Kosi o le Talalelei
Lesona 7: O Le Valaaulia ina ia Papatisoina ma Faamauina


Lesona 7

O Le Valaaulia ina ia Papatisoina ma Faamauina

Tala’i La’u Talalelei, Mataupu 3

papatisoga

Ua poloaiina e le Faaola tagata uma e tali atu mo i latou lava ina ia salamo, papatiso, ma maua le meaalofa o le Agaga Paia. “O le tausia o le feagaiga o le papatisoga o le laasaga muamua lea i le fusia o i tatou lava i le Atua ina ia mafai ai e le Agaga Paia ona faamama, faamalosia, ma suia o tatou natura mo le lelei sili atu” (Tala’i La’u Talalelei: O Se Taiala i le Faasoaina Atu o le Talalelei a Iesu Keriso [2023], 28). O le tuuina atu o valaaulia ina ia papatisoina ma faamauina o se auala taua lea e faataunuu ai e faifeautalai lo latou faamoemoega o le fesoasoani atu i isi ia o mai ia Iesu Keriso.

Iloilo ma Toe Tulitatao

Taitai o talanoaga: Valaaulia tagata aoao e mafaufau i a latou taumafaiga i le taimi nei e faaaoga mea o loo latou aoaoina i le vasega lenei. E mafai ona e valaaulia i latou e fefaasoaai ma se paga pe faatasi foi o se vasega nisi o a latou taumafaiga.

Filifiliga o Gaoioiga e Aoao Ai

Taitai o talanoaga: Filifili ma le agaga tatalo ia vaega e aoao ai e sili ona aoga mo lau vasega. Ia mautinoa e tele se taimi e tuu e faataitai ai ma faatatau.

Filifiliga A: Aisea e taua ai le papatisoga ma le faamauga?

Suesue

Taitai o talanoaga: Mafaufau e faaali atu se ata o se tasi o loo papatisoina. Valaaulia tagata aoga e talanoaina faatasi ma se paga fesili nei:

Papatisoga 2
  • O le a se mea o e manatua e uiga i lou lava papatisoga ma le faamauga?

  • O a nisi o auala ua faamanuiaina ai oe e le Alii ona o lau filifiliga e papatiso ma faamauina?

Taitai o talanoaga: Faamanatu i tagata aoao o le valaaulia o isi e o mai ia Keriso e ala i sauniga o le papatisoga ma le faamauga o se auala taua lea e faataunuu ai e faifeautalai lo latou faamoemoega. Mafaufau e toe iloilo le faamoemoega a faifeautalai e ala i le taulotoina faatasi o se vasega (tagai “Faataunuu Lou Faamoemoega Faafaifeautalai,” Tala’i La’u Talalelei [2023], 1).

O le gaoioiga suesue lenei e mafai ona fesoasoani i tagata aoao ia malamalama lelei ai i le auala e mafai ai e le Faaola ona faamanuia i latou o e filifili e papatiso ma faamauina. Fesoasoani i tagata o le vasega e sue le “O Le Valaaulia ia Papatisoina ma Faamauina” i le mataupu e 3 o le Tala’i La’u Talalelei (itulau 28–29). Ona faasoa atu lea o faatonuga nei:

Suesue parakalafa i lalo o le ulutala “Faavae Faaleaoaoga Faavae” (Tala’i La’u Talalelei, 28), faatasi ai ma ni mau se lua o loo faasino i ai. Mafaufau e vaavaai ma faailoga aoaoga e faalolotoina ai lou malamalama e uiga i le taua o le papatisoga ma le faamauga.

Taitai o talanoaga: A mae’a ona suesue tamaiti aoga, mafaufau e talanoaina fesili nei:

  • O le a se mea na e maua e mafai ona fesoasoani i se tasi e lagona ai se manao e papatiso ma faamauina?

  • O le a se mea na e aoaoina e uiga i le auala e faamanuia ai e le Atua i latou o e filifili e papatiso ma faamauina?

Taitai o talanoaga: A o outou talanoaina le fesili na muamua atu, mafaufau e faasoa atu le saunoaga lenei mai ia Peresitene Russell M. Nelson. Valaaulia tagata o le vasega e faasoa mai ni malamalamaaga faaopoopo latou te maua mai aoaoga a Peresitene Nelson.

Peresitene Russell M. Nelson

O le taimi lava e osia ai e oe ma a’u se feagaiga ma le Atua, o le a sili atu ona vavalalata lo tatou sootaga ma Ia nai lo le taimi a o le’i faia a tatou feagaiga. O lenei ua fusia faatasi i tatou. Ona o la tatou feagaiga ma le Atua, o le a lē vaivai ai lava o Ia i Ana taumafaiga e fesoasoani ia i tatou, ma o le a tatou le faaumaina lava Lona onosai alofa mutimutivale ia i tatou. Ua tofu i tatou ma se nofoaga faapitoa i le loto o le Atua. E i ai Ona faamoemoega maualuluga mo i tatou. (“O Le Feagaiga e Faavavau,” Liahona, Oke. 2022, 28

Taitai o talanoaga: Ina ia fesoasoani i tagata aoao ia iloa se faataitaiga o faamanuiaga o le papatisoga ma le faamauga, mafaufau e faaali le vitio “How Sarah Found Happiness” 3:42, ChurchofJesusChrist.org). A uma le vitio, e mafai ona outou talanoaina pe na faapefea ona faamanuiaina le olaga o Sara i lana filifiliga e papatiso ma faamauina.

Faataitai

Taitai o talanoaga: Tuu atu i tagata o le vasega se avanoa e faataitai ai le faamalamalamaina o mea ua latou aoaoina e uiga i le papatisoga ma le faamauga. E mafai ona e faia lenei mea e ala i le valaaulia o i latou e tali mai i le vaaiga faataitai lenei. E mafai ona latou tusifaamaumau muamua a latou tali a o le’i faasoaina atu i se paga po o se vaega toalaiti.

Vaai faalemafaufau o loo e talanoa i se uo e le masani i sauniga o le papatisoga ma le faamauga. Ua fesili lau uo, “Aisea e manaomia ai ona papatiso ma faamauina se tagata?” O le a sau tala e fai atu?

Faatu se sini

Taitai o talanoaga: Tuu atu i tagata o le vasega se taimi e mafaufau ai i mea ua latou aoaoina ma faatulaga ni sini. E mafai ona e faaali atu le vaega lenei e fesoasoani ia i latou:

Faatu se sini e faatatau i mea ua e suesueina. Faaaoga manatu e pei o nei, pe mafaufau foi i ou lava manatu.

  • Tusi i lalo pe faapefea ona faamanuiaina oe ona ua papatisoina ma faamauina oe o se tagata o Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai. Faasoa atu mea na e tusia i se tasi e pele ia te oe, i se sauniga anapogi ma molimau, po o luga o ala o faasalalauga faaagafesootai.

  • Mafaufau i le feagaiga na e osia ina ua e papatiso. Fuafua pe faapefea ona e tausia atoatoa lau feagaiga o le papatisoga.

O La’u sini
  • O le a ou … (faatinoga o le a e faia).

  • O le a ou ausia la’u sini e ala i le … (o se fuafuaga faigofie).

Taitai o talanoaga: Afai e i ai se vaega o tupulaga a tagata aoao e faasoa atu a latou sini i le vasega atoa, tuu atu ia i latou se taimi e faasoa mai ai pe faapefea ona latou lagolagoina pe faamanatu atu e le tasi i le isi a o le’i amataina le isi vasega.

Filifiliga E: E mafai faapefea ona ou valaaulia isi ina ia papatisoina ma faamauina?

Suesue

Taitai o talanoaga: Mafaufau e amata lenei gaoioiga e aoao ai i le faasoaina atu o le vaaiga faataitai lenei:

Mafaufau o oe o se faifeautalai fou ua valaauina. O loo fuafuaina e oe ma lau soa lau faatulagaga mo le aso o loo loma. Ua faamatala atu e lau soa ua laua lagonaina le uunaiga e valaaulia se tasi o tagata o loo oulua aoaoina ina ia papatisoina ma faamauina. Ua fesili atu lau soa pe o le a e tuuina atu le valaaulia i le lua taimi faatulagaina o le lesona i lenei aoauli. O le taimi muamua lenei e te valaaulia ai se tasi ina ia papatisoina ma faamauina.

  • O le a sou lagona mautinoa e uiga i le tuuina atu o lenei valaaulia?

  • O a ni au fesili atonu o i ai?

Taitai o talanoaga: O le gaoioiga suesue lenei e mafai ona fesoasoani i tagata aoao e saunia ai e tuuina atu le valaaulia ina ia papatisoina ma faamauina. Fesoasoani ia i latou e sue “O Le Valaaulia ina ia Papatisoina ma Faamauina” i le mataupu e 3 o le Tala’i La’u Talalelei (itulau 28–29). Ona faasoa atu lea o faatonuga nei:

Suesue le “Tuuina Atu o le Valaaulia” ma “O Manatu mo le Valaaulia Ina Ia Papatiso” (Tala’i La’u Talalelei, 28–29). Vaavaai mo taiala e mafai ona fesoasoani ia te oe e valaaulia ai se tasi e papatiso ma faamauina. Mafaufau e faailoga poo a ni mea e tulaga ese ia te oe.

Taitai o talanoaga: Valaaulia tagata aoga e talanoaina mea na latou mauaina e ala i le faia o fesili e pei o nei:

  • O a taiala po o fautuaga na e iloa e sili ona aoga? Aisea?

  • Aisea e te manatu ai o le a fesoasoani le taulai atu i le faataitaiga a le Faaola pe a valaaulia isi ina ia papatisoina?

Faataitai

Taitai o talanoaga: Tuu atu i tagata aoao se avanoa e faataitai ai le valaauliaina o se tasi ina ia papatisoina ma faamauina. Ina ia fesoasoani ia i latou e vaai i faataitaiga o le auala e faia ai lenei mea, e mafai ona e:

  • Faaaoga se vitio, e pei ole “Invitation to Be Baptized: German” (2:42) po o le “Invitation to Be Baptized: Jynx” (2:34). O loo maua vitio uma e lua i luga o le ChurchofJesusChrist.org.

  • Valaaulia tagata o le vasega e faatino le valaaulia o se tasi ina ia papatiso ma faamauina. E mafai ona latou faaaogaina le anotusi faatusilima i lalo o le “Tuuina Atu o le Valaaulia” (Tala’i La’u Talalelei, 29) po o se tasi o matafaioi o loo faia i le faaiuga o lenei lesona.

Talanoaina ma tagata o le vasega mea na latou aoaoina mai vitio po o faatinoga, e aofia ai mea sa latou fiafia i ai ma mea semanu e ese ona latou faia. Ona faaali atu lea o faatonuga nei:

Faataitai le saunia ma le tuuina atu o se valaaulia ina ia papatisoina ma faamauina e ala i le faia o mea nei:

  1. Tusi se fuafuaga faigofie mo le auala e te valaaulia ai se tasi e papatiso ma faamauina. Taumafai e mulimuli i taiala nei i lau fuafuaga: (1) ia patino ma tuusao, (2) folafola atu faamanuiaga, ma (3) faasoa atu lau molimau.

  2. Faatasi ai ma se paga, feauauai i le tuuina atu o le valaaulia na e saunia.

  3. A uma ona faataitai ma lau paga, fuafua pe faapefea ona e fetuunai lau valaaulia.

  4. Toe faataitai ma se isi paga.

Faatu se sini

Taitai o talanoaga: Tuu atu i tagata o le vasega se taimi e mafaufau ai i mea ua latou aoaoina ma faatulaga ni sini. E mafai ona e faaali atu le vaega lenei e fesoasoani ia i latou:

Faatu se sini e faatatau i mea ua e suesueina. Faaaoga manatu e pei o nei, pe mafaufau foi i ou lava manatu.

  • Suesue i fuaitau faaopoopo o mau e uiga i le papatisoga ma le faamauga. Ona fefaasoaai lea ma se tagata o le aiga, po o se uo mea ua outou aoaoina.

  • Mafaufau i se tasi e te manao e fesoasoani e latalata atili atu ia Iesu Keriso. Fuafua se valaaulia e mafai ona e tuuina atu ia i latou.

O La’u sini
  • O le a ou … (faatinoga o le a e faia).

  • O le a ou ausia la’u sini e ala i le … (o se fuafuaga faigofie).

Taitai o talanoaga: Afai e i ai se vaega o tupulaga a tagata aoao e faasoa atu a latou sini i le vasega atoa, tuu atu ia i latou se taimi e faasoa mai ai pe faapefea ona latou lagolagoina pe faamanatu atu e le tasi i le isi a o le’i amataina le isi vasega.

Le isi taimi

Taitai o talanoaga: Afai ua e saunia e aoao atu le lesona 8 i le vasega e sosoo ai, mafaufau e valaaulia tagata o le vasega e suesue le mataupu e 4 o le Tala’i La’u Talalelei e sauniuni ai. Atonu e te manao e auina atu ia i latou se faamanatu.

Tuuina Atu o le Valaaulia ina ia Papatisoina ma Faamauina

Tala Faatino 1—Faaaogaina o le Faataitaiga a Iesu Keriso

Tagata Faamatala: Ua lagona e Sara se manao ia maua se sootaga ma le Atua talu ona amata lana kolisi i le lua masina talu ai. Sa ia feiloai ma faifeautalai talu ai nei. I la laua asiasiga muamua, sa aoao atu ai e Sister Hernandez ma Sister Williams ia Sara e uiga i le Toefuataiga o le talalelei a Iesu Keriso ma valaaulia o ia e faitau ma tatalo e uiga i le Tusi a Mamona. O lea ua toe feiloai nei faifeautalai ma Sara. Ua la lagona le taialaina e valaaulia Sara ina ia papatisoina.

Sister Hernandez: Sara, ua e fai mai e te manao e mulimuli i le Atua ma faalolotoina lau sootaga ma Ia. Sei o tatou faitau faatasi mai le Tusi Paia e uiga i le auala na faaali mai ai e Iesu Keriso ia i tatou le ala e mulimuli ai i le Atua.

Sister Williams: I le Mataio mataupu e 3, tatou te faitau ai e uiga i le afio mai o Iesu ia Ioane le Papatiso. Sara, e mafai ona e faitauina le Mataio 3:13–17?

Sara: [Faitau leotele le Mataio 3:13–17 .]

Sister Hernandez: Sara, na papatisoina Iesu e faataunuu ai le amiotonu uma. O lona uiga sa Ia usitai i le poloaiga ia papatiso. O le a se mea ua e iloa e uiga i le papatisoga?

Sara: Ou te iloa o se mea e masani ona faia e tagata. I le lotu sa ou ola ae ai, ou te manatua ai le vaaia o ni nai tagata o faia. E leai se tasi o lo’u aiga na papatisoina. E sili atu i lena, e le tele ni isi mea ou te iloa.

Sister Hernandez: Faafetai mo le faasoaina mai o lena mea, Sara. Se’i o ma faamatala atili atu po o le ā le papatisoga. E finagalo le Atua ia tatou toe foi atu e mau faatasi ma Ia. Tatou te amata i le ala e toe foi atu ai i le Atua e ala i le faaaogaina o le faatuatua ia Iesu Keriso. O le talitonu ia Iesu Keriso e taitai atu ai i tatou e suia o tatou olaga ma salamo i a tatou agasala. O le papatisoga o le feagaiga muamua lea tatou te osia i lenei ala. E aumaia ai i tatou ia latalata atili atu i le Faaola, ma tatou lagonaina le olioli, faamagaloga, ma le faamoemoe. O le papatisoga o se sauniga foi. O lona uiga o se sauniga e faatinoina e le pule o le perisitua.

Sister Williams: Pe a tatou papatiso, ua tatou osia se feagaiga, po o se folafolaga, ma le Atua. Tatou te folafola atu e usiusitai ia te Ia ma tausi Ana poloaiga. I le avea ai o se vaega o lenei feagaiga, ua folafola mai ai e le Atua o le a Ia faamagaloina a tatou agasala ma faamanuiaina i tatou i Lona Agaga, ina ia mafai ona faamamaina, taialaina, ma faamafanafanaina i tatou.

Sister Hernandez: Sara, Pe o le a e mulimuli ea i le faataitaiga a Iesu Keriso e ala i le papatisoina e se tasi ua faauuina e faia lenei sauniga? O le a ma fesoasoani ia te oe e saunia mo le papatisoga. Ma te talitonu e mafai ona e saunia i le aso 29 o Iulai. E mafai la ona e saunia ina ia e papatiso i le aso lena?

Sara: Ioe. E pei lava lenei lagona o le mea sa ou sailia.

Sister Williams: Sara, ua ma fiafia lava mo faamanuiaga o le a oo mai ia te oe a o e faia lenei filifiliga. O le papatisoina o le a aumaia ai le filemu ma le mana tele i lou olaga. E tele mea ma te aoao atu ia te oe o le a fesoasoani ia te oe e saunia ai.

Tuuina Atu o le Valaaulia ina ia Papatiso ma Faamauina

Tala Faatino 2—Aoao Atu le Mataupu Autu a Keriso

Tagata Faamatala: O le taimi muamua lea ua feiloai ai Isaako ma faifeautalai. E tele ana fesili e uiga i le faamoemoega o le olaga ma le auala e mafai ona ia maua ai le fiafia sili atu. Sa aoao atu e faifeautalai ia Isaako e uiga i le fuafuaga o le faaolataga a le Tama Faalelagi. I le taimi o le lesona, na lagona ai e Elder Browning ma Elder Singh le uunaiga e valaaulia Isaako e papatiso.

Elder Browning: Isaako, tatou te fia talanoa e uiga i le ala e toe foi atu ai i lo tatou Tama Faalelagi. E finagalo o Ia ia tatou toe foi atu e nonofo faatasi ma Ia, ma ua mafai ona o Iesu Keriso.

Elder Singh: Tatou te amata i le ala e toe foi atu ai i le Atua e ala i le talitonu ia Iesu Keriso. A tatou faatuatua ia Iesu Keriso, e masani lava ona tatou mananao e suia o tatou olaga ma avea atili e faapei o Ia. Tatou te usitai i Ana aoaoga ma salamo pe a tatou agasala. O le faatuatua ma le salamo e taitai atu ai i tatou i le papatisoga ma le faamauga. E mafai ona e ta’u maia ia i maua se mea e te iloa e uiga i le papatisoga?

Isaako: Ua ou vaai i se papatisoga se tasi pe lua i lotu eseese, ae ou te le iloa tele se mea e uiga i ai i talaatu o lena. Ou te manatu e faatatau i agasala.

Elder Browning: E sa’o oe. O le papatisoga o le laasaga muamua lea i le fusia faatasi o i tatou lava i le Atua ina ia mafai ai e le Agaga Paia ona faamama, faamalosia, ma suia o tatou natura mo le lelei sili atu. O le auala foi lea tatou te faailoa atu ai la tatou tautinoga i le Atua. Pe a tatou papatiso, tatou te osia feagaiga po o se maliega ma Ia, o le a tatou auauna ia te Ia ma tausi Ana poloaiga. Pe a tatou faia lenei mea, e osifeagaiga le Atua o le a Ia sasaa mai Lona Agaga i o tatou luga ma faamagalo i tatou i a tatou agasala.

Elder Singh: Tatou te folafola atu foi, pe a tatou papatiso, tatou te naunau e tauave i o tatou luga le suafa o Iesu Keriso, tausi poloaiga a le Atua, auauna atu i le Atua ma isi, ma tumau e oo i le iuga. O lona uiga o le papatisoga o se amataga fou lea mo o tatou olaga. O le a i ai pea o tatou luitau ma faia mea sese, ioe. Ae o le a le taofia lava lo tatou taumafai e tausia a tatou folafolaga ma faalagolago ia Iesu Keriso i o tatou olaga atoa.

Elder Browning: Isaako, Pe o le a e mulimuli ea i le faataitaiga a Iesu Keriso e ala i le papatisoina e se tasi ua faauuina e faia lenei sauniga? O le a ma fesoasoani ia te oe e saunia mo le papatisoga. Ma te talitonu e mafai ona e saunia i le aso 29 o Iulai. E mafai la ona e saunia ina ia papatisoina i le aso lena?

Isaako: Ioe. E foliga mai ma e pei lava o le mea lea sa ou sailia.

Elder Singh: Isaako, ua ma fiafia lava mo faamanuiaga o le a oo mai ia te oe a o e faia lenei filifiliga. O le papatisoina o le a aumaia ai le filemu ma le mana tele i lou olaga. E tele mea ma te aoao atu ia te oe o le a fesoasoani ia te oe e saunia ai mo le papatisoga.