“Fai Fakamoʻui ʻi he Temipalé,” Liahona, ʻOkatopa 2025.
Ngaahi Fakakaukau Fakahisitōlia ki he Fale ʻo e ʻEikí
Fai Fakamoʻui ʻi he Temipalé
ʻOku kei hoko pē ʻa e lotu maʻá e mahakí mo e faingataʻaʻiá ko ha konga mahuʻinga ʻo e moihū ʻi he temipalé mei he ngaahi ʻaho ʻo Siosefa Sāmitá ki he lolotongá ni.
Laʻitā ʻo e Temipale Nauvoo Illinois faitaaʻi ʻe Bruce C Cornwell
Naʻe folau ʻa Sēneta Lisiate ʻi he Tahi ʻAtalanitikí mo e vaeua ʻo e konitinēniti ʻAmelika Tokelaú ke kau fakataha mo e Kāingalotu ʻi Nāvū, ʻIlinoisí. Naʻe taʻu lahi foki ʻene faingataʻaʻia ʻi he “tā vaivaiá”—ko ha fokoutua ʻoku fuʻu fuoloa ka ʻoku ʻikai ke ʻi ai hano faitoʻo. Naʻe teʻeki ai pē ke ofiofia ʻosi ʻa e Temipale Nāvuú ʻi heʻene aʻu ki he Faʻahitaʻu Momoko ʻo e 1844. Ka naʻe fakatahatahaʻi mai ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ha kulupu ʻo ha kau tangata mo ha kau fafine ke nau fakahoko ʻa e ngaahi ouau toputapu ʻo e temipalé ʻi he ngaahi feituʻu hangē ko e Falekoloa Piliki Kulokulá. Naʻe kau ʻi he ngaahi ouau fakatemipale ko ʻení ha lotu faaitaha ʻa ia naʻe fakatahaʻi ai ʻe kinautolu naʻe kaú ʻenau tuí ʻo fakafofongaʻi kinautolu mo e niʻihi kehé. Naʻe pelepelengesi mo molumalu ʻa e ngaahi tohinoa ʻa e Kāingalotu naʻa nau ʻalu ki he ngaahi fakataha ko ʻeni ʻa e temipalé, tautefito ki he ngaahi ouau toputapu ʻa e temipalé naʻa nau kau atu ki aí, ka naʻe angamaheni ʻaki ʻenau hiki ʻa e kakai naʻa nau lotuá——meimei ko e fānau naʻa nau fuʻu puke lalahi. ʻI he ʻaho 10 ʻo Fēpueli 1844, naʻe fuʻu puke lahi ʻaupito ʻa Sēneta. Naʻe fakahoko ʻe Siosefa ha fakataha lotu maʻá e kāingalotu ʻosi maʻu ʻenitaumení ʻi he efiafí, pea ko kinautolu naʻe ʻi ái naʻa nau “lotua ʻa Sisitā Lisiate mo ha niʻihi kehe.”
ʻOku kei hoko pē ʻa e lotu maʻá e mahakí mo e faingataʻaʻiá ko ha konga mahuʻinga ʻo e moihū ʻi he temipalé mei he ngaahi ʻaho ʻo Siosefa Sāmitá ki he lolotongá ni. ʻI he temipalé, ʻoku fakatahataha mai ʻa e kāingalotu ʻo e Siasí mo kole tokoni ki he ʻOtuá ko ha kaungākolo mo fakaʻaongaʻi ʻa e tuí ke fakafofongaʻi ʻaki ʻa e tokotaha takitaha.
Ko e Fai Fakamoʻui ʻi he Fale ʻo e ʻOtuá
Ko e tupuʻanga ʻo e fehokotaki ko ia ʻi he moihū ʻi he temipalé mo e fai fakamoʻuí mei he folofolá. ʻI he fakamatala ʻa Mātiú, ko e taimi naʻe ʻaʻahi ai ʻa e Fakamoʻuí ki he temipale ʻi Selusalemá, naʻá ne laukonga mei he palōfita ko ʻĪsaiá, ʻo fakamatalaʻi “ʻe ui hoku falé ko e fale lotu.” Pea ʻoku tau lau naʻe “haʻu kiate ia ʻi he fale lotu lahí, ʻa e kuí mo e pipikí; peá ne fakamoʻui ʻa kinautolu” (Mātiu 21:13–14; vakai foki, ʻĪsaia 56:7). ʻI hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí, ʻoku muimui ʻa e sīpinga ko ʻeni ʻo hono fai ʻo e fakamoʻuí ʻi he temipalé ki he enginaki ʻi he Fuakava Foʻoú ʻa ia ʻoku totonu ke tau “felotuaʻaki ʻa kimoutolu, ke mou moʻui” (Sēmisi 5:16).
ʻI he kuonga ʻo e kau paioniá, naʻe ʻave ʻe ha kakai tokolahi ha ʻū tohi mo ha mākoni ki he temipalé, ʻo kole ke manatua kinautolu ʻi he ngaahi lotu ʻi he temipalé. Naʻe fononga mamaʻo ha niʻihi ke maʻu ha fakamoʻui ʻi he ngaahi temipalé, ʻa ia ʻe lava ke papitaiso ai ha niʻihi fakafoʻituitui ʻi he faiʻanga papitaiso ʻi he temipalé ke fakamoʻui pe maʻu ha tāpuaki ʻo e faifakamoʻuí mei he Kāingalotu kehe naʻe ui ke nau ngāue aí. Ka ʻi he kamata ke tokolahi ange ʻa e Kāingalotu naʻa nau ngāue fakatemipale maʻa ʻenau ngaahi kuí, naʻe fakangata leva ʻe he kau taki ʻo e Siasí e omi ʻa e Kāingalotú ki he temipalé ke maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki faifakamoʻuí. ʻE lava ke fakahoko ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻi ha feituʻu pē ʻoku ʻi ai ha taha ʻoku faingataʻaʻia, ka ko e ngaahi ouau fakatemipalé kuo pau ke fai pē ia ʻi he fale ʻo e ʻEikí.
Neongo ʻa e liliu ko ʻení, ʻoku kei hoko pē ʻa e ngaahi temipalé ko ha ngaahi feituʻu ki he faifakamoʻui. ʻI he ʻaho ní, ʻe lava ke fakahū ʻe he kāingalotu ʻo e Siasí ʻa e ngaahi hingoa ʻo e niʻihi fakafoʻituituí ke fakakau ʻi he ngaahi lotu ʻi he temipalé. ʻE lava ke fakahoko tonu ʻeni ʻe ha taha ʻi he temipalé, ʻi he ʻinitanetí, pe ʻi he polokalama member Tools ʻi he telefoni toʻotoʻó.
Fakamoʻui Fakatuʻasino mo Fakalaumālie
ʻOku mahino mei he ngāue fakafaifekau ʻa Sīsū Kalaisi ʻi he Fuakava Foʻoú mo e Tohi ʻa Molomoná fakatouʻosi ʻa ʻEne tokanga ke fakamoʻui ʻa e mahakí mo e faingataʻaʻiá. ʻOku toe fakamatalaʻi foki ʻe he Tohi ʻa Molomoná ʻoku aʻu atu ʻa e faifakamoʻui ko ʻení ki he faʻahinga kotoa ʻo e tangatá. Naʻe mamahiʻia, pekia, pea toe tuʻu ʻa e Fakamoʻuí mei he maté koeʻuhí ke Ne lava ʻo “ʻafioʻi ʻo fakatatau ki he kakanó ʻa e founga ke tokoniʻi ai ʻa hono kakaí ʻo fakatatau ki honau ngaahi vaivaí” (ʻAlamā 7:12 Naʻe fakaafeʻi ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e kakai kotoa pē ke “fakatomala mei hoʻomou ngaahi angahalá, pea liliu, koeʻuhí ke u fakamoʻui ʻa kimoutolu” (3 Nīfai 9:13). ʻE lava ke fakatuʻasino ʻa e faifakamoʻui ko ʻení, ka ʻoku tau maʻu foki ha ngaahi faingataʻaʻia fakalaumālie mo fakaeloto ʻa ia ʻe lava ke fakamoʻui ʻia Kalaisi.
Hangē ko ʻení, ʻi he lolotonga ʻa e vahaʻataimi faingataʻa ʻi hono kamata Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí, naʻe fakamanatu ange ʻe Sīsū Kalaisi ki he Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa honau tufakanga maʻongoʻongá, peá Ne folofola ange te nau fakatou maʻu ʻa e ngaahi ʻahiʻahí mo e faingataʻá. Naʻá Ne fakamatalaʻi ʻo pehē “kapau ʻe ʻikai te nau fakafefeka honau lotó, mo fakakekeva ʻa honau kiá kiate au, ʻe fakatafoki ʻa kinautolu, pea te u fakamoʻui ʻa kinautolu” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 112:13), ʻo fokotuʻu ange ʻe fakamoʻui ʻe he Fakamoʻuí honau ngaahi faingataʻaʻia fakalaumālié.
ʻI he ʻahó ni, ʻi hono fakahoko mo tauhi ʻe he kāingalotu ʻo e Siasí ʻa e ngaahi fuakava toputapú, ʻoku nau ʻamanaki atu ke “fakamāʻoniʻoniʻi ʻa kinautolu ʻe he Laumālié ki hono fakafoʻou ʻo honau sinó” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 84:33; vakai foki, 89:18). Ka neongo ia, ʻoku nau ʻiloʻi foki ʻoku ʻikai ko e ngaahi mahaki fakatuʻasinó pē ʻa e faʻahinga faingataʻa ʻoku fiemaʻu ke fakamoʻui ai kinautolú. ʻOku foua ʻe he Kāingalotú ʻa e ngaahi faingataʻa kotoa pē ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá ka ʻoku nau maʻu ʻi he temipalé ha fakamoʻui ki he loto mafesifesí, ngaahi vā fetuʻutaki kuo maumaú, pea mo e ngaahi ʻamanaki ʻoku ʻikai ke hokó. ʻOku talitali lelei ʻa e kakai kotoa pē ke nau talangofua ki he enginaki ʻa Sīsū Kalaisi ke “haʻu kiate au mo e loto-fakamātoato moʻoni, pea te u fakamoʻui ʻa [kimoutolu]” (3 Nīfai 18:32).
Ko ha Fakavaʻe ʻo e Moihū ʻi he Temipalé
ʻOku fakamatalaʻi ha ngaahi faifakamoʻui fakaofo ʻi he moʻui ʻa ha Kāingalotu tokolahi. Hangē ko ʻení, hili ha faingāue mo hono lotua kinautolu ʻe ha kulupu Temipale Nāvū, naʻe moʻui lelei ange leva ʻa Vilate Kimipolo ʻi he taimi pē ko iá. Ka neongo ia, ʻoku ʻikai ke hoko ha meʻa fakaofo mei he lotu hūfia kotoa pē. ʻI he taimi ʻoku kau mai ai ʻa e ʻEikí mo tāpuekina kitautolú, mahalo naʻa lau māhina pē pe lau taʻu ʻa e faifakamoʻuí ia. Ko hono aofangatukú, ʻoku fakangata ʻe he maté ʻetau moʻui fakamatelié. Ka ʻoku tau maʻu ʻa e ʻamanaki lelei ko ʻení: “ʻʻi he taimi ʻe hāʻele mai ʻa e ʻEikí, pea ʻe mole atu ʻa e ngaahi meʻa motuʻá, pea hoko ʻo foʻou ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē,” te tau “toetuʻu hake mei he maté pea ʻikai toe mate ʻamui, pea te nau maʻu ha tofiʻa ʻi he ʻao ʻo e ʻEikí, ʻi he kolo māʻoniʻoní” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 63:49).
Naʻe mālōlō ʻa Sēneta Lisiate hili ha taʻu ʻe taha mo e konga mei hono lotua ia ʻi he fakataha ʻi he temipalé ʻi he 1843. Neongo ʻene tuí, mo e tui kotoa ʻa hono fāmilí mo honau kolo fakatemipalé, naʻe ngata ʻa e moʻui ʻa Sēnetá ʻi he hili pē ʻa e 10:00 a.m. ʻi he ʻaho 9 ʻo Siulai, 1845. ʻOku fakamatalaʻi ʻe he folofolá neongo ʻoku ʻi ai ʻa e tui ke fakamoʻui, ka ʻoku toki hoko pē ʻa e fakamoʻuí kapau ko e tokotaha ko iá ʻoku “ʻikai tuʻutuʻuni ke ne maté” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 42:48). Pea hangē pē ko Siosefa Sāmitá, ʻa ia naʻe fakapoongi ʻi he faʻahitaʻu māfana ʻo e 1844, naʻe ʻikai ke moʻui ʻa Sēneta ke sio ki he ʻosi ʻa e temipalé. Ka neongo ia, naʻá ne tokoni ki hono fakatoka ʻa e fakavaʻe ʻo e moihū ʻi he temipalé ʻi hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí. Pea ko e konga ʻo e fakavaʻe ko iá ko ʻene sīpinga ʻo e fekumi ki ha fakamoʻui mei he ʻEikí ʻo fakafou ʻi ha lotu naʻe fai ʻe he niʻihi kehé—ko ha lotu naʻe fai ʻi he founga tatau pē ko ia ʻoku tau aʻusia ʻi he ngaahi temipalé ʻi he ʻaho ní.