“Vakai ki he Lelei ʻIate Kinautolú,” Liahona, ʻOkatopa 2025.
Houʻeiki Fafine ʻo e Fuakavá
Vakai ki he Lelei ʻiate Kinautolú
ʻOku ʻikai ko ha polokalama pē ʻa e ngāue fakaetauhí; ko ha founga fakalangi ia ʻoku tāpuekina mo liliu ai ʻe he ʻOtuá e loto ʻo ʻEne fānaú.
Kuó ke ongoʻi nai hano fakamahuʻingaʻi moʻoni koe? ʻOku ʻi ai ha faʻahinga ivi lahi ʻoku maʻu ʻi he taimi ʻoku fakamahuʻingaʻi moʻoni ai koé, ʻofaʻi koe, pea falala atu ai ha taha kiate koé. Naʻá ku hoko ko ha tokotaha tā valivali he naʻe tui ʻeku faʻeé ʻoku ou talēnitiʻia. Naʻe ʻikai ke ne falalapē kiate au ʻi he taimi naʻá ku fai ai ha ngāue leleí. ʻI he taimi naʻá ku fai ai ha fehalaākí, naʻá ne kei sio pē ki heʻeku leleí.
Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Tēvita A. Petinā ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofuou Mā Uá ʻo pehē ko hono “ʻiloʻi lelei taha ʻo ha meʻa ʻoku hā maí ko e sio ki he lelei ʻoku maʻu ʻe ha taha kehe ʻoku teʻeki ai pē te ne sio ʻoku hoko ʻiate ia mo e malava ke tokoniʻi kinautolu ke nau ʻiloʻi mo fakatupulaki ia.”
Ko e meʻa ʻeni ʻoku fai ʻe heʻetau Tamai Hēvaní maʻatautolu ʻi he ʻaho takitaha. ʻOkú Ne ʻafio ki he lelei ʻoku ʻikai ʻapē ke tau fakatokangaʻi ʻiate kitautolú, pea tokoni ʻi he ʻofa mo e faʻa kātakí ke tau fakatupulaki mo tokoniʻi kitautolu ke tau hoko ʻo hangē ko Hono ʻAló. ʻOku fakahaaʻi mai ʻe he Fakamoʻuí ʻa e founga ke tau vakai ai ki he leleí mo tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé ke nau fakatupulaki iá. Naʻá Ne akoʻi ʻa Pita mo ʻEne kau ʻAposetolo foʻoú ʻi he loto moʻoni mo e ʻofa. Naʻá ne ngāue fakaetauhi mo fakalotolahiʻi ʻa e niʻihi fakafoʻituitui naʻe lau ʻe he sōsaietí ko e kau faiangahala, liʻekina, pe taʻemaʻá. Naʻá Ne ʻafioʻi ʻa e mahuʻinga mo e ʻamanaki lelei ʻiate kinautolu naʻe lau ʻoku siva ʻenau ʻamanakí. Naʻá ne tali ʻaki ʻa e manavaʻofá ʻa e tautapa ʻa e kau kilia vilitakí. Naʻe ʻikai ngata pē ʻi heʻene ofi ange kiate kinautolú ka naʻá Ne toe tokoniʻi kinautolu mo fakamoʻui kinautolu. (Vakai, Maʻake 2:15–17; Luke 5:12–13; Sione 4:4–26.)
Naʻá Ne ʻafioʻi ʻa e mahuʻinga ʻo e laumālie takitaha, pea naʻá Ne ʻofa ʻiate kinautolu. Naʻá Ne ʻafioʻi ha lelei lahi ange ʻiate kinautolu ʻo ʻikai ko honau ngaahi vaivaí, angahalá, mahamahakí, mo e ngaahi faingataʻaʻiá pē. Naʻá Ne ʻafioʻi honau ngaahi laumālié pea mo e meʻa kotoa pē te nau lava ʻo aʻusiá. Naʻá Ne akoʻi kinautolu, fakamoʻui kinautolu, fakalotolahiʻi kinautolu, pea fakaafeʻi ke nau aʻusia ʻa e tuʻunga māʻolunga taha te nau malavá ʻaki ʻenau muimui ʻiate Iá.
ʻI heʻetau hoko ko e houʻeiki fafine fuakava ʻo Hono Siasí, ʻoku tau maʻu ai ʻa e tāpuaki mo e fekau ke “ʻalu koe, pea ke fai pehē pē” (Luke 10:37). “He ko e ngaahi ngāue ʻa ia kuo mou mamata kuóu u faí ke mou fai foki ia” (3 Nīfai 27:21). ʻOku tau maʻu ʻa e faingamālie mo e tāpuaki ʻo e fuakavá ke tokoniʻi ʻa kinautolu ʻoku tau ngāue fakaetauhi ki aí ke nau ongoʻi e ʻofa ʻa e Fakamoʻuí mo sio ki he lelei ʻoku ʻafioʻi ʻe he ʻOtuá ʻiate kinautolú mo tokoni ke nau fakatupulaki ia. Ko e ʻofa ia ki he niʻihi kehé ʻo hangē ko ia naʻe mei fai ʻe he Fakamoʻuí (vakai, Sione 13:34).
ʻOku faʻa tokoniʻi kitautolu ʻe heʻetau Tamai Hēvaní ke tau tupulaki mo fakalakalaka ʻaki hano ʻomi ha kakai makehe ki heʻetau moʻuí—ʻa e kakai ʻoku nau ʻomi ʻEne ʻofá mo fakafiemālié pea tokoniʻi kitautolu ke tau aʻusia ʻa e tuʻunga te tau malavá.
ʻOku maʻu ʻe he kau tangata mo e kau fafine ngāue fakaetauhí ʻa e faingamālie mo e fatongia faka-fuakava ke nau hoko ko e kakai makehe ʻi he ngāue ʻa e ʻEikí. Te tau lava ʻo tokoniʻi ʻa kinautolu ʻoku tau ngāue fakaetauhi ki aí ke nau sio ki he ngaahi tōʻonga lelei, talēniti, mo e ngaahi ʻulungaanga lelei ʻo Kalaisí pea tokoniʻi ke nau tupulaki.
Ko e lahi ange ko ia ʻetau tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé ke nau fakahoko ʻa e taumuʻa ʻo honau fakatupú, ko e lahi ange ia ʻetau ʻiloʻi ʻa e meʻa te tau malavá ʻi heʻetau hoko ko e fānau ʻa e ʻOtuá. ʻOku fiemaʻu ke tau falala ki he ʻEikí ke tau ʻiloʻi ʻa e ngaahi fiemaʻu ʻa ʻEne fānaú.
Kau fafine, ʻoku mou maʻu ʻa e ngaahi maʻuʻanga tokoni ʻo e langí ke fakahoko ʻaki ʻa e ngāue māʻoniʻoni mo hākeakiʻi ko ʻení, ʻo kau ai ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeiki ʻa e ʻEikí ʻi hono tauhi hoʻomou ngaahi fuakavá mo e mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí kuo vahe atu ʻo fakafou ʻi homou ngaahi uiuiʻí mo e ngāue fakaetauhí. ʻOku tokoni ʻa e ngaahi tāpuaki ko ʻení ke maʻu ai ʻa e fakahā ʻoku tau fiemaʻu ki hono fai ʻa e ngāue fakaetauhi ʻi Heʻene foungá.
ʻE lava ke tokoni ʻa e Laumālié ke fakamolū hotau lotó ke tau vakai ki he niʻihi kehé “ʻo hangē ko honau anga moʻoní” (Sēkope 4:13) pea ʻikai ke taʻofi ʻetau visioné ʻe he fakamahamahaló, fakamuʻomuʻanimá, pe ongosiá.
“Kuo Fekauʻi mai ʻe he ʻOtuá ʻa e Kau Fafine Ngāue Fakaetauhí”
ʻOku hoko ʻa Kēleni ʻi he taimí ni ko haku kaungāmeʻa mamae. Ka naʻe ʻikai ke u maheni mo ia kae ʻoua kuó u hoko ko ʻene fefine ngāue fakaetauhi. Ko hoku hoa ngāue fakaetauhí ko ha finemui angaʻofa ko hono hingoá ko ʻEla, ʻa ia naʻe taʻu fakaʻosi ʻi he ako māʻolungá. Naʻe vahe mai ke ma ngāue fakaetauhi kia Kēleni ʻi he taimi naʻá ne kamata foki mai ai ki he lotú.
ʻI heʻema ngāue fakaetauhi kia Kēlení mo ʻilo ki heʻene ngaahi aʻusiá mo e fiemaʻu makehé, naʻá ma ongoʻi mo ʻEla ke fakaafeʻi ia ke haʻu ki he temipalé. Naʻe kau ʻi he ngāue ko ʻení ʻa e taukei fakatekinikale ʻa ʻEla ke fakaleleiʻi ʻa e ngaahi palopalema ki he ʻakauni ʻa Kēleni ʻi he Siasí ʻi he ʻinitanetí koeʻuhí ka ne lava ʻo totongi ʻene vahehongofulú mo fokotuʻu ha ʻapoinimeni temipale. Pea naʻá ku ʻave ia ke maʻu hano teunga temipale foʻou mo tokoniʻi ia ke ne ongoʻi fiemālie ke ʻalu ki he temipalé. Naʻe hangē naʻe maamangia ʻa e fofonga ʻo Kēlení ʻi he lahi ʻa e nonga mo e fiefia naʻá ne maʻú ʻi heʻema tangutu fakataha ʻi he loki silesitialé hili ʻa e sēsiní.
Naʻe aʻusia ʻe Kēleni ha ngaahi palopalema fakaemoʻui lelei lahi ka naʻe hoko foki ha ngaahi mana fakaofo lolotonga ʻa e taimi naʻá ma ngāue fakaetauhi ai kiate iá. ʻI hono tokoniʻi ia ʻi he taimi ko ʻení, naʻe fakamālohia kotoa ai kimautolu ʻe he ʻEikí.
Naʻá ma fakaafeʻi ia ke mau kau fakataha ki he Fineʻofá mo e Lautohi Faka-Sāpaté pea feohi mo ia ʻi hono ʻapí. Kuó ne tupulaki lelei mo maʻu ha loto falala moʻoni ki hono tuʻunga totonú mo e tuʻunga ʻokú ne fie aʻusiá. Kuo kamata ke ne sio ki he lelei ʻokú ne maʻú.
ʻI heʻeku kole kia Kēleni pe te u lava ʻo vahevahe ʻa e aʻusia makehe ko ʻeni ʻo e hoko ko ʻene fefine ngāue fakaetauhí, naʻá ne pehē mai, “ʻIo, fakaʻofoʻofa ia! ʻAi ke nau ʻiloʻi ʻoku ʻi ai ha Tamai Hēvani ʻoku ʻofa [ʻiate kinautolu]!” Naʻá ne pehē naʻe akoʻi ia ʻe he ʻofa mo e tokanga naʻá ma fai mo ʻEla kiate iá, ke ne ʻiloʻi ʻokú ne fiemaʻu ha taha ke tokoniʻi ʻene moʻuí. Naʻá ne pehē, “He ʻikai ke na teitei ʻiloʻi ʻa e lahi ʻo ʻeku fiemaʻu kinauá. … Naʻe fekauʻi mai ʻe he ʻOtuá ʻa e kau fefine ngāue fakaetauhí.”
ʻOku mātuʻaki mahuʻingamālie ki he ʻEikí ʻa e feituʻu ʻokú Ne tuku ai kitautolú. ʻOkú Ne ʻafioʻi ʻa e tokotaha ʻoku tau fiemaʻu ʻi heʻetau moʻuí pea mo hono ʻuhingá. Kapau te tau ngāue ʻaki ʻa e tui ki he ʻEikí mo fakahoko ʻetau ngaahi ngāue fakaetauhi meiate Iá, te Ne fakahaaʻi mai ʻa e ngaahi tāpuaki fakaofo ʻo ʻEne ʻofá mo ʻEne fokotuʻutuʻu fakalangi maʻatautolú.
ʻOku Liliu ʻe he Ngāue Fakaetauhí Hotau Natula Totonú
ʻI heʻetau hoko ko e fānau ʻa e ʻOtuá, ʻoku fiemaʻu ke tau tupulaki mo liliu pea hoko ʻo hangē ko ʻetau mātuʻa fakalangí. Pea ko e ngāue fakaetauhi ʻi he ʻofá ko ha ivi fakaʻaiʻai ia ke aʻusia ai ʻa e taumuʻa ko iá. ʻOku ʻikai ko ha polokalama pē ʻa e ngāue fakaetauhí; ka ko ha founga fakalangi ia ʻoku tāpuekina mo liliu ai ʻe he ʻOtuá ʻa e loto ʻo ʻEne fānaú ke manavaʻofa mo tokanga ange ki he niʻihi kehé (vakai, ʻIsikeli 11:19).
Ko e ngāue fakaetauhí ko hono ʻofaʻi mo tokoniʻi ia ʻo e niʻihi kehé ʻo hangē ko ia naʻe mei fai ʻe he Fakamoʻuí. Ko ha founga ia ʻo e moʻuí; ko e founga ia hotau Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí pea mo kinautolu kotoa pē ʻoku nau fuakava ke muimui kiate Iá. Naʻá Ne folofola ʻo pehē, “ʻOku ou tuku ʻa e fekau foʻou kiate kimoutolu, koeʻuhí ke mou feʻofaʻaki kiate kimoutolu; hangē ko ʻeku ʻofa kiate kimoutolú” (Sione 13:34).
ʻOku liliu hotau natulá ʻi heʻetau ngāue ʻo hangē ko ia naʻe mei fai ʻe he Fakamoʻuí mo falala kiate Iá, mo ʻai ke tau feʻunga ke foki ki he ʻao ʻo ʻetau Tamai ʻi Hēvaní.
Naʻe akonaki ʻa Palesiteni Nalesoni ʻo pehē: “ʻI heʻetau feinga ke moʻui ʻaki e ngaahi fono māʻolunga ange ʻa Sīsū Kalaisí, ʻe kamata leva ke liliu hotau lotó mo hotau natulá. ʻOku tokoniʻi kitautolu ʻe he Fakamoʻuí ke tau hao mei he mālohi ʻo e maama hingá ni ʻaki ʻEne tāpuakiʻi kitautolu ʻaki ha manavaʻofa, loto fakatōkilalo, loto foaki, angaʻofa, mapuleʻi kita, nonga, mo ha fiemālie lahi ange.”
ʻOku ʻOmi ʻe he Houʻeiki Fafine ʻo e Fuakavá e Fakafiemālie ʻa e Fakamoʻuí
ʻOku ou manatuʻi haʻaku fakaʻuli mai ʻi ha efiafi ʻe taha hili pē ʻa e ngāué ke ʻaʻahi ki ha taha ʻo e kau fafine naʻá ku ngāue fakaetauhi ki aí. Ko ha ʻaho faingataʻa ʻeni, pea naʻe ʻikai ke u fuʻu ongoʻi fiefia. Naʻá ku ongoʻi ʻo hangē naʻe ʻikai haʻaku toe meʻa ke foaki pea ʻikai ke u ongoʻi ha ʻofa faka-Kalaisi moʻoní. Naʻá ku ongoʻi ke fai ha kiʻi lotu mo ʻeku tui ʻi heʻeku fakaʻulí ʻe tāpuekina ʻa e fefine ko ʻení ʻaki ʻa e meʻa naʻá ne fiemaʻú neongo ʻa e ʻikai ke u maʻu ʻa e meʻa ko iá. ʻI heʻeku talanoa mo hoku hoá mo e fefine ko ʻení ʻo kau ki hono fāmilí, ʻene moʻui femoʻuekiná, mo e meʻa te ma lava ʻo fai ke tokoní, naʻá ku ongoʻi ʻa e malingi mai ʻa e ʻofa ʻa e ʻEikí kiate aú. Naʻá ku ongoʻi ʻEne ʻofa kiate iá, ki hono fāmilí, pea mo au.
ʻI heʻema ʻaʻahí, naʻá ma vaʻinga mo ʻene kiʻi fānaú. Pea ʻi heʻeku mavahe ʻi he pō ko iá naʻá ku ongoʻi ko ha tokotaha makehe au. Naʻá ku ʻiloʻi kuo foaki mai kiate au ha ivi mo ha mālohi. Naʻá ku ʻiloʻi naʻá ku ongoʻi ʻa e ivi tākiekina ʻo e Laumālié ʻi he ʻapi ko iá. Naʻa mau ongoʻi kotoa naʻe langaki hake kimautolu ʻe Heʻene ʻofá.
Naʻá ku maʻu ha fiefia ʻi hono ʻofaʻi ʻo e fefine ko ʻení pea mo ʻomi kiate ia e fakafiemālie ʻa e Fakamoʻuí. ʻOku ʻikai ke faingamālie pe fakafiefia maʻu pē ʻetau ngaahi aʻusia ʻoku maʻu mei he ngāue fakaetauhí. Hangē ko ha faʻahinga meʻa pē ʻoku mahuʻingá, ʻoku ʻi ai maʻu pē ha ngaahi faingataʻa. Ka ʻi he taimi ʻokú ke ngāue fakaetauhi aí, ʻoku ʻikai ke ke fakatomala ʻi hoʻo tauhi mo fakafanongo ki he kakaí ʻo hangē pē ko ia naʻe mei fai ʻe Sīsuú. ʻOku ʻikai ke ke fakatomala ʻi hono ʻomi ʻEne ʻofá mo e fiemālié.
Naʻe pehē ʻe Palesiteni Nalesoni, “Houʻeki fafine, kātaki ʻo ʻoua naʻa teitei toʻo maʻamaʻa ʻa e mālohi hulufau ʻoku ʻiate kimoutolu ke tākiekina ha niʻihi ki he leleí. Ko ha meʻaʻofa ia kuo fakakoloaʻaki ʻe heʻetau Tamai Hēvaní ʻa e fefine fuakava kotoa pē.”
Ko e kakai fefine fuakava kimoutolu ʻo e Siasi ʻo e ʻEikí. ʻI he funga ʻo e māmaní, ʻokú ke ʻofa ʻi he ʻOtuá mo feinga ke moʻui ʻaki hoʻo ngaahi fuakavá pea foaki hoʻo lelei tahá Maʻana. ʻOkú ke fai hoʻo ngāue fakaetauhi ki he toko tahá pea ki he tokolahí ke ʻomi e fakafiemālie ʻa e Fakamoʻuí.
Pea ʻoiauē siʻi tuofāfine ʻofeina, kapau ʻoku ʻi ai ha taimi naʻe fuʻu fiemaʻu ki ai ha fakafiemālie ʻi he māmaní, ko e taimí ni ia. ʻOku fuʻu lahi ʻa e fiemaʻú ʻi he tuʻunga kotoa pē pea ʻi he feituʻu kotoa pē. Pea kuo tuku koe ʻe he ʻEikí ʻi ha feituʻu pau ke ke ʻomi ʻEne ʻofá mo e fakafiemālié ki Heʻene fānaú. ʻOku mahuʻinga ʻa e ngāue angaʻofa kotoa pē; ʻoku mahuʻinga ʻa e loto moʻoni ke fai ʻa e ngāué; ʻoku mahuʻinga kotoa hono fakahaaʻi ʻo e ʻofá mo e faʻa kātakí. ʻOku matuʻaki mahuʻinga ʻa e meʻa ʻokú ke faí.