Seminelí
1 Ngaahi Tuʻi 18: Ko e Fili ke Muimui ki he ʻEikí


“1 Ngaahi Tuʻi 18: Ko e Fili ke Muimui ki he ʻEikí,” Fuakava Motuʻá – Tohi Lēsoni ʻa e Faiako Seminelí (2026)

“1 Ngaahi Tuʻi 18: Ko e Fili ke Muimui ki he ʻEikí,” Fuakava Motuʻá – Tohi Lēsoni ʻa e Faiako Seminelí

1 Ngaahi Tuʻi 12–13; 17–22: Lēsoni 82

1 Ngaahi Tuʻi 18

Ko e Fili ke Muimui ki he ʻEikí

The Old Testament prophet Elijah standing next to an altar. Elijah has his arms extended as he commands fire from heaven to consume the altar.

ʻOku lahi fēfē nai hoʻo tukupā ke muimui ki he ʻOtuá? Ke fakahaaʻi ko e ʻOtua ʻo ʻIsilelí ʻa e ʻOtua moʻoni pē ʻe tahá, naʻe poleʻi ai ʻe ʻIlaisiā ʻa e kau taulaʻeiki ʻo Pealí ki ha feʻauhi. Naʻe tali ʻe he ʻEikí e ngaahi lotu ʻa ʻIlaisiaá peá ne ikuna ʻi he feʻauhí. ʻE lava ke tokoni ʻa e lēsoni ko ʻení ke ongoʻi ʻe he kau akó ha loto-holi lahi ange ke muimui ki he ʻEikí.

Teuteu ʻa e tokotaha akó: Fakaafeʻi e kau akó ke fakakaukau ki ha foʻi taimi ʻe taha pe lahi ange ʻi heʻenau moʻuí ne nau ʻiloʻi ai ʻoku moʻoni ʻa e Tamai Hēvaní pe ko Sīsū Kalaisi, pe ko ha taimi ne nau ongoʻi ai Hona mālohí ʻi heʻenau moʻuí. Pe ko ʻenau fakakaukau ki he meʻa te nau lava ʻo fai ke ʻiloʻi ai pe ʻoku moʻoni ʻa e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi pea ʻoku totonu nai ke nau muimui kakato kiate Kinaua.

Ngaahi ʻEkitivitī Ako ʻOku Ala Fakahokó

Te tau lava nai ʻo muimui ʻi ha ivi tākiekina ʻe ua ʻi he taimi pē taha?

ʻI hono fakaʻaongaʻi ha tepi pe ko ha naunau kehe, ʻai ha foʻi laine ʻe ua ʻi he falikí ke na huʻu fehangahangai ʻo hangē ko ʻene hā atu ʻi laló. Kole ki ha tokotaha ako ke tuʻu ʻi lotomālie ʻi he feituʻu ʻoku vāofi ai e ongo muiʻi lainé pea tuʻu e ongo vaʻé ki he laine takitaha.

Simple drawing of a stick figure standing on two blue lines with arrow heads at the end

Kole ki he tokotaha akó ke ʻai ha ngaahi foʻi manga, ʻo feinga ke luelue ʻi he ongo lainé fakatouʻosi. ʻEke ange pe ko e hā e fuoloa ʻene ongoʻi te ne kei lava peé. Kapau ʻe fiemaʻu, fakamahinoʻi ange neongo ʻe lava ke lue ha taha ʻi he ongo lainé fakatouʻosi ʻi ha kiʻi mamaʻo siʻi, ka he ʻikai fuoloa, pe te ne lava ʻo lue fakalelei ʻi ha taha ʻo e ongo foʻi lainé.

Fakaafeʻi e tokotaha akó ke foki ki hono nofoʻangá.

ʻI he lēsoni ko ʻení, ʻe lava ke fakafofongaʻi ʻe ha laine ʻe taha ʻa e ngaahi founga ʻa e ʻEikí, pea ʻe lava ke fakafofongaʻi ʻe he laine ʻe tahá ʻa e ngaahi ivi tākiekina kehe ʻoku ʻikai fenāpasi mo e ngaahi founga ʻa e ʻEikí.

  • Ko e hā ha ngaahi founga te tau lava ai ʻo feinga ke muimui ki he ʻEikí mo e ngaahi ivi tākiekina kehé ʻi he taimi tatau?

Ko e poleʻi ʻe ʻIlaisiā ʻa e kau taulaʻeiki ʻa Pealí ki ha feʻauhi

Fakamatalaʻi fakanounou ʻa e palakalafi ʻi laló, pe kapau ʻokú ke ongoʻi ʻe feʻunga mo hoʻo kau akó, huluʻi ʻa e “Elijah and the Priests of Baal” (2:16), ʻoku maʻu ʻi he ChurchofJesusChrist.org, mei he taimi 0:07 ki he 0:33.

2:17

ʻI he 1 Ngaahi Tuʻi 18, naʻe fiemaʻu ʻe ʻIlaisiā ke līʻoa kakato ʻa e puleʻanga ʻo ʻIsilelí ki he ʻEikí. Ko e ʻosi nai ʻeni ha taʻu ʻe tolu mei hono fakaʻaongaʻi ʻe ʻIlaisiā hono mālohi faisilá ke ʻomi ha laʻalaʻā ki he fonuá (vakai, 1 Ngaahi Tuʻi 17:1). Ka naʻe hokohoko atu e moihū ʻa ʻIsileli ki he ngaahi ʻotua loí, kau ai ʻa Peali (vakai, 1 Ngaahi Tuʻi 18:18). Naʻe poleʻi ʻe ʻIlaisiā ʻa e kau palōfita loi ʻe laungeau ʻo Pealí mo e kau palōfita ʻo e vao tapú ki ha feʻauhi ʻi he Moʻunga Kāmelí ke fakamoʻoniʻi pe ko hai ʻia Peali mo Sihova ʻoku ʻOtua moʻoní (vakai, 1 Ngaahi Tuʻi 18:19). Kimuʻa pea kamata ʻa e feʻauhí, naʻe lea ʻa ʻIlaisiā ki he kakaí.

Lau ʻa e 1 Ngaahi Tuʻi 18:21, ʻo kumi e ngaahi lea ʻa ʻIlaisiā ki he kakaí. ʻOku ʻuhinga ʻa e foʻi lea lotolotoua ʻi hení ki he momou pe vaivai.

  • Ko e hā e meʻa naʻe fekau ʻe ʻIlaisiā ki he kakaí ke nau faí?

ʻOku toe fakalea ʻe ʻEletā D. Toti Kulisitofasoni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e fakamatalá ni ʻi he foungá ni:

Portrait of Elder D. Todd Christofferson.  Photographed in March 2020.

ʻI he ngaahi ʻahó ni, ʻe ala pehē atu ʻa ʻIlaisiā:

ʻOku ʻi ai e ʻOtua ko ʻetau Tamai Hēvaní pe ʻoku ʻikai ke Ne ʻi ai, ka ʻo kapau ʻokú Ne moʻui, moihū kiate Ia.

Ko Sīsū Kalaisi pē ʻa e ʻAlo ʻo e ʻOtuá, ʻa e Huhuʻi kuo toetuʻu ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá, pe ʻoku ʻikai, ka ʻo kapau ko Ia ia, muimui kiate Ia. (“Tuʻu Maʻu mo Tuʻu ʻAliʻaliaki ʻi he Tui kia Kalaisí,” Liahona, Nōvema 2018, 30)

  • Ko e hā e meʻa ʻoku makehe kiate koe mei he ngaahi fakamatala ʻa ʻIlaisiā mo ʻEletā Kulisitofasoní?

Fakaafeʻi e kau akó ke vahevahe ʻenau ngaahi fakakaukaú. Ko ha ngaahi moʻoni ʻe niʻihi te tau lava ʻo akó ko e:

ʻOku fakaʻatā kitautolu ʻe he ʻEikí ke tau fili pe te tau muimui nai kiate Ia pe ko e ngaahi ʻotua loí mo e ngaahi hala taʻe-māʻoniʻoni ʻo e māmaní.

ʻI he taimi ʻoku tau ʻilo ai ʻoku moʻui ʻa e Tamai Hēvaní pea ko Sīsū ʻa e Kalaisí, ʻoku totonu ke tau tukupā ke muimui kiate Kinaua.

Tali ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení ʻi hoʻo tohinoa akó:

  • ʻOku mālohi fēfē ʻeku tui ʻoku ʻi ai haʻaku Tamai ʻi Hēvani mo ha Fakamoʻui?

  • ʻOku lahi fēfē nai ʻeku tukupā ke muimui kiate Kinauá?

  • Ko e hā ha meʻa te ne ala taʻofi au mei heʻeku tukupā ke muimui kakato kiate Kinauá?

ʻI he hoko atu hoʻo akó, fekumi ki he fakahinohino ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ke tokoni atu ke ke ʻiloʻi e founga te ke lava ai ʻo ikunaʻi ha faʻahinga faingataʻa pē te ne ala taʻofi koe mei hoʻo muimui kakato ki he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisí.

Ko e feʻauhi ʻi he vahaʻa ʻo Peali mo Sihová

Lau ʻa e 1 Ngaahi Tuʻi 18:23–24, ʻo kumi e ngaahi tūkunga ʻo e feʻauhi ʻa ʻIlaisiā mo e kau palōfita loi ʻa Pealí.

Naʻe ʻuluaki feinga ʻa e kau taulaʻeiki ʻa Pealí, ʻo ui ki honau ʻotua loí ʻi ha ngaahi houa lahi. Lau ʻa e 1 Ngaahi Tuʻi 18:26–29, ʻo kumi e meʻa naʻe hokó.

  • Ko e hā ʻa e meʻa naʻá ke maʻú?

Kapau ʻoku faingataʻa ke mahino ki he kau akó ʻa e ngaahi veesi ko ʻení, fakakaukau ke huluʻi ʻa e “Elijah and the Priests of Baal” mei he taimi 0:33 ki he 1:19.

2:17

ʻI he ʻekitivitī ko ʻení, fakakaukau ke ʻoange ki he kau akó ha taimi ʻo fakafuofua ki ha miniti ʻe nima ke lau ʻa e ngaahi vēsí pea fakakakato e ngaahi fakahinohino ko ʻení. Fakamamafaʻi ange ʻoku ʻikai fiemaʻu ke toe fuʻu fakaikiiki ʻa e fakatātaá.

Lau ʻa e 1 Ngaahi Tuʻi 18:30–39 ke ʻiloʻi e meʻa naʻe hoko ʻi he taimi naʻe ui ai ʻa ʻIlaisiā ki he ʻOtuá. Hili iá pea toʻo ha laʻipepa ʻo vaeua ia. Tā ʻi ha vaheua ʻe taha ʻo e laʻipepá ha fakatātā ʻo e meʻa naʻe hoko ʻi he taimi naʻe teuteuʻi ai ʻe ʻIlaisiā ʻene feilaulaú mo ui ki he ʻOtuá.

  • Ko e hā ha meʻa te ke fakakaukau ki ai mo ongoʻi kapau naʻá ke ʻi ai?

  • Te ne liliu fēfē nai hoʻo fakamoʻoni ki he ʻEikí mo hoʻo loto-fiemālie ke muimui kiate Iá?

ʻI he ʻekitivitī ko ʻení, fakakaukau ke ʻoange ki he kau akó ha taimi fakangatangata ko ha miniti ʻe nima. Kapau ʻe ʻaonga ke fakaʻaliʻali ha sīpinga ʻo ha taha naʻá ne ʻiloʻi ʻoku moʻoni ʻa e ʻOtuá pe ko e meʻa naʻa nau fai ke nau ʻilo aí, fakakaukau ke huluʻi ha taha ʻo e ongo vitiō ko ʻení, ʻoku maʻu ʻi he ChurchofJesusChrist.org.

His Grace: Choosing to Believe in God” (4:07)

4:7

Faith Crisis: What Do We Do When We Feel Nothing?” (5:55)

5:55

ʻI he tafaʻaki ʻe taha ʻo hoʻo laʻipepá, tohi pe tā ha fakatātā ʻo ha taimi ʻe taha pe lahi ange ʻi hoʻo moʻuí naʻá ke ʻilo ai ʻoku moʻoni ʻa e Tamai Hēvaní pe ko Sīsū Kalaisi, pe ko ha taimi naʻá ke ongoʻi ai Hona mālohí ʻi hoʻo moʻuí. Pe ko hoʻo tohi pe tā ha fakatātā ʻo e meʻa te ke lava ʻo fai ke ʻiloʻi ai pe ʻokú Na moʻoní pea kapau ʻoku totonu ke ke muimui kakato kiate Kinaua.

ʻI he ʻosi ʻa e kau akó, fakakaukau ke ʻoange ha taimi ki ha niʻihi tokolahi ʻe loto ke vahevahe ʻa e meʻa naʻa nau tā pe tohí kapau ʻoku ʻikai fuʻu fakataautaha. ʻE lava ke ʻomi ʻe hono poupouʻi ha kau ako tokolahi ke vahevahé ha ngaahi fakakaukau kehekehe mo tokoni ke ʻiloʻi ʻe he kau ako kehé ʻa e founga ʻe lava ke uesia ai kinautolu ʻe he ngaahi moʻoni ʻoku nau akó. ʻE ala ʻaonga foki ke fai ha ngaahi fehuʻi hangē ko ia ʻi laló.

  • ʻOku tokoniʻi fēfē koe ʻi hoʻo fakakaukau ki hoʻo ngaahi aʻusia ʻi hoʻo mamata ki he mālohi ʻo e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi ʻi hoʻo moʻuí ʻi hoʻo tukupā ke moihū mo muimui ʻiate Kinauá?

  • ʻOkú ke pehē ko e hā e ʻuhinga ʻoku mahuʻinga ai ke muimui kakato ki he Tamai Hēvaní mo e Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí?

fakaʻilonga seminelíVakavakaiʻi ʻa e ngaahi ʻulungaanga faka-Kalaisí ʻi he kau akó pea vahevahe ʻa e meʻa kuó ke fakatokangaʻí. Te ke lava ʻo tokoni ke fakaʻaiʻai e kau akó ke hokohoko atu ʻenau feinga ke ofi ange ki he ʻEikí ʻi he taimi ʻokú ke fakamahinoʻi ai ʻa e ngaahi founga kuo nau fakalakalaka pe fai ai ha ngaahi fili ʻoku leleí. ʻI he lēsoni ko ʻení, fakakaukau ke fakamahinoʻi e ngaahi founga kuó ke fakatokangaʻi ai e fili ʻa e kau akó ke muimui ki he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisí. ʻE lava ke kau heni hano fakahīkihikiʻi kinautolu ʻi he fili ke ʻalu ki he seminelí, ako e folofola ʻa e ʻEikí, mo e feinga ke toe ofi ange kiate Iá. ʻE lava foki ke kau heni ʻa e ngaahi ʻulungaanga faka-Kalaisi kuó ke fakatokangaʻi ʻi he kau akó. Ke ako lahi ange fekauʻaki mo ʻení, vakai, “Tokoniʻi e kau akó ke nau feinga ʻi he ʻiloʻilo pau ke hangē ange ko Sīsū Kalaisí” ʻi he Fakatupulaki ʻa e Ngaahi Taukei ʻa e Faiakó.

Ke fakaʻosi ʻa e lēsoni ko ʻení, hiki ʻi hoʻo tohinoa akó ʻa e ongo ʻokú ke maʻu fekauʻaki mo e muimui kakato ki he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisí. Fekumi ki he tataki ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ke tokoni atu ke ke manatuʻi mo fakahaaʻi hoʻo ngaahi ongó. Te ke lava ʻo fakakau ai ʻa e meʻa ʻokú ke loto ke fai pe manatuʻi koeʻuhí ko e lēsoni ko ʻení.

Vahevahe hoʻo fakamoʻoni ki he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi pea mo e ngaahi tāpuaki ʻo e muimui kakato kiate Kinauá.