“Tā Sīpinga, Ngaahi Tāpuaki, mo ha Moʻui Fakafiefia,” Liahona, ʻOkatopa. 2025.
Leʻo ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní
Tā Sīpinga, Ngaahi Tāpuaki, mo ha Moʻui Fakafiefia
Koeʻuhí ko e tā sīpinga ʻa ʻene faiako ʻi he ako māʻolungá, naʻe loto ʻeku faʻeé ke ako lahi ange ki he Siasí.
Ko e tokotaha faʻu tohí (toʻohemá) mo hono kaungāmeʻa foʻou ko Selá
Lolotonga ha hulohula fakavahaʻa siteiki naʻá ku kau ki ai kimuí ni mai ko ha tokotaha fakafeʻao, naʻá ku fakakaukau ke u fakakaungāmeʻa ki ha tokotaha fakafeʻao ʻe taha. Naʻá ku ʻiloʻi naʻá ma ʻosi fetaulaki ʻi ha kiʻi taimi nounou pē kimuʻa, he naʻá ne nofo ʻi ha siteiki kehe, pea ʻoku tatau pē homa ngaahi kaungāmeʻá. Naʻá ku toe ʻiloʻi foki naʻá ne haʻu mei Lousesitā, Niu ʻIoke, USA, ʻa ia naʻe nofo ai hono fāmilí ʻi ha ngaahi taʻu lahi.
Naʻá ku talaange ki hoku kaungāmeʻa foʻou ko Selá, naʻe fāʻeleʻi mo ohi hake ʻeku fineʻeikí ʻi Lousesitā. Naʻe ʻeke mai ʻe Sela e hingoa ʻo ʻeku faʻeé ʻi he teʻeki ai ke ne malí. Naʻá ku tuʻukāivi pē ʻi hono talaange he ʻikai pē ke ne teitei ʻiloʻi ʻe ia ʻeku faʻeé. He naʻe ʻikai ke kau ʻeku faʻeé ki he Siasí ʻi he taimi ko iá.
Naʻá ku fakamatalaʻi ange naʻe kau ʻa e Fineʻeikí ki he Siasí ʻi hono taʻu ʻuluaki lolotonga ʻene ʻi he ʻunivēsití ʻi Mīsulí. Naʻe ʻi ai haʻane faiako ʻi he ako māʻolungá naʻá ne fakaʻapaʻapaʻi. Naʻá ne angaʻofa maʻu pē kiate ia pea naʻá ne hoko ko ha sīpinga maʻongoʻonga ʻo e ʻofa ʻa e Fakamoʻuí.
Naʻe toki ʻiloʻi ʻe heʻeku faʻeé ko ha mēmipa ia ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. ʻI he ʻosi ʻene akó mei he ʻunivēsití, naʻá ne loto ke ako lahi ange ki heʻene tui fakalotú.
Naʻe pehē mai ʻe Sela, “Naʻe hoko ʻeku tangataʻeikí ko ha faiako ʻi he lea faka-Pilitāniá ʻi Lousesitā ʻi ha taʻu ʻe 35. Ko e hā ʻa e hingoa ʻo e ʻapiako māʻolunga naʻe ako ai hoʻo fineʻeikí?”
Naʻá ku text fakavave leva ki heʻeku fineʻeikí, ʻo ʻeke ange pe ko e hā ʻa e ʻapiako naʻe ako aí pea mo e hingoa ʻo e faiako naʻá ne tākiekina ia ke ne fekumi ki he Siasí.
Naʻá ne tali mai, “Ako Māʻolunga ko Eastridge, Tēvita ʻEnitasoni.”
Ko e hingoa ʻo e tangataʻeiki ʻa Selá ko Tēvita ʻEnitasoni!
Naʻá ma fiefia ʻi ha momeniti makehe ʻi hono fakamatalaʻi ʻe heʻeku faʻeé ʻa e ngaahi meʻa fakaʻofoʻofa ʻo e moʻuí kuó ne maʻu talu mei heʻene kau ki he Siasí—ko ha mali temipale, ngāue fakafaifekau ha toko fā ʻo ʻene fānau ʻe toko valú mo hano fanga makapuna tokolahi, mo ha ngaahi tāpuaki lahi kehekehe.
ʻI he taimi naʻe vahevahe ai ʻe Sela ʻa e talanoa ʻo ʻeku faʻeé mo ʻene tamaí ʻi he ʻaho hono hokó, naʻá ne tangi ʻi he loto houngaʻia. Naʻe kau ʻa e faiakó ki he Siasí hili ʻene malí pea naʻá ne loto ke ʻalu ʻo ngāue fakafaifekau, ka ko ha uitou ia kuo mole hono ongo uaifí. Naʻe tokoni ʻene fanongo ki he talanoa ʻo ʻeku faʻeé ke ne ongoʻi naʻá ne maʻu moʻoni ha moʻui ʻoku fakafiefia.
ʻOku houngaʻia hoku fāmilí kia Misa ʻEnitasoni, ko e faiako tauhi fuakava ʻi he akoʻanga māʻolungá naʻá ne ueʻi fakalaumālie ha kiʻi taʻahine taʻu 18 ke fekumi ki he moʻoní pea liliu ʻene moʻuí mo e moʻui ʻa e ngaahi toʻu tangata ka hokó.
ʻI he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí, ʻe lava ke fakafiefia ʻa e moʻuí maʻanautolu kotoa pē ʻoku loto fiemālie ke muimui ki he Fakamoʻuí mo tauhi ʻenau ngaahi fuakavá.