Mei he YA Fakauiké
Ngaahi Meʻa ʻe 3 ʻOku Ou Maʻu ʻi hono Tui ʻo e Kāmeni Temipalé
ʻOku nofo ʻa e tokotaha naʻá ne faʻú ʻi Kolomupia.
Ko hono tui ʻo e kāmení ko ha faingamālie ia ʻoku ou maʻu ke u kau ai he ʻaho kotoa pē.
ʻI hono papitaiso au ki he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻi hoku taʻu 17, naʻá ku ako fekauʻaki mo e temipalé.
Ko e faingamālie ke fakahoko ha ngaahi fuakava lahi ange mo e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi? Naʻá ku fiemaʻu ia ʻi heʻeku moʻuí.
Ka ko hono moʻoní, ko e meʻa naʻá ne fakaʻaiʻai lahi taha au ke teuteu ke hū ki he temipalé, ko hono ʻiloʻi ʻe fakaʻatā au ʻi hono fakahoko ʻo e ngaahi fuakava ko ʻení ke u lava ʻo fehokotaki mo e Tamai Hēvaní mo fakatokangaʻi ʻEne ngaahi tāpuakí ʻo laka ange ʻi ha toe taimi kimuʻa.
ʻI he faifai pea aʻu ki he ʻaho ko iá, naʻe fakaʻofoʻofa tatau pē mo e meʻa ne u ʻamanaki ki aí. Ka ko e meʻa naʻe ongo moʻoni ki hoku lotó, ko e faifai pea fakakofuʻi au ʻaki e kāmeni fakatemipalé. Naʻá ku ʻiloʻi ko hono tui ko ia ʻo e kāmení he ʻaho mo e poó ko ha konga ia ʻo e ngaahi fuakava te u fai ʻi heʻeku hoko ko ha mēmipa ʻosi maʻu ʻenitaumeni ʻo e Siasí, ka naʻá ku fonu ʻi he fiefia ʻi heʻeku ako ki he ngaahi tāpuaki ʻoku nau fakataipé.
ʻOku mahuʻinga lahi ange kiate au hono tui ʻo e vala toputapú ni ʻi he ʻaho kotoa peé ʻi he meʻa ne u fakakaukau ki aí. ʻE hanga ʻe he ngaahi pōpoaki mei he māmaní ʻo ʻai ke tau tui ko e maʻu ʻenitaumení mo e fuakava ke tui ʻa e kāmení ko ha fuʻu feilaulau lahi ia koeʻuhí he te ne lava ʻo uesia ʻa e ākenga ʻo e valá, ʻa ia naʻá ku hohaʻa moʻoni ki ai kimuʻa pea toki maʻu hoku ʻenitaumení.
Ka ʻoku ʻikai fekauʻaki ʻa e kāmeni fakatemipalé ia mo e ākengá—ko e teunga toputapu ko ʻení ko ha fakataipe ia ʻo e hoko ko ha ākonga ʻa Kalaisí.
ʻI he ʻilo ko ʻení, ʻoku teʻeki hoko hono tui ʻo e kāmení ko ha feilaulau kiate au—ko ha faingamālie ia. Ko ha niʻihi pē ʻeni ʻo e ngaahi founga lahi ʻoku ʻomi ai ʻe hono tui ʻo e kāmení ha maama ki heʻeku moʻuí.
1. Mālohi Fakalaumālie
Ko e taha ʻo e ngaahi tāpuaki kuo talaʻofa mai ʻi he ʻenitaumeni fakatemipalé ko e mālohi fakalaumālie ko ia ʻe lava ke hanga ʻe hono tauhi ʻetau ngaahi fuakavá ʻo ʻomi ki heʻetau moʻuí—ʻa e mālohi ʻoku feʻunga ke ikunaʻi ʻaki ʻa e ngaahi ʻahiʻahi ʻa e filí.
Kuó u ongoʻi ʻa e moʻoni ko iá ʻi heʻeku moʻuí. Naʻá ku fakakaukau ʻoku ʻuhinga ʻeni he ʻikai toe uesia au ʻe he ngaahi ʻahiʻahí, ka ʻoku toe ʻi ai mo ha meʻa lahi ange fekauʻaki mo e talaʻofa ko ʻení.
ʻOku fakamanatu mai ʻe he kāmení ʻoku ʻikai ke u tuenoa pea ʻoku ʻiate au maʻu pē ʻa e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi.
Naʻe fakamoʻoni ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni (1924–2025) ʻo pehē: “ʻOku tau maʻu ʻi he temipalé ha maluʻi mei he ngaahi fakatanga ʻo e māmaní. ʻOku tau aʻusia lahi ange ʻa e ʻofa haohaoa ʻa Sīsū Kalaisi mo ʻetau Tamai Hēvaní! ʻOku tau ongoʻi ha nonga mo ha fakamahino fakalaumālie, ʻo kehe ia mei he taʻemanonga ʻo e māmaní.”
ʻI he taimi ʻoku ou fehangahangai ai mo e ngaahi faingataʻá pe ʻahiʻahí, ʻoku hoko ʻeku ngaahi fuakavá ko ha fakamanatu ʻoku fiemaʻu ʻe hoku laumālié ke fenāpasi mo e ngaahi founga ʻa e ʻEikí. ʻOku ʻikai ke u haohaoa ʻi he meʻá ni, ka ko e lelei ʻo e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí he ʻe lava ke fakafonu ʻaki au ʻaki ha mālohi fakalaumālie ʻi he ʻaho kotoa pē ʻi he taimi te u fakatomala aí.
2. ʻOfa Haohaoá
Talu mei hono fuofua fakakofuʻi ʻaki au ʻa e kāmeni temipalé, mo ʻeku ongoʻi e maluʻi ʻa e ʻOtuá ʻi ha founga ʻoku ʻikai ke u lava ʻo fakamatalaʻi. Kuó u ongoʻi foki ʻe lava ke u ongoʻi moʻoni ange ʻa e ʻao ʻo e ʻOtuá mo ʻEne ʻofá lolotonga ʻeku ʻi Hono falé. Kuó u fakatokangaʻi ko e meʻa pē ʻoku fiemaʻu ke u fai ke u ongoʻi ai ʻokú Ne ʻi heʻeku moʻuí, ko hono ngāue ʻaki ʻa e tui mo e falala kiate Iá ʻi he ʻaho takitaha. Pea koeʻuhí ʻoku ou ʻiloʻi ʻokú Ne ʻofa haohaoa ʻiate au, ʻoku ou sio ki heʻeku fili ke tui hoku kāmení ʻi he ʻaho kotoa peé ko ha sīpinga ia ʻo e tui mo e falala kiate Iá.
ʻOku hanga ʻe heʻeku fakamanatu ʻeku ngaahi fuakava mo e Tamai Hēvaní ʻo ʻai ke u lava ʻo angaʻofa mo ʻofa ki he niʻihi kehé ʻi ha māmani ʻoku ʻikai faʻa angaʻofa pe nonga.
Hangē ko e faleʻi ʻa Palesiteni Nalesoní: “ʻI he fakaʻau ke toe faiangahala ange ʻa e māmaní, ʻoku fiemaʻu ke tau tupulekina lahi ange ʻi he maʻá. ʻOku fiemaʻu ʻetau fakakaukaú, leá, mo e ngāué ke maʻa maʻu pē mo fakafonu ʻaki ʻa e ʻofa haohaoa ʻa Sīsū Kalaisí ki he kakai fulipē. Ko e faingamālie maʻongoʻonga ʻi hotau ʻaó ke hoko ko e kakai ʻoku finangalo ʻa e ʻOtuá ke tau aʻusiá.”
ʻOku fakamanatu mai ʻe hono tui ʻo e kāmeni temipalé ʻi he ʻaho takitahá ʻa hoku tuʻungá pea mo e tuʻunga ʻoku finangalo e ʻOtuá ke u aʻusiá.
3. Fakafehokotaki kia Kalaisi
ʻI heʻetau maʻu ʻa e ʻenitaumení mo fai ha ngaahi fuakavá ʻoku fiemaʻu ki ai ha ngaahi feilaulau meiate kitautolu, mahalo ʻe kau ai ha ngaahi liliu ki hotau valá. Ka kiate aú, ʻoku ʻikai faʻa mafakatataua ʻa hono feilaulauʻi ha sote ʻoku ou manako aí ki he meʻa kuo feilaulauʻi ʻe he Fakamoʻuí maʻakú pe ki hono ongoʻi e ʻofa ʻa e ʻOtuá.
ʻOku mahuʻinga ʻaupito ʻa Sīsū Kalaisi kiate au. ʻOku ou ʻilo ko Hono finangalo maʻongoʻonga taha maʻaku mo e fānau kotoa ʻa e ʻOtuá ke tau lava ʻo toe foki hake ʻo nofo mo Ia. ʻOku ou houngaʻia moʻoni ʻiate Ia pea ʻoku ou loto maʻu pē ke fakaloloto ʻeku fehokotaki mo Iá.
Naʻe fakamatalaʻi ʻe Sisitā J. ʻAneti Tenisi, ko e Tokoni ʻUluaki ʻi he Kau Palesitenisī Lahi ʻo e Fineʻofá, ʻa e founga ʻe lava ke liliu ai ʻe hono tui ʻo e kāmeni temipalé hotau vā fetuʻutaki mo Kalaisí: “ʻI heʻeku tauhi ʻeku ngaahi fuakava mo e ngaahi tufakanga ki he ʻOtuá, kau ai hono tui ʻa e kāmeni ʻo e lakanga fakataulaʻeiki māʻoniʻoní, ʻe lava ke hoko ʻeku moʻuí ko ha fakataipe fakataautaha ʻo ʻeku ʻofa mo e houngaʻia moʻoni ki hoku Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí, mo ʻeku fakaʻamu ke Ne nofoʻia ʻiate au maʻu ai peé.”
ʻOku ou ʻiloʻi ʻoku ʻikai ke u haohaoa, ka ʻoku ou fāifeinga maʻu pē ke hoko ʻo hangē ko Sīsū Kalaisí. ʻOku fakamanatu mai ʻe heʻeku tauhi ʻeku tukupā ke tui ʻa e kāmeni fakatemipalé ʻi he ʻaho takitahá ʻoku ou maʻu ʻa e mālohi fakalangí, ʻoku ou fehokotaki mo Ia, pea ko ʻEne ākonga au.