Ngaahi Kalasi ʻo e Ongoongoleleí
Lēsoni 7: Ko e Fakaafe ke Papitaiso mo Hilifakinimá


Lēsoni 7

Ko e Fakaafe ke Papitaiso mo Hilifakinimá

Malanga ʻAki ʻEku Ongoongoleleí, Vahe 3

papitaisó

Kuo fekauʻi ʻe he Fakamoʻuí ʻa e kakai kotoa pē ʻoku lava ʻo fakamāuá ke nau fakatomala, papitaiso, mo maʻu ʻa e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. “Ko e tauhi ʻo e fuakava ʻo e papitaisó ko e ʻuluaki sitepu ia ʻo e haʻi kitautolu ki he ʻOtuá koeʻuhí ke lava ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻo fakamaʻa, fakamālohia, mo liliu hotau natulá ke lelei ange” (Malanga ʻAki ʻEku Ongoongoleleí: Ko ha Fakahinohino ki Hono Vahevahe ʻo e Ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí [2023], 33). Ko hono fakahoko ko ia ʻo e ngaahi fakaafe ke papitaiso mo hilifakinimá ko ha founga mahuʻinga ia ʻoku fakahoko ai ʻe he kau faifekaú ʻenau taumuʻa ke tokoniʻi e niʻihi kehé ke nau haʻu kia Sīsū Kalaisí.

Vakaiʻi mo Muimuiʻí

Taki fealēleaʻakí: Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke nau fakakaukau ki haʻanau ngaahi feinga kimuí ni ke fakaʻaongaʻi ʻa e meʻa ʻoku nau ako ʻi he kalasi ko ʻení. Te ke lava ʻo fakaafeʻi kinautolu ke vahevahe ha niʻihi ʻo ʻenau ngaahi ngāué mo hanau hoa pe ko ha kalasi.

Ngaahi ʻEkitivitī Ako ke Fili Aí

Taki fealēleaʻakí: Fili ʻi he faʻa lotu ʻa e (ngaahi) founga ako ʻe ʻaonga taha ki hoʻo kalasí. Fakapapauʻi ke tuku ha taimi lahi ki he akoakó mo hono fakaʻaongaʻí.

Fili A: Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ʻa e papitaisó mo e hilifakinimá?

Ako

Taki fealēleaʻakí: Fakakaukau ke fakaʻaliʻali ha fakatātā ʻo ha taha ʻoku papitaiso. Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke aleaʻi ʻa e ongo fehuʻi ko ʻení mo hanau hoa:

Papitaiso 2
  • Ko e hā ʻokú ke kei manatuʻi fekauʻaki mo ho papitaisó mo ho hilifakanimá?

  • Ko e hā ha niʻihi ʻo e ngaahi founga kuo tāpuekina ai koe ʻe he ʻEikí koeʻuhí ko hoʻo fili ke papitaiso mo hilifakinimá?

Taki fealēleaʻakí: Fakamanatu ki he kau akó ko hono fakaafeʻi ko ia ʻo e niʻihi kehé ke nau haʻu kia Kalaisi ʻo fakafou ʻi he ouau ʻo e papitaisó mo e hilifakinimá, ko ha founga mahuʻinga ia ʻoku fakahoko ai ʻe he kau faifekaú ʻenau taumuʻá. Fakakaukau ke toe vakaiʻi ʻa e taumuʻa ʻo e ngāue fakafaifekaú ʻaki hano lau maʻuloto ia ko ha kalasi (vakai, “Fakahoko Hoʻo Taumuʻa Fakafaifekaú,” Malanga ʻAki ʻEku Ongoongoleleí [2023], 1).

ʻE lava ke tokoni ʻa e ʻekitivitī ako ko ʻení ke mahino lelei ange ki he kau akó ʻa e founga ʻe lava ke tāpuekina ai ʻe he Fakamoʻuí ʻa kinautolu ʻoku fili ke papitaiso mo hilifakinimá. Tokoni ki he kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau kumi ʻa e “Ko e Fakaafe ke Papitaiso mo Hilifakinimá” ʻi he vahe 3 ʻo e Malanga ʻAki ʻEku Ongoongoleleí (peesi 33–35). Pea vahevahe leva ʻa e ngaahi fakahinohino ko ʻení:

Ako ʻa e ngaahi palakalafi ʻi lalo ʻi he ʻuluʻi tohi “Ko e Fakavaʻe Fakatokāteliné” (Malanga ʻAki ʻEku Ongoongoleleí, 28), fakataha mo ha potufolofola ʻe ua pe lahi ange ʻoku lave ki ai. Fakakaukau ke kumi mo fakaʻilongaʻi ʻa e ngaahi akonaki ʻokú ne fakaloloto hoʻo mahino ki he mahuʻinga ʻo e papitaisó mo e hilifakinimá.

Taki fealēleaʻakí: Ka hili hono ako ʻe he kau akó, fakakaukau ke aleaʻi ʻa e ongo fehuʻi ko ʻení:

  • Ko e hā naʻá ke maʻu ʻe lava ʻo tokoni ki ha taha ke ne ongoʻi ha holi ke papitaiso mo hilifakinimá?

  • Ko e hā naʻá ke ako fekauʻaki mo e founga ʻoku tāpuakiʻi ai ʻe he ʻOtuá ʻa kinautolu ʻoku fili ke papitaiso mo hilifakinimá?

Taki fealēleaʻakí: Hangē ko hono fakamatalaʻi ʻi he fehuʻi kimuʻá, fakakaukau ke vahevahe ʻa e lea ko ʻeni naʻe fai ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoní. Fakaafeʻi ʻa e kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau fakamatalaʻi ha ngaahi ʻilo makehe naʻa nau maʻu mei he ngaahi akonaki ʻa Palesiteni Nalesoní.

Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni

ʻI he taimi pē kuó ta fakahoko ai ha fuakava mo e ʻOtuá, ʻoku toe vāofi ange leva ʻetau fetuʻutaki mo Iá ʻo laka ange ʻi he toe taimi kimuʻa ʻi heʻetau fuakavá. Kuo haʻi fakataha ʻeni kitautolu. Pea koeʻuhí ko ʻetau fuakava mo e ʻOtuá, he ʻikai ke Ne teitei fiu ʻi Heʻene feinga ke tokoniʻi kitautolú, pea he ʻikai ʻaupito ke tau teitei lava ʻo ʻosiki ʻa ʻEne faʻa kātakiʻi ʻaloʻofa kitautolú. ʻOku tau takitaha maʻu ha potu makehe ʻi he loto ʻo e ʻOtuá. ʻOkú Ne falala lahi mai kiate kitautolu. (“Ko e Fuakava Taʻengatá,” Liahona, ʻOkatopa 2022, 28)

Taki fealēleaʻakí: Fakakaukau ke huluʻi ʻa e foʻi vitiō “How Sarah Found Happiness” (3:42; ChurchofJesusChrist.org) ke tokoni ki he kau akó ke nau ʻiloʻi ha sīpinga ʻo e ngaahi tāpuaki ʻo e papitaisó mo e hilifakinimá. Ka hili ʻa e foʻi vitioó, te ke lava ʻo fakamatalaʻi ʻa e founga naʻe tāpuekina ai e moʻui ʻa Selá ʻe heʻene fili ke papitaiso mo hilifakinimá.

Akoakó

Taki fealēleaʻakí: ʻOange ha faingamālie ki he kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau ako fakamatalaʻi ai ʻa e meʻa kuo nau ako fekauʻaki mo e papitaisó mo e hilifakinimá. Ko ha founga ʻe taha te ke lava ʻo fakahoko ai ʻení ko haʻo fakaafeʻi ke nau fai ha tali ki he tūkungá ni. Te nau lava ʻo ʻuluaki lekooti ʻenau talí kimuʻa pea toki vahevahe ia mo ha hoa pe kiʻi kulupu.

Tau pehē ʻokú ke talanoa mo hao kaungāmeʻa ʻoku ʻikai ke maheni mo e ouau ʻo e papitaisó mo e hilifakinimá. ʻOku fehuʻi atu ho kaungāmeʻá, “Ko e hā ʻoku fiemaʻu ai ha taha ke papitaiso mo hilifakinimá?” Ko e hā haʻo fakamatala?

Fokotuʻu ha taumuʻa

Taki fealēleaʻakí: ʻOange ha taimi ki he kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau fakakaukau ki he meʻa kuo nau akó pea fokotuʻu ha ngaahi taumuʻa. Te ke lava ʻo fakaʻaliʻali ange ʻeni kiate kinautolu:

Fokotuʻu ha taumuʻa ʻoku fekauʻaki mo e meʻa kuó ke akó. Fakaʻaongaʻi ha ngaahi fakakaukau hangē ko ʻení, pe fakakaukau pē ʻaʻau.

  • Hiki ʻa e founga ʻoku tāpuekina ai koe koeʻuhí kuo ʻosi papitaiso mo hilifakinima koe ko ha mēmipa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. Vahevahe ʻa e meʻa naʻá ke tohí mo ha taha ʻokú ke ʻofa ai, ʻi ha houalotu ʻaukai mo fakamoʻoni, pe ʻi he mītia fakasōsialé.

  • Fakakaukau ki he fuakava naʻá ke fai ʻi he taimi naʻe papitaiso ai koé. Fakapapauʻi ʻa e founga te ke lava ai ʻo tauhi kakato ange hoʻo fuakava ʻo e papitaisó.

Ko ʻeku taumuʻá
  • Te u … (ngāue te ke faí).

  • Te u lavaʻi ʻeku taumuʻá ʻaki … (ha kiʻi palani faingofua).

Taki fealēleaʻakí: Kapau ʻoku maʻu ʻe he kau akó ha kulupu ʻo honau toʻú ke vahevahe ʻenau ngaahi taumuʻá ʻi he kalasí, ʻoange ha taimi ke vahevahe ai ʻa e founga te nau fepoupouaki pe fefakamanatuʻaki ai kimuʻa ʻi he kalasi hokó.

Fili E: Te u fakaafeʻi fēfē ʻa e niʻihi kehé ke papitaiso mo hilifakinimá?

Ako

Taki fealēleaʻakí: Fakakaukau ke kamata ʻa e ʻekitivitī ako ko ʻení ʻaki hano vahevahe ʻa e tūkunga ko ʻení:

Tau pehē ko ha faifekau toki uiuʻi foʻou koe. ʻOkú ke palani mo ho hoá hoʻomo taimi-tēpile ki he ʻaho ka hokó. ʻOku fakamatalaʻi atu ʻe hoʻo hoá kuó ne ongoʻi naʻe ueʻi ia ke fakaafeʻi ha taha ʻo e kakai ʻokú mo akoʻí ke papitaiso mo hilifakinima. ʻOku ʻeke atu ʻe hoʻo hoá pe te ke fie fakahoko ʻa e fakaafé ʻi he lolotonga hoʻomo ʻapoinimeni akoʻi he hoʻatā efiafi ko ʻení. Ko e fuofua taimi ʻeni ke ke fakaafeʻi ai ha taha ke papitaiso mo hilifakinimá.

  • Ko e hā e lahi hoʻo loto-toʻa ke fakahoko ʻa e fakaafe ko ʻení?

  • Ko e hā ha ngaahi fehuʻi te ke fai?

Taki fealēleaʻakí: ʻE lava ke tokoni ʻa e ʻekitivitī ako ko ʻení ki he kau akó ke nau teuteu ke fakahoko ʻa e fakaafe ke papitaiso mo hilifakinimá. Tokoniʻi kinautolu ke maʻu ʻa e “Ko e Fakaafe ke Papitaiso mo Hilifakinimá” ʻi he vahe 3 ʻo e Malanga ʻAki ʻEku Ongoongoleleí (peesi 33–35). Pea vahevahe leva ʻa e ngaahi fakahinohino ko ʻení:

Ako ʻa e “Ko e Fakahoko ʻo e Fakaafé” mo e “Ngaahi Fakakaukau ki he Fakaafe ke Papitaisó” (Malanga ʻAki ʻEku Ongoongoleleí, 33–35. Kumi ha ngaahi fakahinohino ʻe lava ʻo tokoni ke ke fakaafeʻi ha taha ke papitaiso mo hilifakinima. Fakakaukau ke fakaʻilongaʻi ʻa e meʻa ʻoku makehe kiate koé.

Taki fealēleaʻakí: Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke fakamatalaʻi ʻa e meʻa kuo nau akó ʻaki haʻanau fai ha ngaahi fehuʻi hangē ko ʻení:

  • Ko e fē ʻa e ngaahi fakahinohino pe ngaahi fokotuʻu naʻá ke maʻu ʻoku tokoni lahi tahá? Ko e hā hono ʻuhingá?

  • ʻOkú ke pehē ko e hā ʻe ʻaonga ai ke tokanga taha ki he sīpinga ʻa e Fakamoʻuí ʻi he taimi ʻoku fakaafeʻi ai ha niʻihi kehe ke papitaisó?

Akoakó

Taki fealēleaʻakí: ʻOange ha faingamālie ki he kau akó ke nau akoako fakaafeʻi ha taha ke papitaiso mo hilifakinima. Ke tokoni ke nau fakatokangaʻi ʻa e ngaahi sīpinga ke fakahoko ai ʻení, te ke lava ʻo:

  • Fakaʻaongaʻi ha foʻi vitiō, hangē ko e “Invitation to Be Baptized: German” (2:42) pe “Invitation to Be Baptized: Jynx” (2:34). ʻOku fakatou maʻu ʻa e ongo foʻi vitioó ʻi he ChurchofJesusChrist.org.

  • Fakaafeʻi ʻa e kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau fakatātaaʻi hano fakaafeʻi ha taha ke papitaiso mo hilifakinima. Te nau lava ʻo fakaʻaongaʻi ʻa e fakamatala ʻoku hiki mataʻitohi fakahihifi ʻi he “Ko e Fakahoko ‘o e Fakaafé” (Malanga ʻAki ʻEku Ongoongoleleí, 33) pe ko ha taha ʻo e ngaahi fakatātā ʻi he fakaʻosinga ʻo e lēsoni ko ʻení.

Aleaʻi mo e kau mēmipa ʻo e kalasí ʻa e meʻa ne nau ako mei he ngaahi vitioó pe tulamá, kau ai mo ha meʻa naʻa nau saiʻia ai pea mo ha meʻa naʻe mei kehe haʻanau fakahoko. Pea vahevahe ange leva ʻa e ngaahi fakahinohino ko ʻení:

Akoako teuteu mo fakahoko ha fakaafe ke papitaiso mo hilifakinima, ʻaki hano fai e ngaahi meʻa ko ʻení:

  1. Hiki ha kiʻi palani faingofua ki ha founga te ke fakaafeʻi ai ha taha ke papitaiso mo hilifakinima. Feinga ke muimui ki he ngaahi fakahinohino ko ʻení ʻi hoʻo palaní: (1) ʻai ke pau mo fakahangatonu, (2) palōmesi ha ngaahi tāpuaki, pea (3) vahevahe hoʻo fakamoʻoní.

  2. Taufetongi mo ho hoá ʻi hono fakahoko e fakaafe naʻá mo ʻosi teuteú.

  3. Hili haʻo akoako mo ho hoá, fakapapauʻi ʻa e founga te mo lava ʻo liliu ai hoʻomo fakaafé.

  4. Toe akoako mo ha hoa kehe.

Fokotuʻu ha taumuʻa

Taki fealēleaʻakí: ʻOange ha taimi ki he kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau fakakaukau ki he meʻa kuo nau akó pea fokotuʻu ha ngaahi taumuʻa. Te ke lava ʻo fakaʻaliʻali ange ʻeni kiate kinautolu:

Fokotuʻu ha taumuʻa ʻoku fekauʻaki mo e meʻa kuó ke akó. Fakaʻaongaʻi ha ngaahi fakakaukau hangē ko ʻení, pe fakakaukau pē ʻaʻau.

  • Ako ha ngaahi potufolofola kehe fekauʻaki mo e papitaisó mo e hilifakinimá. Pea vahevahe ʻa e meʻa kuó ke akó mo ha mēmipa ʻo e fāmilí pe kaungāmeʻa.

  • Fakakaukau ki ha taha ʻokú ke fie tokoniʻi ke ofi ange kia Sīsū Kalaisi. Fakapapauʻi ha fakaafe te ke lava ʻo fakahoko kiate kinautolu.

Ko ʻeku taumuʻá
  • Te u … (ngāue te ke faí).

  • Te u lavaʻi ʻeku taumuʻá ʻaki … (ha kiʻi palani faingofua).

Taki ʻo e fealēleaʻakí: Kapau ʻoku maʻu ʻe he kau akó ha kulupu ʻo honau toʻú ke vahevahe ʻenau ngaahi taumuʻá ʻi he kalasí, ʻoange ha taimi ke vahevahe ai ʻa e founga te nau fepoupouaki pe fefakamanatuʻaki ai kimuʻa ʻi he kalasi hokó.

Taimi Hono Hokó

Taki fealēleaʻakí: Kapau ʻokú ke mateuteu ke akoʻi ʻa e lēsoni 8 ʻi he kalasi hono hokó, fakakaukau ke fakaafeʻi ʻa e kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau ako ʻa e vahe 4 ʻo e Malanga ʻAki ʻEku Ongoongoleleí ʻi he teuteú. Mahalo te ke fie ʻave ha fakamanatu kiate kinautolu.

Ko e Fakaafe ke Papitaiso mo Hilifakinimá

Tulama 1—Ko Hono Fakaʻaongaʻi e Sīpinga ʻo Sīsū Kalaisí

Tokotaha Fakamatalá: Kuo ongoʻi ʻe Sela ha holi ke ʻi ai haʻane fetuʻutaki mo e ʻOtuá talu ʻene kamata ʻi he kolisí he māhina ʻe ua kuo hilí. Naʻá ne toki fetaulaki kimuí ni mo e ongo faifekaú. ʻI heʻenau fuofua talanoá, naʻe akoʻi ai ʻe Sisitā Henanitesi mo Sisitā Uiliamisi ʻa Sela fekauʻaki mo hono Fakafoki Mai ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí mo fakaafeʻi ia ke ne lau mo lotua e Tohi ʻa Molomoná. ʻOku toe talanoa ʻeni ʻa e ongo faifekaú mo Sela. ʻOkú na ongoʻi ʻoku fakahinohino kinaua ke na fakaafeʻi ʻa Sela ke papitaiso.

Sisitā Henanitesi: Sela, kuó ke talamai ʻokú ke fie muimui ki he ʻOtuá mo fakaloloto hoʻo fetuʻutaki mo Iá. Tau lau fakataha muʻa mei he Tohi Tapú fekauʻaki mo e founga naʻe fakahā mai ai ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e hala ke tau muimui ai ki he ʻOtuá.

Sisitā Uiliamisi: ʻOku tau lau ʻi he Mātiu vahe 3 fekauʻaki mo e hāʻele mai ʻa Sīsū kia Sione Papitaisó. Sela, lau muʻa ʻa e Mātiu 3:13–17?

Sela: [Lau leʻolahi ʻa e Mātiu 3:13–17.]

Sisitā Henanitesi: Sela, naʻe papitaiso ʻa Sīsuú ke fakahoko ʻa e māʻoniʻoni kotoa pē. ʻOku ʻuhinga ʻeni naʻá Ne talangofua ki he fekau ke papitaisó. Ko e hā ʻokú ke ʻilo fekauʻaki mo e papitaisó?

Sela: ʻOku ou ʻilo ko ha meʻa ia ʻoku faʻa fai ʻe he kakaí. ʻI he siasi naʻá ku tupu hake aí, ʻoku ou manatuʻi haʻaku mamata ki ha niʻihi tokosiʻi ʻoku nau fai ia. Naʻe ʻikai papitaiso ha taha ia ʻi hoku fāmilí. Makehe mei aí, ʻoku ʻikai fuʻu lahi haʻaku ʻilo ki ai.

Sisitā Henanitesi: Fakamālō atu hoʻo vahevahe iá, Sela. Tuku ke ma fakamatalaʻi lahi atu ʻa e papitaisó. ʻOku finangalo ʻa e ʻOtuá ke tau foki ange ʻo nofo mo Ia. ʻOku tau kamata ʻi he hala foki ki he ʻOtuá ʻaki ʻetau tui kia Sīsū Kalaisi. ʻOku taki kitautolu ʻe he tui kia Sīsū Kalaisí ke liliu ʻetau moʻuí mo fakatomala mei heʻetau ngaahi angahalá. Ko e papitaisó ʻa e ʻuluaki fuakava ʻoku tau fakahoko ʻi he hala ko ʻení. ʻOkú ne ʻomi kitautolu ke tau ofi ange ki he Fakamoʻuí, mo tau ongoʻi fiefia, fakamolemoleʻi, mo ha ʻamanaki lelei. Ko ha ouau foki ʻa e papitaisó. ʻOku ʻuhinga ʻeni ko ha ouau ʻoku fakahoko ʻi he mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí.

Sisitā Uiliamisi: ʻI he taimi ʻoku tau papitaiso aí, ʻoku tau fakahoko ha fuakava, pe palōmesi, mo e ʻOtuá. ʻOku tau palōmesi ke tauhi kiate Ia mo talangofua ki Heʻene ngaahi fekaú. Ko ha konga ʻo e fuakava ko ʻení, ʻoku palōmesi ai ʻa e ʻOtuá te Ne fakamolemoleʻi ʻetau ngaahi angahalá mo tāpuakiʻi ʻaki kitautolu Hono Laumālié, koeʻuhí ke lava ʻo fakamaʻa, tataki, mo fakafiemālieʻi kitautolu.

Sisitā Henanitesi: Sela, te ke fie muimui ki he sīpinga ʻa Sīsū Kalaisí ʻaki hano papitaiso koe ʻe ha taha kuo ʻosi fakanofo ke ne fakahoko ʻa e ouau ko ʻení? Te ma tokoni atu ke ke teuteu ki he papitaisó. ʻOkú ma tui te ke lava ʻo mateuteu ki he ʻaho 29 ʻo Siulaí. Te ke fie teuteu ke papitaiso ʻi he ʻaho ko iá?

Sela: ʻIo. ʻOku hangē ko e meʻa ʻeni naʻá ku kumi ki aí.

Sisitā Uiliamisi: Sela, ʻoku mau fiefia ʻi he ngaahi tāpuaki te ke maʻu ʻi hoʻo fai ʻa e fili ko ʻení. ʻE ʻomai ʻe hoʻo papitaisó ha nonga mo ha mālohi lahi ki hoʻo moʻuí. ʻOku lahi e meʻa ke ma akoʻi atu ʻe tokoni ʻi hoʻo teuteú.

Ko e Fakaafe ke Papitaiso mo Hilifakinimá

Tulama 2—Akoʻi ʻa e Tokāteline ʻa Kalaisí

Tokotaha Fakamatalá: Ko e fuofua talanoa ʻeni ʻa ʻAisake mo e ongo faifekaú. ʻOku lahi ʻene ngaahi fehuʻi fekauʻaki mo e taumuʻa ʻo e moʻuí mo e founga te ne lava ai ʻo maʻu ha fiefia lahi angé. Naʻe akoʻi ʻe he ongo faifekaú ʻa ʻAisake ki he palani ʻo e fakamoʻui ʻa e Tamai Hēvaní. Naʻe ongoʻi ʻe ʻEletā Palauningi mo ʻEletā Singi, ʻi he lolotonga ʻo e lēsoní naʻe ueʻi kinaua ke na fakaafeʻi ʻa ʻAisake ke papitaiso.

ʻEletā Palauningi: ʻAisake, ʻokú ma fie fakamatala atu fekauʻaki mo e hala foki ki heʻetau Tamai Hēvaní. ʻOkú Ne finangalo ke tau foki ange ʻo nofo mo Ia, pea kuo ʻai ʻe Sīsū Kalaisi ke malava ia.

ʻEletā Singi: ʻOku tau kamata ʻi he hala foki ki he ʻOtuá ʻaki ʻetau tui kia Sīsū Kalaisi. ʻI he taimi ʻoku tau tui ai kia Sīsū Kalaisí, ʻoku fakanatula pē ʻetau fie liliu ʻetau moʻuí pea tatau ange mo Iá. ʻOku tau talangofua ki Heʻene ngaahi akonakí pea fakatomala ʻi he taimi ʻoku tau faiangahala aí. ʻOku tataki kitautolu ʻe he tuí mo e fakatomalá ki he papitaisó mo e hilifakinimá. Te ke lava ʻo talamai ʻa e meʻa ʻokú ke ʻilo fekauʻaki mo e papitaisó?

ʻAisake: Kuó u mamata ʻi ha papitaiso ʻe taha pe ua ʻi ha ngaahi siasi kehekehe, ka ʻoku ʻikai ke u fuʻu ʻilo lahi ki ai. ʻOku ou tui ʻoku fekauʻaki mo e faiangahalá.

ʻEletā Palauningi: ʻOkú ke moʻoni. Ko e papitaisó ko e ʻuluaki sitepu ia hono haʻi kitautolu ki he ʻOtuá, kae lava ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻo fakamaʻa, fakamālohia, mo liliu ʻetau tōʻongá ke lelei ange. Ko e founga foki ia ʻoku tau fakahaaʻi ai ʻetau tukupā ki he ʻOtuá. ʻI he taimi ʻoku tau papitaiso aí, ʻoku tau fuakava mo e ʻOtuá, ko ha felotoi mo Ia, te tau tauhi kiate Ia mo talangofua ki Heʻene ngaahi fekaú. ʻI he taimi ʻoku tau fakahoko ai ʻení, ʻoku fuakava leva ʻa e ʻOtuá te Ne lilingi hifo Hono Laumālié kiate kitautolu mo fakamolemoleʻi ʻetau ngaahi angahalá.

ʻEletā Singi: ʻOku tau palōmesi foki, ʻi he taimi ʻoku tau papitaiso aí, ʻoku tau loto-fiemālie ke toʻo kiate kitautolu ʻa e huafa ʻo Sīsū Kalaisí, tauhi e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá, tauhi ki he ʻOtuá mo e niʻihi kehé, pea kātaki ki he ngataʻangá. ʻOku ʻuhinga ia ko e papitaisó ko ha kamataʻanga foʻou ia ki heʻetau moʻuí. Ko e moʻoni te tau kei faingataʻaʻia pē mo fai ha ngaahi fehalaaki. Ka he ʻikai teitei tuku ʻetau feinga ke tauhi ʻetau palōmesí mo falala kia Sīsū Kalaisi ʻi he kotoa ʻo ʻetau moʻuí.

ʻEletā Palauningi: ʻAisake, te ke fie muimui ki he sīpinga ʻa Sīsū Kalaisí ʻaki hano papitaiso koe ʻe ha taha kuo ʻosi fakanofo ke ne fakahoko ʻa e ouau ko ʻení? Te ma tokoni atu ke ke teuteu ki he papitaisó. ʻOkú ma tui te ke lava ʻo mateuteu ki he ʻaho 29 ʻo Siulaí. Te ke fie teuteu ke papitaiso ʻi he ʻaho ko iá?

ʻAisake: ʻIo. ʻOku tatau ʻeni mo e pōpoaki mo e ongo naʻá ku fiemaʻú.

ʻEletā Singi: ʻAisake, ʻokú ma fiefia ʻi he ngaahi tāpuaki te ke maʻu ʻi hoʻo fai ʻa e fili ko ʻení. ʻE ʻomai ʻe hoʻo papitaisó ha nonga mo ha mālohi lahi ki hoʻo moʻuí. ʻOku lahi ha ngaahi meʻa ke ma akoʻi atu ʻe tokoni ke ke teuteu ai ki he papitaisó.