“Maʻu ʻa e Meʻa Lahi Tahá mei he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 109,” Liahona, ʻOkatopa 2025.
Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au
Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 109
Maʻu ʻa e Meʻa Lahi Tahá mei he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 109
Ko e ngaahi fakakaukau ki hono ako ʻo e lotu fakatapui ʻo e Temipale Ketilaní
Toʻo mei he Temipale Ketilaní, tā ʻe Al Rounds
ʻOku faʻa talanoa e kau taki ʻo e Siasí ʻo kau ki he mālohi ʻe lava ke maʻu ʻe kinautolu ʻoku ngāue mo moihū ʻi he temipalé. ʻOku ʻi ai e taimi ʻoku ngali ongo kehe pe ʻikai malava ke maʻu ia. Ka ʻoku akoʻi ʻe ha ngaahi potufolofola lahi ʻe lava ke “fakakoloaʻi ʻaki ʻa e mālohi mei ʻolungá [e kāingalotu ʻo e Siasí]” (vakai, Luke 24:49; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 38:32; 95:8; 105:11; 109:35).
Naʻe akonaki ʻa Palesiteni Lāsaolo M. Nalesoni ʻo pehē ʻe lava ke akoʻi lahi ange kitautolu ʻe he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 109 ʻo kau ki he mālohi ko ʻení: “Ko e lotu fakatapui ʻa Siosefa Sāmita ʻo e Temipale Ketilaní ko ha fakahinohino ia ʻoku fekauʻaki mo e founga ʻoku fakaivia fakalaumālie ai koe mo au ʻe he temipalé ke fehangahangai mo e ngaahi faingataʻa ʻo e moʻuí ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí ni. ʻOku ou poupou atu ke mou ako e lotu ko iá.”
Ngaahi Tefito ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 109
ʻE lava ke lelei ange hoʻo akó ʻi hono ʻiloʻi e ngaahi kaveinga mei he lotu fakatapui ʻo e Temipale Ketilaní. Ko ha ngaahi kaveinga iiki ʻeni kuo filifili mai ʻo kau ki hono maʻu ʻo e mālohí mei he moihū ʻi he temipalé. ʻI hoʻo akó, te ke lava ʻo maʻu ha ngaahi tefito mo ha ngaahi tefitoʻi moʻoni kehe.
Fakahaá mo e Fakahinohinó (veesi 8, 14)
Te tau lava ʻo ʻalu ki he temipalé ke maʻu ha fakahā, fakamaʻalaʻala, mo ha poto ʻe tokoni ke tau lavaʻi ai e ngaahi pole ʻo e moʻuí.
Fakamāʻoniʻoniʻí mo e Māʻoniʻoní (veesi 12, 20)
ʻOku maʻu mei he moihū ʻi he fale ʻo e ʻEikí ha feituʻu ʻoku fakamāʻoniʻoniʻi mo toputapu ke tau ʻalu ki ai, ʻa ia ʻoku ʻikai hū ki ai ha meʻa ʻoku taʻemaʻa.
Uouangatahá mo e Fehokotakí (veesi 6, 17–19, 24, 67, 72)
ʻI heʻetau kau ʻi he ngaahi ouau ʻo e temipalé, ʻoku tau faaitaha ai ko e fānau ʻo e fuakavá mo mateuteu lelei ange ki he toe hāʻele mai ʻa e Fakamoʻuí.
Mālohi mo e Maluʻi Fakalangí (veesi 22, 26)
ʻE lava ke faingataʻa e moʻuí ʻi he ngaahi pole ʻo e ngaahi ʻaho fakaʻosí. ʻOku hanga ʻe he moihū ʻi he temipalé mo hono tauhi ʻetau ngaahi fuakavá ʻo maluʻi kitautolu mei he koví.
ʻOku Fakahā ʻa e Nāunau ʻo e ʻOtuá ʻIate Ia pē (veesi 5, 12, 37, 77)
Ko e fale ʻo e ʻEikí ko ha feituʻu ia ʻe lava ke fakahā ai ʻe he ʻOtuá Hono ʻaó mo Hono nāunaú. ʻI heʻetau moihū aí, ʻoku tau maʻu ʻEne māmá mo e nāunaú ki heʻetau moʻuí.
Fiefiá mo e Melinó (veesi 39, 76, 80)
ʻI heʻetau fakahoko mo tauhi e ngaahi fuakavá, ʻoku tau fakaava ai e hala ki he ʻOtuá ke tāpuekina kitautolu ʻaki e melinó, fiefiá, mo e fakafoʻoú, ʻo ʻomi ai ha mālohi ke tau ikunaʻi e ngaahi faingataʻa ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní.
Ngaahi Talaʻofá mo e Ngaahi Tāpuakí
ʻE lava ke fakalahi ʻe hono ako ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 109 ʻa hoʻo mahino ki he ngaahi talaʻofa mo e ngaahi tāpuaki ʻoku maʻu ʻi he moihū ʻi he fale ʻo e ʻEikí. Pea hangē ko e akonaki ʻa Palesiteni Nalesoní, “ʻOku mātuʻaki mahuʻinga kiate kitautolu takitaha ʻi he ʻahó ni, ke mahino ʻa e ngaahi faingamālie ʻoku malava ke tau maʻu ʻi he temipalé.”