YA Fakauiké
Founga Naʻe Tokoniʻi Ai Au ʻe he Temipalé Ke U Ongoʻi Lata ʻi Heʻeku Fehikitaki ʻi he Fonuá
Liahona Fēpueli 2026


Mei he YA Fakauiké

Founga Naʻe Tokoniʻi Ai Au ʻe he Temipalé Ke U Ongoʻi Lata ʻi Heʻeku Fehikitaki ʻi he Fonuá

Naʻe fakafiemālieʻi au ʻe he ngaahi moʻoni ʻo e temipalé lolotonga ha taimi ʻo e liliu maʻu pē.

ko ha fefine ʻokú ne fakaʻaongaʻi e helekosí ke kosi e ngaahi hingoa temipale kuo pākí

Hili pē ʻeku kau ki Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻi hoku taʻu 19, naʻá ku hiki mei Niu ʻIoke ki ʻAitahō. Naʻe fakaʻohovale kiate au ʻa e anga fakafonuá, pea naʻá ku puputuʻu ʻi he ngaahi meʻa angamaheni ʻi heʻeku tui fakalotu foʻoú mo hoku tūkunga foʻoú. Naʻá ku ongoʻi hē, peá u ongoʻi ʻoku ʻalu ʻeku fakakaukaú ʻi ha ngaahi meʻa kehekehe.

Naʻa mo e hili ʻeku malí, naʻá ku kei fefaʻuhi pē mo e ongoʻi tuenoá. Ka naʻe liliu ia ʻi he taimi naʻá ku kamata ngāue ai ʻi he temipalé.

Naʻe ʻikai ke u ʻamanaki ʻe tokoniʻi au ʻe he ngaahi aʻusia fakatemipale ko iá ke u ikunaʻi ʻeku ongoʻi tuenoá pe ofo ʻi he anga fakafonuá, ka ko ha founga ʻeni ʻe tolu naʻa nau tokoni ai:

1. Ko Hono Manatua ʻo e Fakamoʻuí

Naʻe tokoniʻi au ʻe he ngāue ʻi he temipalé ke u ʻiloʻi ʻa e lahi ʻo e ngāue ke fakamuʻomuʻa ai ʻa e temipalé. Naʻe lava heni ke u fehokotaki mo e kāingalotu ʻo e Siasí ʻi hoku ʻapi foʻoú pea mahino kiate au ʻa e ʻuhinga mo e founga naʻa nau moʻui ʻaki ai ʻa e ongoongoleleí.

Naʻe kamata ke u fakatokangaʻi ko e tokolahi taha ʻo e kakai ʻoku nau ō ki he temipalé ke manatuʻi e ngaahi talaʻofa ʻa e Fakamoʻuí pea hoko ʻo hangē ange ko Iá.

ʻOku faingofua he taimi ʻe niʻihi ke tokanga taha ki he meʻa ʻoku fai ʻe he tokotaha kotoa pē pea mo femoʻuekina ʻi he ngaahi ʻekitivitī fakaʻaho ʻo e moʻuí. Ko e ʻuhinga ia naʻe faingataʻa ai ke u maʻu ha mahino ki he founga kehekehe ʻoku fakahoko ʻaki ʻe he tokotaha kotoa pē ha ngaahi meʻa ʻi heʻeku fuofua hiki maí. Ka ʻoku folofola ʻa Sīsū Kalaisi te Ne foaki mai ha fiemālie kapau te tau falala kiate Ia (vakai, Mātiu 11:28–30). Ko ia, ʻi he taimi naʻá ku ongoʻi lōmekina aí, naʻá ku fakatokangaʻi ko e meʻa pē naʻe fiemaʻu ke u faí ko e fakatafoki hoku lotó kiate Ia.

Pea naʻe tokoni ʻeku ʻi he temipalé ke u fai ʻa e meʻa ko iá ki he lahi tahá! Naʻe akoʻi mai ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni (1924–2025): “Ko Sīsū Kalaisi ʻa e ʻuhinga ʻoku tau langa ai ʻa e ngaahi temipalé. Ko Hono fale māʻoniʻoní ia.” ʻI he taimi ʻoku tau tokanga taha ai kia Kalaisí, te tau lava ʻo ako ke angaʻofa ange kiate kitautolu pea mo e kakai ʻoku tau feohí.

2. Ko e Fehokotaki mo Hoku Fāmilí

ʻOku mahuʻinga taha kiate au ʻa e fāmilí. Hili ʻeku kau ki he Siasí, naʻá ku ʻiloʻi ʻe lava ke taʻengata ʻa e fāmili naʻá ku kamataʻi mo hoku husepānití kapau te ma tauhi ʻema ngaahi fuakava ʻi he temipalé, ka naʻe ʻikai ke kau ʻeku ongomātuʻá mo e ngaahi tokouá mo e tuongaʻané ki he Siasí. Naʻe faingataʻa—tautautefito ki heʻeku tangataʻeikí—ke mahino kiate kinautolu ʻeku ngaahi ongó mo ʻeku tuí, pea naʻe lahi ʻenau ngaahi fehuʻi naʻe ʻikai ke u faʻa lava ʻo tali maʻu peé.

ʻI he taimi naʻá ku ongoʻi taʻelata mo lōmekina ai ʻi hoku fāmilí, naʻá ku fakahoko ha sēsini ʻenitaumeni ʻi he lea faka-Sipeiní, ko ʻeku lea fakafonuá. Naʻá ku fakakaukau ki heʻeku tangataʻeikí. Pea naʻá ku ongoʻi ha ueʻi mālohi mei he Laumālié ʻe maʻu ʻe heʻeku tangataʻeikí ha faingamālie ʻi ha ʻaho ke ako mo tali ai ʻeku tuí.

ʻOku talaʻofa mai foki hoku tāpuaki fakapēteliaké te u ongoʻi ofi ange ki heʻeku ngaahi kuí ʻi he temipalé. Ko ia ne u fai ha ngāue hisitōlia fakafāmili lahi. Naʻe fai ʻe hoku husepānití ha ngāue fakafofonga maʻa ʻeku kui tangata mei ʻEkuatoá, ʻa ia naʻá ne fakahoko ʻa e talaʻofa ko iá ʻi ha founga naʻe ongo moʻoni kiate au. Ne mālōlō ʻeku kui tangatá ʻi hoku taʻu faá, pea ʻi heʻeku ngāue kiate ia—mo e ngaahi kui kehé—ʻi he temipalé, naʻá ne fakamanatu mai ʻoku ʻikai ke u tuenoa.

Naʻe fakamoʻoniʻi ʻe ʻEletā Kēleti W. Kongo ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá: “ʻE lava ʻe he fehokotaki mo ʻetau ngaahi kuí ʻo liliu ʻetau moʻuí ʻi ha ngaahi founga fakaofo. Te tau maʻu ʻa e tuí mo e ivi mālohí mei honau ngaahi faingataʻaʻiá mo e lavameʻá. Te tau ako mei heʻenau ʻofá mo e ngaahi feilaulaú ke faʻa fakamolemole mo laka ki muʻa. ʻE hoko ʻetau fānaú ʻo loto-vilitaki. Te tau maʻu ha maluʻi mo ha mālohi. ʻOku hoko ʻa e ngaahi fehokotaki mo e ngaahi kuí ke fakatupulaki ai ʻa e vāofi fakafāmilí, loto-houngaʻiá, mo e ngaahi maná. ʻE lava ke ʻomi ʻe he faʻahinga fehokotaki peheé ha tokoni mei he tafaʻaki ʻe taha ʻo e veilí.”

3. Ko Hono ʻIloʻi ʻOku ʻAfioʻi Au ʻe he ʻOtuá

ʻI heʻeku moihū ʻi he temipalé, ʻoku ou ongoʻi maʻu pē ha fakamoʻoni ʻoku ʻafioʻi au ʻe he ʻOtuá, ʻo tatau ai pē pe ko e fē feituʻu ʻoku ou ʻi aí. ʻOku ou ongoʻi maʻu pē ha nonga mo ha fiemālie ʻi ai, ʻo hangē haʻate foki ki ʻapí. Naʻe ʻaonga lahi ʻeni lolotonga ha taimi ʻo e liliú. ʻI hono fakamanatu mai ko hai moʻoni aú mo e founga ʻokú Ne tauhi ai ʻEne ngaahi talaʻofá, naʻá ne tokoniʻi au ke u maʻu ha loto-falala.

ʻOku ou ʻilo mahalo ʻoku tau takitaha ʻi ha ngaahi hala kehekehe ʻo e moʻuí, ka ʻi heʻetau hoko ko e fānau ʻa e ʻOtuá, ʻoku tau laka fakataha atu ki muʻa ʻi he hala ʻo e fuakavá kiate Ia.

Kapau te ke fakatokangaʻi ʻokú ke fehangahangai mo ha liliu lahi ʻi hoʻo moʻuí, mahalo ʻe faingataʻa ʻi he kamataʻangá, ka ke falala ki he Tamai Hēvaní ke tokoni atu ke ke liliu. ʻAlu maʻu pē ki he temipalé kapau ʻe lava, pea kapau ʻoku ʻikai, fakalaulauloto mo tokanga taha ki he mālohi ʻo hoʻo ngaahi fuakavá. Moʻui ko ha ākonga ʻo Kalaisi.

Tatau ai pē pe ko e hā e meʻa ʻe hokó, ʻiloʻi ʻokú Ne tataki koe pea ʻoku poupouʻi koe ʻe hoʻo ngaahi kuí.