuʻá, kau taki ʻo e Siasí, kau faifaleʻi ʻi he akó, pe kau mataotao ʻi he moʻui lelei fakaelotó.

Fakakaukau ke kamata ʻa e lēsoní ʻi ha founga ʻe tokoni ki he kau akó ke nau fakakaukau ki hono mapuleʻi ʻo e loto-mafasiá mo e loto-hohaʻá. Hangē ko ʻení, ʻe lava ke fakaʻaongaʻi pe liliu ʻa e tūkunga ko ʻení ke felāveʻi lelei ange mo hoʻo kau akó:

  1. Kapau ko ha kilo pē ʻe 25 (pauni ʻe 55) ʻoku lava ʻe ha taha ʻo hikí pea nau feinga ke hiki ʻa e kilo ʻe 70 (pauni ʻe 154), ko e hā ʻoku ngalingali ʻe hokó? Te nau ongoʻi fēfē nai?

  2. Fēfē kapau ʻe kamata hiki ʻe he tokotaha tatau ko ʻení ʻa e kilo ʻe 25 (pauni ʻe 55) pea tānaki māmālie atu ha fanga kiʻi kilo mamafa ange ʻi he uike kotoa pē? Te ne liliu fēfē nai honau mālohí? Te nau ongoʻi fēfē nai?

  3. Ko e hā ʻe hoko kapau ne ʻikai teitei feinga ʻa e tokotahá ni ke hiki ha meʻa ʻoku mamafa ange ʻi he kilo ʻe 25 (pauni ʻe 55)?

  4. ʻE fakahoa fēfē nai ʻa e mamafa ʻo e ngaahi tūkunga ko ʻení ki hono mapuleʻi ʻo e loto-mafasiá mo e loto-hohaʻá?

fakaʻilonga seminelí Ke tokoni ke mahino ki he kau akó ʻa e ngaahi tuʻunga kehekehe ʻo e loto-mafasiá mo e loto-hohaʻá, te ke lava ʻo vahevahe ʻa e laʻipepa tufa “Loto-Mafasiá mo e Loto-Hohaʻá.” Fakaafeʻi e kau akó ke lau ʻa e sātí pea fakafonu ʻa e ngaahi fehuʻi vakaiʻi pē kitá ʻi he kōlomu hono tolú.

ʻI hoʻo ako ʻa e lēsoni ko ʻení, fekumi ki ha tokoni mei he ʻEikí ʻi hoʻo ako ʻa e ngaahi taukei ʻe lava ʻo tokoni atu ke ke mapuleʻi e ngaahi ongo ʻo e loto-mafasiá mo e loto-hohaʻá.

Faleʻi mei ha palōfita

Lau ʻa e fakamatala ko ʻeni meia Palesiteni Lāsolo M. Nalesoní, ʻo kumi ʻa e founga te tau lava ai ʻo ikunaʻi ʻetau loto-hohaʻá.

18:60
Official portrait of President Russell M. Nelson taken January 2018

Kuo ʻosi folofola ʻa e ʻEikí neongo ʻa e ngaahi faingataʻa makehe ʻo e ʻaho ní, ka ko kinautolu ʻe langa honau fakavaʻé ʻia Sīsū Kalaisí, mo ʻosi ako ki he founga hono fakaʻaongaʻi Hono mālohí, ʻoku ʻikai fie maʻu ke nau moʻulaloa ki he ʻū meʻa fakahohaʻa makehe ʻo e kuonga ko ʻení. (“Ko e Temipalé mo Ho Fakavaʻe Fakalaumālié,” Liahona, Nōvema 2021, 94)

  • Ko e hā ha meʻa naʻá ke saiʻia pe ako mei he fakamatala ko ʻení?

    Mahalo ʻe talaatu ʻe he kau akó ha foʻi moʻoni hangē ko ʻení: ʻI heʻetau maʻu e mālohi ʻo Sīsū Kalaisí, te tau lava ʻo mapuleʻi ʻetau loto-hohaʻá.

  • ʻOkú ke pehē ʻoku ʻuhinga ki he hā ke fakaʻaongaʻi e mālohi ʻo e Fakamoʻuí?

  • ʻE tokoniʻi fēfē nai kitautolu ʻe Hono mālohí ke tau mapuleʻi ʻa e loto-mafasiá mo e loto-hohaʻá? Ko e fē ʻa e ngaahi maʻuʻanga tokoni lahi ange ʻe lava ke tokoniʻi kitautolu ʻe Sīsū Kalaisi ke tau ʻiloʻí?

ʻOku ʻoange ʻe he toenga ʻo e lēsoni ko ʻení ha faingamālie ki he kau akó ke nau akoako fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí ʻe lava ʻo tokoni ke nau fakaʻaongaʻi ʻa e mālohi ʻo Sīsū Kalaisí ke mapuleʻi ʻa e loto-hohaʻá.

Vakaiʻi ʻetau ngaahi ʻamanakí pea tafoki ki he ʻEikí ke maʻu ha tokoni

Ko e founga ʻe taha ke fehangahangai ai mo ʻetau ngaahi ongo fakamafasiá pe loto-hohaʻá ko hono ʻiloʻi ʻetau ngaahi ʻamanakí pea fakafenāpasi kinautolu mo e finangalo ʻo e ʻEikí maʻatautolú. ʻE lava ke hoko ʻa e ngaahi ʻamanaki ʻoku ʻikai moʻoni pe ʻikai aʻusiá ko ha maʻuʻanga tokoni mālohi ʻo e loto-mamahí mo e loto-mafasiá.

Lau ʻa e Mōsaia 4:27, ʻo kumi e meʻa ʻoku finangalo e ʻEikí ke tau fakahokó.

Kapau he ʻikai talaatu ia ʻe he kau akó, fakatokangaʻi ange ʻoku ʻikai ʻamanaki mai ʻa e ʻEikí ke tau lele ʻo vave ange ʻi he mālohi ʻoku tau maʻú, ka ʻokú Ne kei ʻamanaki mai pē ke tau faivelenga. ʻOku ʻikai fiemaʻu ia ke tau fuesia ha meʻa ʻo fuʻu tōtuʻa, ka ʻoku fiemaʻu ke tau feinga mālohi.

Ki ha sīpinga ʻo ha taha naʻe fiemaʻu ke ne vakaiʻi ʻene ngaahi ʻamanakí, vahevahe mo e kau akó ko e taimi naʻe tataki ai ʻe Mōsese e fānau ʻa ʻIsilelí ʻi heʻene hoko ko e palōfitá, naʻá ne feinga ke fai ha meʻa lahi ange ʻi he meʻa naʻe totonu ke ne faí. Naʻe tokoniʻi ʻe he ʻEikí ʻa Mōsese ʻo fakafou ʻi he faleʻi ʻa ʻene tamai ʻi he fono ko Seteloó.

Lau ʻa e ʻEkesōtosi 18:13–18, ʻo kumi e ʻuhinga naʻe hohaʻa ai ʻa e tamai ʻi he fono ʻa Mōsesé.

  • Ko e fē ʻa e ngaahi kupuʻi lea ʻokú ne fakahaaʻi ʻa e meʻa ʻe hoko kia Mōsese kapau ʻe hokohoko atu ʻene faleʻi ʻa e kakaí he ʻaho kotoa pē?

  • ʻE ngali fēfē nai ʻeni he ʻaho ní?

Fakaʻuhingaʻí

Fakamatalaʻi ange ki he kau akó ʻe lava ke hoko ko ha taukei ʻaonga ke vakaiʻi ʻenau ngaahi ʻamanakí ʻaki hano fakaʻaongaʻi e ongo fehuʻi ko ʻení. Fakakaukau ke hiki kinautolu ʻi he palakipoé.

  • ʻOku ou feinga nai ke fai ha meʻa lahi ange pe siʻi ange ʻi he meʻa ʻoku finangalo ʻa e ʻEikí ke u faí (pe ʻoku ou lele ʻo vave ange ʻi he mālohi ʻoku ou maʻú pe ʻikai faivelenga)?

  • Te u tafoki fēfē ki he ʻEikí ki ha tokoní?

Fakatātaaʻi

  • Kapau naʻá ke ʻi he tūkunga naʻe fehangahangai mo Mōsesé, te ke tali fēfē ʻa e ongo fehuʻi ʻi he palakipoé?

Kapau ʻe ala ʻaonga ha ngaahi sīpinga fakaonopooni kehe, fakakaukau ke fakaafeʻi e kau akó ke vahevahe ha ngaahi ʻamanaki taʻe moʻoni kuo nau maʻu pe ko ha niʻihi kehe. Te nau lava ʻo fakaʻaongaʻi e ngaahi fehuʻi ʻi he palakipoé ke vakaiʻi ʻaki e ngaahi ʻamanaki ko ʻení:

  • Te u lau e Tohi ʻa Molomoná ʻi ha miniti ʻe 90 he ʻaho.

  • He ʻikai ke u toe fai ʻe au ha fehalaaki.

  • ʻOku ʻikai fiemaʻu ia ke u teuteu ke ngāue fakafaifekau. Te u fakakaukauʻi ia lolotonga ʻeku ʻi aí.

Ako Fakahoko

Fili ha meʻa ʻe taha ʻi hoʻo moʻuí ʻokú ne fakatupunga hoʻo loto-mafasiá mo e loto-hohaʻá pea akoako hono vakaiʻi hoʻo ngaahi ʻamanakí. Fekumi ki he fakahinohino ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi hoʻo fehuʻi loto pē ʻa e ngaahi fehuʻi ʻi he palakipoé pea fakakaukau ki he founga te ke lava ai ʻo tafoki ki he ʻEikí ke maʻu ha tokoní.

Fealeaʻaki mo ha taha ʻokú ke falala ki ai ke ʻiloʻi ʻa e sitepu hokó

Fakaʻuhingaʻi ʻa e taukeí

Tokoni ke mahino ki he kau akó ʻi he hili ʻenau vakavakaiʻi ʻenau ngaahi ʻamanakí, ʻoku finangalo ʻa e ʻEikí ke tokoniʻi kinautolu ke nau ʻilo ʻa e meʻa hono hoko ke faí. Ko e founga ʻe taha ʻoku tokoniʻi ai kitautolu ʻe he ʻEikí ʻoku fakafou ia ʻi he niʻihi kehé; hangē ko ʻení, fealeaʻaki mo ha taha ʻoku tau falala ki ai. ʻI he fealeaʻaki ʻa e kau akó mo e niʻihi kehé, te nau lava ʻo aleaʻi ʻa e meʻa kuo pau ke fai he taimi ní, meʻa ʻe lava ke fakatatalí, pe ko e meʻa ʻe lava ke tuku pe fai ʻe ha taha kehe. Fakapapauʻi ange ki he kau akó ʻoku ʻikai ʻaonga ke ongoʻi halaia ʻi hono fokotuʻu ha ngaahi fakangatangata ʻoku leleí pe lea “ʻikai” pe “teʻeki ai” ki ha ngaahi faingamālie.

Fakatātaaʻi ʻa e taukeí

Naʻe tokoniʻi ʻe he ʻEikí ʻa Mōsese ʻo fakafou ʻi heʻene tamai ʻi he fono ko Seteloó. ʻI he fealeaʻaki ʻa Mōsese mo ʻene tamai ʻi he fonó, naʻe fokotuʻu ange ʻe Setelō ha founga ke fakaleleiʻi ʻaki e palopalemá.

Lau ʻa e ʻEkesōtosi 18:19–24, ʻo kumi e meʻa hono hoko naʻe faleʻi ʻe Setelō ʻa Mōsese ke faí.

  • ʻOkú ke pehē ko e hā naʻe tokoni ai e faleʻi ʻa Seteloó?

Naʻe ʻikai fehangahangai fakaʻangataha ʻa Mōsese mo ʻene ngaahi palopalemá, ka naʻá ne lava ʻo maʻu ʻa e tokoni naʻá ne fiemaʻú ke fakahoko ʻa e sitepu hokó.

  • Ko hai ha kakai ʻe niʻihi ʻe ala fiemaʻu ʻe he ʻEikí ke ke fealeaʻaki mo ia ʻi he taimi ʻokú ke ongoʻi mafasia mo loto-hohaʻa aí? Ko e hā ha faleʻi kuo nau ʻoatu kiate koe?

  • Kuo hanga fēfē ʻe he faleʻi fakapotopotó ʻo holoki ʻa e loto-mafasiá pe loto-hohaʻá kiate koe pe ko ha taha ʻokú ke ʻilo?

Tokoni ke fakatokangaʻi ʻe he kau akó ʻe lava ke tokoniʻi kinautolu ʻe he ʻEikí ʻo fakafou ʻi he mātuʻá, ngaahi tokoua lalahí, kau faiakó, kau faifaleʻí, kau mataotao ki he moʻui lelei fakaeʻatamaí, kau taki ʻo e Siasí, mo ha niʻihi kehe ʻi he taimi ʻoku nau ongoʻi loto-hohaʻa pe loto-mafasia aí.

Akoako ʻa e taukeí

ʻI hoʻo tohinoa akó, fakakaukau ki ha taimi naʻá ke ongoʻi lōmekina, mafasia, pe loto-hohaʻa ai. Hiki pe ko hai ʻe fiemaʻu ʻe he ʻEikí ke ke fealeaʻaki mo ia fekauʻaki mo e meʻa hono hoko ke faí pea mo e founga ʻokú ke pehē ʻe ala tokoni atu ai hoʻo talanoa mo e tokotaha ko iá.

Fakakaukau ke fakaafeʻi e kau akó ke toe vakaiʻi ʻa e laʻipepa tufá pea vahevahe ʻa e meʻa naʻa nau saiʻia pe ako ʻi he lēsoni ko ʻení. Vahevahe hoʻo ngaahi fakakaukau mo e fakamoʻoni ki he moʻoni ʻo e lēsoni ko ʻení.