2025
Ngaahi Fuakavá, Mālohí, mo e Ngaahi Talaʻofá
Liahona ʻOkatopa 2025


“Ngaahi Fuakavá, Mālohí, mo e Ngaahi Talaʻofá,” Liahona, ʻOkatopa 2025.

Ngaahi Fuakavá, Mālohí, mo e Ngaahi Talaʻofá

ʻOku mahuʻinga ʻa e temipalé ki he mālohi mo e maluʻi kuo talaʻofa ki he kau faivelengá kimuʻa ʻi he Hāʻele ʻAnga Ua Mai ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí.

tā fakatātaaʻi ʻo Siosefa Sāmita ʻoku tuʻu ʻi muʻa ʻi he Temipale Ketilaní

Tā fakatātaaʻi ʻo Siosefa Sāmita ʻe Dan Burr

ʻI Mē ʻo e 1834, naʻe fononga ai ʻeku kui tangata hono fā ko ʻAsaheli Peulí mo ha ngaahi kaungāmeʻa ʻe niʻihi mei he fakatokelau ʻo Niu ʻIoké ki Ketilani, ʻOhaiō. Naʻe ʻikai ke nau mēmipa ʻi he Siasi foʻou naʻe toki fakafoki maí, ka naʻa nau loto ke feʻiloaki mo e Palōfita ko Siosefa Sāmitá. Naʻa nau aʻu mai pē mo e taimi ke fai ai ʻa e fuofua fakataha alēlea ke aleaʻi ai hono langa ʻo e Temipale Ketilaní.

Hili ʻa e kamata ʻa e fakataha alēleá, naʻe fakahā mai ʻe he Palōfitá ʻa e ngāue ki hono langa ʻo e temipalé. Naʻá ne kole kiate kinautolu ʻi he fakatahá ke fakahaaʻi mai ʻenau ongo ʻo kau ki ha fuʻu ngāue lahi pehē. Ko e tokolahi tahá naʻa nau pehē ʻoku fuʻu masiva ʻa e Siasí ke fai ha ngāue faingataʻa pehē. Naʻa nau fokotuʻu mai ke langa ha fale siʻisiʻi ange, mo siʻisiʻi pē hono fakamolé.

Lolotonga hono fai ʻo e fealeaʻakí, naʻe fakatahataha hake ʻa Kulenipā Peuli mo hono ngaahi kaungāmeʻá, ʻo lau kotoa ʻenau paʻanga ʻoku maʻú. ʻOku nau maʻu nai ha paʻanga feʻunga ki hono totongi ʻenau fokí mo tokoni ki hono langa ʻo e temipalé? Hili ha ngaahi miniti siʻi mei ai, naʻe ʻalu atu ʻeku kui tangatá kia Siosefa Sāmita, ʻo toʻo hake ha paʻanga maka koula ʻe nima, ʻo foaki ia ki he Palōfitá. (ʻE feʻunga ʻa e mahuʻinga ʻo e paʻanga maka ko iá ʻi he ʻahó ni mo ha paʻanga ʻe laungeau!)

Naʻe tuʻu hake ʻa Siosefa ʻi muʻa ʻi he fakataha alēleá ʻo toʻo hake ʻa e foʻi paʻanga maká. Pea naʻá ne lea mālohi atu ʻo pehē “kuo kamata ʻa e ngāué pea ʻe langa ʻa e Fale [ʻo e ʻEikí] ʻo fakatatau ki he sīpinga naʻe fakahā mai” ʻe he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí.

Naʻe ʻikai fuoloa kuo kau ʻa e fāmili Peulí ki he Siasí ʻi Ketilani, maʻu honau ngaahi tāpuaki fakatemipalé hili ha ngaahi taʻu siʻi mei ai ʻi he Temipale Nāvuú, pea nau kolosi kimui ange ʻi he ngaahi potu tokaleleí ki ʻIutā.

ʻI he taimi naʻe fakatapui ai ʻa e Temipale Ketilaní ʻi he 1836, naʻe fuʻu siʻisiʻi ia ke hao kotoa ki loto ʻa e Kāingalotu naʻa nau loto ke kau atu ki hono fakatapuí. ʻI he tupu ke tokolahi ʻa e Siasí, naʻe tupu ai pē mo e tokolahi ʻo e Kāingalotú pea naʻa nau nofo pē ʻi tuʻa ʻi he ngaahi fakatahaʻangá. Naʻe fai ʻe Palesiteni Sēmisi E. Fausi (1920–2007), ʻa ia naʻe hoko ko ʻeku palesiteni fakasiteiki ʻi heʻeku kei talavoú pea ko ha faifakahinohino ia ʻi hono ui au ko ha Taki Māʻolunga ʻi he 2007, ʻa e lea ko ʻeni ʻo kau ki he temipale hono ua ʻo e Siasí:

“Kimuʻa pea ʻosi ʻa e Temipale Nāvuú ʻi he 1846, naʻe faʻa fakataha ʻa e Kāingalotú ʻi tuʻa, ʻo faʻa ofi ki he temipalé, ke fanongo ki he lea ʻa Siosefa mo e kau taki kehe ʻo e Siasí. Naʻe ʻi ai ha taimi ʻe niʻihi naʻe ʻalu ha toko lauiafe ki he ngaahi fakataha ko iá”—ʻo aʻu ai pē ki he taimi naʻe ʻalotāmaki aí.

“Hangē ko ia naʻe lea ʻaki ʻe [ʻEletā] Siaosi A. Sāmita ʻi heʻene founga fakaolí, ʻʻI he ngaahi ʻaho ʻo e Palōfita ko Siosefá … naʻe tupulaki lelei taha [ʻa e Siasí] ʻi tuʻa ʻi he ngaahi matapaá.’”

ʻOku tau houngaʻia ʻi hotau kuongá ni, he ʻoku tupulaki ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻi he feituʻu kotoa pē. ʻOku kau ʻi he tupulaki ko iá ʻa e taʻe-hano-tatau ʻa e vave ʻo hono langa ʻo e ngaahi temipalé “ʻo fakatatau ki he sīpinga kuo ʻomaí”—ko ha sīpinga kuo kau maʻu pē ai ʻa e ngaahi tāpuakí, fakatapuí, tuí, mo e feilaulaú.

tā fakatātaaʻi ʻo e Temipale Ketilaní

A Glorious Light—Kirtland Temple [Ko ha Maama Nāunauʻia—Temipale Ketilaní], tā ʻe Glen S. Hopkinson, ʻikai ngofua ke hiki hano tatau

Ko e Hā ʻOku Langa ai ʻe he Siasí ha Ngaahi Temipale Lahi?

Naʻe pehē ʻe Palesiteni ʻEselā Tafu Penisoni (1899–1994) ʻi he ngaahi taʻu lahi kuo hilí, “Kuo kikiteʻi ʻe hotau kau taki kimuʻá ʻe lahi ʻa e ngaahi temipale ʻi he funga ʻo ʻAmelika Noate mo Sauté, ngaahi motu ʻo e Pasifikí, ʻIulope, mo ha ngaahi feituʻu kehe pē.” “Kapau ʻoku fiemaʻu ʻa e ngāue faifakamoʻui ko ʻení ke fakahoko ʻi he tuʻunga kuo pau ke ʻi aí, ʻe fiemaʻu ha ngaahi temipale ia ʻe laungeau.”

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ʻoku taʻe-hano-tatau hono vave ʻetau langa ʻa e ngaahi temipalé ʻi he ʻaho ní “koeʻuhí he kuo fakahinohinoʻi kitautolu ʻe he ʻEikí ke tau fai ia. ʻOku tokoni ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e temipalé ke tānaki ʻa ʻIsileli ʻi he ongo tafaʻaki fakatouʻosi ʻo e veilí. ʻOku toe tokoni foki ʻa e ngaahi tāpuakí ni ke teuteu ha kakai te nau tokoni ʻo teuteu ʻa māmani ki he Hāʻele ʻAnga Ua Mai ʻa e ʻEikí!”

ʻI heʻene lotu ʻo fakatāpui ʻa e Temipale Ketilaní, naʻe lotu ʻa Siosefa Sāmita “ko e kakai kotoa pē ʻe hū ʻi he hūʻanga ʻo e fale ʻo e ʻEikí te nau ongoʻi ʻa ho mālohí. …

“Pea ʻoku mau kole ki hoʻo ʻafió, ʻe Tamai Māʻoniʻoni, ke ʻalu atu ʻa hoʻo kau tamaioʻeikí mei he falé ni kuo fakamahafu ʻa kinautolu ʻaki ho mālohí, pea ke ʻiate kinautolu ʻa ho huafá, pea ke takatakai ʻiate kinautolu ʻa ho nāunaú, pea ke tokangaʻi ʻa kinautolu ʻe hoʻo kau ʻāngeló” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá 109:13, 22; toki tānaki atu ʻa e fakamamafá; vakai foki, veesi 23).

ʻI heʻeku lau ʻa e ongo veesi ko iá, ʻoku ou fakakaukau ki he mata meʻa-hā-mai ʻa Nīfai ki he ngaahi ʻaho kimui ní. Fakatokangaʻi ʻa e fakaleá ʻoku faitatau: “Pea naʻe hoko ʻo pehē ko au, Nīfai, naʻá ku vakai ki he mālohi ʻo e Lami ʻa e ʻOtuá, pea naʻe tō ia ki he kau māʻoniʻoni ʻo e siasi ʻo e Lamí, pea ki he kakai ʻo e fuakava ʻo e ʻEikí, ʻa ia kuo fakamovetevete ki he funga kotoa ʻo e māmaní; pea naʻe fakamahafu ʻa kinautolu ʻaki ʻa e māʻoniʻoni pea mo e mālohi ʻo e ʻOtuá ʻi he fuʻu nāunau lahi” (1 Nīfai 14:14; toki tānaki atu ʻa e fakamamafá).

ʻOku ou tui ʻoku ʻi ai ha fatongia mahuʻinga ʻo e ngaahi temipale ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní ʻi hono fakahoko ʻo e kikite ʻa Nīfaí pea ʻoku mahuʻinga ia ki he maluʻi mo e mālohi kuo talaʻofa ki he kau faivelengá kimuʻa ʻi he Hāʻele ʻAnga Ua Maí.

ʻI he ngaahi taʻu kuohilí, lolotonga ʻeku hoko ko e pīsope ʻo ha uooti ʻi ha ʻunivēsiti, naʻá ku fakaʻofoʻofoʻia ʻaupito ʻi ha finemui ʻe taha ʻi hoku uōtí. ʻOku ou kei fakaʻofoʻofoʻia pē ai. ʻOku mou ʻiloʻi ia ko Palesiteni Emily Belle Freeman, ko e Palesiteni Lahi ʻo e Kau Finemuí. ʻI ha lea ʻi he konifelenisi lahi kimuí ni mai, naʻá ne akoʻi ʻoku hiki hake kitautolu ʻe Sīsū Kalaisi ʻo fakafou ʻi he temipalé ki ha tuʻunga fakalaumālie māʻolunga ange.

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Freeman “Ko e taimi kotoa pē ʻoku ou hū ai ki Hono falé, ʻoku ou aʻusia ha vā fetuʻutaki fakafuakava mo Ia ʻoku toe loloto ange. ʻOku fakamāʻoniʻoniʻi au ʻe Hono Laumālié, fakakoloaʻi ʻaki Hono mālohí, mo vaheʻi ke langa Hono puleʻangá.”

Mālohi Kuo Talaʻofa Mai

Naʻe faʻa lea ʻa Palesiteni Nalesoni ʻo kau ki he mālohi ʻo Sīsū Kalaisi ʻoku maʻu ʻo fakafou ʻi he ngaahi fuakava ʻo e temipalé. Naʻá ne pehē, “ʻOku ʻuhinga hoʻo ngāue fakataha mo e Fakamoʻuí ke maʻu faingamālie ki Hono iví mo e mālohi huhuʻí.” Kuo toe akonaki foki ʻa Palesiteni Nalesoni ʻo pehē:

“ʻI heʻetau tauhi ʻetau ngaahi fuakava fakatemipalé, ʻoku tau maʻu ai ha faingamālie lahi ange ki he mālohi fakaivia ʻo e ʻEikí. ʻOku tau maʻu ʻi he temipalé, ha maluʻi mei he ngaahi fakatanga ʻo e māmaní.”

‘Oku ha‘i kitautolu kiate Ia ʻe he ngaahi ouau mahuʻinga [ʻa e Fakamoʻuí] ʻo fakafou ʻi he ngaahi fuakava toputapu ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. Pea, ʻi heʻetau tauhi ʻetau ngaahi fuakavá, ʻokú Ne fakakoloaʻi leva kitautolu ʻaki Honomālohi fakaivia mo faifakamoʻuí. Pea te tau fiemaʻu lahi Hono mālohí ʻi he ngaahi ʻaho ka hoko maí.”

“Ko e mālohi fakaeangamaʻa mo fakalaumālie ʻoku fiemaʻu ʻe hotau kakaí ʻi he taimí ni pea mo e ngaahi ʻaho ka hoko maí ko e mālohi ko ia ʻo e ʻOtua ko e Tamaí mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí. ʻOku tau lava ʻo maʻu Hona mālohí ʻaki hono fakahoko mo tauhi ʻa e ngaahi fuakava mo Kinauá.”

Kāinga, ʻoku mahuʻinga ʻa e mālohi fakalangí koeʻuhí he ʻoku tau moʻui ʻi ha māmani matuʻaki faiangahala. Ka ʻikai ʻa e mālohi ko iá, he ʻikai ke tau lava ʻo “faʻa tali ʻa e ʻaho ʻo ʻene haʻú” pe “tuʻu ʻo ka ne ka hā mai” (Malakai 3:2). ʻOku ʻikai ke tau ʻilo pe ʻe hoko ʻa fē ʻa e ʻaho ko iá, ka kuo ʻosi fekauʻi mai ʻEne talafekaú ke “teuteu ʻa e hala” ki Heʻene hāʻele maí (Malakai 3:1). Lolotonga ko iá, he ʻikai ke fononga fiemālie atu pē ʻa e māmaní ki he ʻaho ko iá.

ʻOku tau fiemaʻu ʻa e mālohi kuo talaʻofa ki he kau faivelengá ke ne tokoniʻi kitautolu:

  • Tuku ke lāngilangiʻia ʻa e ʻOtuá ʻi heʻetau moʻuí.

  • Fakatomala pea ʻunu ke ofi ange ki he ʻEikí.

  • Tāpuakiʻi, fakafiemālieʻi, tataki, mo ngāue fakaetauhi.

  • “Matuʻuaki lelei ange hotau ngaahi faingataʻá, ngaahi ʻahiʻahí, mo e ngaahi loto mamahí” (vakai, Mōsaia 3:19).

  • Maʻu ʻa e melino mo e fiefia ʻia Kalaisí ʻi heʻetau ʻaʻeva ʻi he hala ʻo e fuakavá.

  • Teuteu “ki he ʻaho ʻo e tutú” mo e “fakatuʻutāmaki ʻo e kau fai angahalá” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá 109:46).

  • Fakahoko ʻa e ngāue ʻa e ʻEikí kimuʻa ʻi Heʻene Hāʻele ʻAnga Ua Maí.

Temipale Tucson Arizona

Tā ʻo e tumuʻaki ʻo e Temipale Tuscon Arizona fai ʻe James Whitney Young

Kau Sōtia Leʻo ʻa e Fakamoʻuí

Ko e ngāue mo e nāunau ʻo e Tamai Hēvaní ke “fakahoko ʻa e moʻui taʻe-faʻa-mate mo e moʻui taʻengata ʻa e tangatá” (Mōsese 1:39). ʻOku tuʻu ʻa e temipale takitaha ko ha fakaʻilonga fakamāmani pau ki he palani ʻo e fakamoʻui ʻa e ʻOtuá, ʻo tuhu ki he tefitoʻi fatongia ʻo e Fakamoʻuí ʻi he ngāue mo e nāunau ko iá.

ʻE tāpuekina ʻa e tangata mo e fefine tauhi fuakava kotoa pē—mali pe ʻikai—ʻoku nau tauhi faivelenga ʻa e ngaahi fuakava ʻo e temipalé ʻi he moʻuí ni pea ʻi he moʻui ka hoko maí.

Naʻe talaʻofa mai ʻa Palesiteni Nalesoni: “Ko e ikuʻanga ʻoku tau takitaha faifeinga ki aí, ke fakakoloaʻi kitautolu ʻaki ʻa e mālohi ʻi he fale ʻo e ʻEikí, silaʻi hotau fāmilí, faivelenga ʻi hono tauhi e ngaahi fuakava naʻe fai ʻi he temipalé ke tau feʻunga ai ke maʻu e meʻaʻofa maʻongoʻonga taha ʻa e ʻOtuá—ʻa ia ko e moʻui taʻengatá. Ko e ngaahi ouau ʻo e temipalé mo e ngaahi fuakava ʻokú ke fakahokó, ko e kī ia ki hono fakamālohia hoʻo moʻuí, hoʻo nofo malí mo e fāmilí, pea mo hoʻo malava ke matuʻuaki e ngaahi ʻohofi ʻa e filí. ʻE hanga ʻe hoʻo mōihū ʻi he temipalé mo hoʻo tokoni ai ki hoʻo ngaahi kuí, ʻo faitāpuekina koe ʻaki ha fakahā fakafoʻituitui mo ha melino ʻoku lahi angé, pea ʻe fakamālohia ai hoʻo tukupā ke nofo maʻu ʻi he hala ʻo e fuakavá.”

ʻI heʻeku hoko ko ha ʻAposetolo ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, ʻoku ou fakamoʻoni ʻoku moʻoni ʻa e ngaahi meʻá ni.