“Ko Hono Langaki ha Mālohi Fakaeloto ʻi he ʻEikí: ʻE Lava ke Tokoniʻi Kitautolu ʻe he Fakamoʻuí ke Fakatupulaki Hotau Ivi Matuʻuaki Fakaelotó,” Fuakava Motuʻá – Tohi Lēsoni ʻa e Faiako Seminelí (2026)
“Ko Hono Langaki ha Mālohi Fakaeloto ʻi he ʻEikí: ʻE Lava ke Tokoniʻi Kitautolu ʻe he Fakamoʻuí ke Fakatupulaki Hotau Ivi Matuʻuaki Fakaelotó,” Fuakava Motuʻá – Tohi Lēsoni ʻa e Faiako Seminelí
Moʻui Lelei Fakatuʻasinó mo Fakaelotó: Lēsoni 181
Ko Hono Langaki ha Mālohi Fakaeloto ʻi he ʻEikí
ʻE Lava ke Tokoniʻi Kitautolu ʻe he Fakamoʻuí ke Fakatupulaki Hotau Ivi Matuʻuaki Fakaelotó
ʻOku lelei fēfē hoʻo fakafeangai ki he ngaahi faingataʻa fakaeloto ʻokú ke fehangahangai mo iá? Ko e ngaahi ongo faingataʻá ko ha konga angamaheni pē ia ʻo e moʻuí. ʻOku tupulaki ʻetau malava ke kātakiʻi faivelenga e ngaahi ongo ko ʻení ʻi heʻetau falala ki he ivi mo e mālohi ʻo e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisí. ʻE lava ke tokoni ʻa e lēsoni ko ʻení ke maʻu ʻe he kau akó ha mālohi mei he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi ke matuʻuaki honau ngaahi faingataʻaʻia fakaelotó.
Teuteu ʻa e tokotaha akó: Fakaafeʻi e kau akó ke nau fakakaukau pe kole ki ha taha ʻoku nau ʻiloʻi fekauʻaki mo e ngaahi aʻusia kuo nau maʻu ʻi heʻenau fepaki mo e ngaahi ongo faingataʻá. Kapau ʻe feʻunga, te nau lava ʻo teuteu ke vahevahe ʻa e aʻusiá mo e kalasí.
Ngaahi ʻEkitivitī Ako ʻOku Ala Fakahokó
Ko e ngaahi faingataʻa ʻi heʻetau moʻuí
Ke kamata e kalasí, fakakaukau ke fakaʻaliʻali ha fakatātā ʻo ha fuʻu ʻakau kuo taʻaki ʻe he ngaahi matangí mo ha fakatātā ʻo ha fuʻu ʻakau kuo tuʻu maʻu ʻi he kelekelé. Te ke lava foki ʻo fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne tā ha fuʻu ʻakau ʻi he palakipoé kae tā ʻe he toenga ʻo e kalasí ha fuʻu ʻakau tatau ʻi heʻenau tohinoa akó. ʻI he tafaʻaki toʻohema ʻo e fuʻu ʻakaú, fakakaukau ke kole ki he kau akó ke nau lisi ha niʻihi ʻo e ngaahi faingataʻa fakaeloto ʻoku fehangahangai mo e toʻu tupú.
Ko e ngaahi ongo fakaelotó ko ha tali angamaheni ia ʻa e sinó ki he ngaahi aʻusia fakaʻahó. ʻI he taimi ʻe niʻihi, ʻoku maʻamaʻa mo faingofua ʻa e ngaahi ongo ko ʻení ke mapuleʻi, ʻo hangē ko ha havilivili ʻi he faʻahitaʻu māfaná. Ko e taimi ʻe niʻihi, ʻoku tau aʻusia ha ngaahi faingataʻa fakaeloto ʻe ala hangē ha ʻahiohió.
Ko e ʻuluʻakau ʻoku faʻa puhi ʻe he ngaahi ʻahiohió ʻoku faʻa tupu vave ange, matolu ange, pea mafola mamaʻo ange honau aká, ʻo fakamālohia ai e ivi matuʻuaki ʻo e fuʻu ʻakaú. ʻI hono fepāleaki ia ʻe he matangí, ʻoku faʻu foki ʻe he fuʻu ʻakaú ha ngaahi faʻunga ʻo e seló ʻokú ne ʻai ke matolu ange ʻa e tefitó mo e ngaahi vaʻá. ʻI he founga tatau pē, ʻe fakamālohia ʻetau malava ke kātakí ʻi heʻetau ako ke tali e ngaahi momeniti fakaeloto faingataʻá ʻaki ʻetau muimui ki he Fakamoʻuí.
Ko e founga ʻe tahá, te ke lava ʻo huluʻi hono fakamatalaʻi ʻe ʻEletā ʻEnitaseni ʻa e meʻa ʻoku hoko ki ha fuʻu ʻakau ʻoku fepāleaki ʻe he matangí ʻi he foʻi vitiō “Ngaahi Faingataʻa Fakalaumālié,” mei he taimi 0:00 ki he 1:10, mei he ChurchofJesusChrist.org.
Hiki ʻi hoʻo tohinoa akó ha niʻihi ʻo e ngaahi faingataʻa fakaeloto kuó ke fehangahangai mo ia ʻi he kuohilí pe lolotonga fehangahangai mo ia he ʻahó ni.
ʻI he talanoa fekauʻaki mo e ngaahi faingataʻa ʻo e moʻuí, naʻe akoʻi ʻai e ʻEletā Niila L. ʻEnitaseni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻo pehē:
ʻOkú ke matuʻaki mahuʻinga ange ki he ʻOtuá ʻi ha fuʻu ʻakau. Ko Hono foha pe ʻofefine koe. Naʻá Ne ngaohi ke mālohi ho laumālié pea malava ke matuʻuaki e ngaahi ʻahiohio ʻo e moʻuí. ʻE lava ke fakatupulaki hoʻo mālohi fakalaumālié ke mateuteu ki he ngaahi taʻu ka hokó ʻe he ʻahiohio ʻi hoʻo ʻi he toʻu tupú ʻo hangē ko ha matangi ki ha fuʻu ʻakaú. (“Ngaahi Faingataʻa Fakalaumālié,” Liahona, Mē 2014, 18)
-
ʻE tokoniʻi fēfē ʻe he pōpoaki ʻa ʻEletā ʻEnitasení ha taha taʻu hongofulu tupu ʻokú ne ongoʻi ʻa e fefusiaki ʻo e faingataʻaʻia fakaelotó?
Fakakaukau ke vahevahe ʻoku ui ʻa e malava ko ia ke kātekina ʻa e ngaahi faingataʻa ko ʻení ko e ivi matuʻuaki fakaelotó. Te ke lava ʻo vahevahe ange ko e lolotonga ʻo e taʻú, ʻe ako ʻe he kau akó ha ngaahi taukei ʻe lava ʻo tokoni kiate kinautolu ke fakatupulaki honau ivi matuʻuaki fakaelotó.
ʻOku tokoni hono fakatupulaki hotau ivi matuʻuaki fakaelotó ke tau fakatupulaki ai ha ngaahi founga lelei ke fehangahangai mo e ngaahi fakakaukau mo e ngaahi ongo faingataʻa ʻoku tau aʻusiá. Te tau lava ʻo ako ke fakatokangaʻi ʻa e founga ʻoku fakamālohia ai kitautolu ʻe he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi ʻi he taimi ʻoku tau ongoʻi peheni aí mo e taimi ʻoku ueʻi ai kitautolu ke tau fekumi ki ha toe tokoni lahi angé.
ʻI hoʻo akó, fakaafeʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ke tokoni atu ke ke ʻiloʻi ha ngaahi founga te ke lava ai ʻo fekumi ki he tokoni ʻa e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi ʻi he taimi ʻokú ke aʻusia ai ha ngaahi faingataʻa fakaelotó.
ʻOku talaʻofa mai e Fakamoʻuí te Ne ʻiate kitautolu mo fakamālohia kitautolu
Ke tokoni ke ʻilo ʻe he kau akó ha sīpinga ʻo e mālohi fakaivia ʻo e ʻEikí, fakakaukau ke vahevahe ʻa e talanoa kia Sōsiuá. Mahalo naʻe ako ʻe he kau akó ʻa e talanoa ʻo e ui ʻe he ʻEikí ʻa Sōsiua ke tataki ʻa ʻIsileli hili ʻa Mōsese ʻi he Lēsoni 61: “Sōsiua 1.”
Naʻe ʻi ha tuʻunga faingataʻa ʻa Sōsiua ʻi heʻene fua e ngaahi fatongia ʻo e palōfitá mo e taki fakakautau ‘okú ne fatongia ʻaki hono fokotuʻu ha puleʻanga foʻou hili e tataki ʻa Mōsesé.
-
Ko e hā ha ngaahi ongo ʻokú ke pehē naʻá ke mei maʻu kapau naʻá ke ʻi he tuʻunga ʻo Sōsiuá?
Lau ʻa e Sōsiua 1:1, 5–9, ʻo kumi e meʻa naʻe talaʻofa ʻe he ʻEikí kia Sōsiua ʻi heʻene fehangahangai mo e ngaahi faingataʻa ko ʻení.
-
Ko e hā te tau lava ʻo ako ʻe ala tokoni ke tau fehangahangai mo e ngaahi faingataʻa ʻo e moʻuí?
ʻE lava ke ʻiloʻi ʻe he kau akó ha moʻoni hangē ko ʻení, ʻi heʻetau muimui loto-toʻa ki he ʻEikí, te Ne ʻiate kitautolu mo fakamālohia kitautolu.
Ke tokoni ke ongoʻi ʻe he kau akó ʻa e mālohi ʻo e moʻoni ko ʻení, te ke lava ʻo fakaʻaliʻali ha konga lahi ange ʻo e pōpoaki ʻa ʻEletā ʻEnitasení ʻi he “Ngaahi Faingataʻa Fakalaumālié,” taimi 1:33 ki he 2:12 me he ChurchofJesusChrist.org, pe vahevahe ʻene pōpoaki konifelenisi lahí mei he “Ngaahi Faingataʻa Fakalaumālié,” taimi 4:12–4:48.
Fakakakato ʻa e ngaahi fakamatala ko ʻení ʻi hoʻo tohinoa akó ʻi lalo ʻi hoʻo fakatātā ʻo e fuʻu ʻakaú.
-
Fakamatalaʻi hoʻo malava ke matuʻuaki e ngaahi faingataʻaʻia fakaelotó. ʻOkú ke pehē ko e hā ʻa e ngaahi ongo ʻokú ke mapuleʻi leleí? Ko e hā ha ngaahi ongo ʻoku kei faingataʻa?
-
Fakamatalaʻi hoʻo malava ke maʻu ha tokoni mei he ʻEikí ki he ngaahi ongo ko ʻení. Ko e hā ha lavameʻa kuó ke maʻu? Ko e hā kuó ke ʻahiʻahiʻi naʻe ʻikai ngāue lelei ʻo tatau mo e meʻa naʻá ke ʻamanaki ki aí?
ʻE lava ke tokoniʻi kitautolu ʻe he fakalaulauloto ki he folofolá ke tau ongoʻi e mālohi ʻo e ʻEikí
Toe lau ʻa e Sōsiua 1:8, ʻo kumi e meʻa ʻe tokoni kia Sōsiua ke muimui ki he ʻEikí.
-
Ko e hā ʻa e meʻa naʻá ke maʻú?
Te ke lava ʻo fakamahinoʻi ange ʻi he fehangahangai ʻa Sōsiua mo hono ngaahi faingataʻaʻiá, naʻe fakahā ange ʻe he ʻEikí ke fakakaukauloto pe fakalaulauloto ki he folofolá (“tohi ʻo e fonó”) ʻi he ʻaho mo e pō (vakai, Sōsiua 1:8). Fakakaukau ke fakamahinoʻi ange ko e founga ʻe taha te tau lava ai ʻo maʻu ha mālohi fakaeloto ʻi he ʻEikí ʻoku fakafou ia ʻi he fakalaulauloto ki he folofolá.
-
ʻE tokoni fēfē ʻa e fakalaulauloto ki he folofola ʻa e ʻEikí ki ha taha ke ne fehangahangai mo e ngaahi faingataʻa fakaelotó?
Vakai ki he lisi ʻo e ngaahi ongo fakaeloto ʻi he palakipoé, kumi ha potufolofola ʻe taha pe lahi ange ʻe ala tokoni ki ha taha ke ne maʻu e ngaahi ongo ko ʻení.
ʻE lava ke maʻu ʻe he tokotaha akó ha ngaahi potufolofola ʻaki haʻane vakai ki he ngaahi potufolofola fakataukei fakatokāteliné pe ko e Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá, ʻo fekumi ki he ngaahi foʻi lea hangē koe “fakafiemālie,” “melino,” “mālohi,” pe “ʻamanaki lelei.” ʻE lava foki ke tokoni ʻa e “Folofola ʻe 12 ki he Taimi ʻOkú Ke Ongoʻi …” (Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú, Māʻasi 2024, 41). ʻI hono vahevahe ʻe he kau akó ʻa e folofolá, hiki ʻa e potufolofolá ʻi he tafaʻaki toʻomataʻu ʻo e fuʻu ʻakaú ʻi he tafaʻaki ʻo e ongo naʻa nau filí. Ko ha niʻihi ʻeni ʻo e ngaahi moʻoni ʻe malava ke vahevahe ʻe he kau akó.
Lōmekina: ʻĪsaia 40:28–31.
Manavahē: Sione 14:27
Mamahi: Fakahā 21:3–5
Ngalo: Luke 12:6–7
Loto-siʻi: ʻĪsaia 43:1–2, 5
Fakalaulauloto ki Heʻene folofolá
Ke tokoni ke akoako fakalaulauloto ʻa e kau akó ki he folofolá ʻi he taimi ʻoku nau fehangahangai ai mo e ngaahi ongo faingataʻá, fakaʻaliʻali ʻa e meʻa ko ʻení.
Fili ha ongo ʻoku hiki ʻi he palakipoé ʻokú ke ongoʻi pe kuó ke ongoʻi ʻi he kuohilí. Lau ʻa e potufolofola ʻi he tafaʻaki ʻo e ongó pea fakalaulauloto ki he ngaahi lea ʻo e vēsí ʻaki haʻo ʻeke pē kiate koe ha ngaahi fehuʻi hangē ko ʻení:
-
Ko e hā ha ngaahi foʻi lea pe kupuʻi lea ʻe ala tokoni ʻi he taimi ʻoku ou ongoʻi peheni aí?
-
Ko e hā ʻoku tokoni ʻa e potufolofola ko ʻení ke mahino kiate au fekauʻaki mo e ʻofa mo e mālohi ʻo e ʻEikí?
Hili ha taimi feʻunga, te ke lava ʻo fakaafeʻi ʻa e kau akó ke vahevahe ʻa e ongo naʻa nau filí, ko e potufolofola ne nau fakalaulauloto ki aí, pea mo e ʻuhinga ʻoku nau ongoʻi ai ʻe ala tokoni ʻenau fakakaukau ki he ngaahi folofola ʻa e ʻEikí ke nau maʻu ha mālohi fakaeloto lahi ange ʻiate Iá.
-
Ko e fē ha taimi kuó ke maʻu ai pe ko ha taha ʻokú ke ʻilo ʻa e fakafiemālie pe mālohi ʻo e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi mei he fakalaulauloto ki ha potufolofola?
Fakakaukau ke fakaʻosi e kalasí ʻaki hano vahevahe hoʻo aʻusia pē ʻaʻau ʻi hono ongoʻi e fakafiemālie pe mālohi ʻo e ʻEikí mei ha potufolofola. Fakaafeʻi e kau akó ke hokohoko atu ʻenau falala ki he folofolá ke tokoniʻi kinautolu ke nau ongoʻi e mālohi ʻo e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi ʻi heʻenau fehangahangai mo e ngaahi faingataʻa fakaelotó.