Mei he YA Fakauiké
Te U Lava Fēfē ʻo Laka Atu Ki Muʻa ʻi he Hala ʻo e Fuakavá Kapau ʻOku Teʻeki Ai Ke U Mali?
ʻI he taimi naʻá ku ongoʻi tatūsia ai ʻi he hala ʻo e fuakavá, naʻá ku ʻunu ke ofi ange kia Kalasi.
Ko ha tokotaha au ʻoku ou palaniʻi ʻeku ngāué ʻaki ha lisi vakaiʻi. ʻOku ou saiʻia ʻi hono faʻu ha fanga kiʻi puha pea fakaʻilongaʻi kinautolú.
ʻOku ʻaonga ʻeku lisi vakaiʻí ʻi he taimi ʻoku fiemaʻu ai ke u faʻo ʻeku kató ki ha ʻeveʻeva mālōlō, fakamaʻa ʻa e falé, pe muimuiʻi ʻa e ngaahi ngāue fakaako mei ʻapí. Ka ʻoku ʻomi ʻe hono fokotuʻu ha lisi vakaiʻi ki heʻeku fakalakalaka fakalaumālié, ha loto-hohaʻa lahi kiate au.
Koeʻuhí ʻoku ʻi ai ha puha ʻe taha ʻoku teʻeki ke u lava ʻo fakaʻilongaʻi: ko e puha "Mali ʻi he temipalé."
Koeʻuhí ko e teʻeki ke u malí, ʻoku faingofua ai ke u ongoʻi hangē ʻoku ou tatūsia ʻi he vahaʻa ʻo e ngaahi fuakava ʻo e ʻenitaumení mo e silá. ʻOku fokotuʻu mai ʻe he kupuʻi lea “hala ʻo e fuakavá” ʻoku fiemaʻu ke tau ʻalu ʻi he halá—pea hoko atu ʻetau laka ki muʻá.
ʻOku fokotuʻu mai ʻe he fakalotolahi ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoní (1924–2025) ke “tafunaki ʻa e ivi fakalaumālie leleí” ha fakatātā tatau ʻo e laka ki muʻá.
Ka koeʻuhí ko e sila ʻi he temipalé ko ha fili ia ʻoku fai ʻe ha toko ua, ʻoku ou ongoʻi he taimi ʻe niʻihi hangē kuó u tau ʻi ha matapā ʻoku lokaʻí. ʻOku ou hohaʻa naʻa ʻosi e ivi fakalaumālié ʻi heʻeku tatali ke fakaava mai ʻa e matapaá. ʻE lava nai ke u laka atu ki muʻa ʻi he hala ʻo e fuakavá kapau ʻe ʻikai ke u lava he taimí ni ʻo fakahoko ʻeku fuakava hokó?
Naʻe maʻu ʻa e tali ki heʻeku manavasiʻí ʻi he mahino lelei ange kiate au ʻa e hala ʻo e fuakavá.
Kaka ki ʻOlungá
ʻI heʻeku fakakaukau ko e halá ko ha lisi vakaiʻi pe laine hangatonu ke kaka ai ki ʻolungá—papitaisó, hilifakinimá, ʻinisitolí, ʻenitaumení, silá—naʻe ʻikai hangē ia ne ai ha meʻa te u ala fakahoko ʻi he vahaʻa ʻo e ngaahi sitepu ko iá.
Ka naʻe liliu ʻeku fakakaukaú ʻi he taimi naʻe kehe ai hono fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Teila G. Lenilani ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e halá: “Ko e founga lelei taha ke fakakaukau ai ki he foungá ni ko e fakakaukauloto ki ha hala lōloa ʻoku kaka hake ʻi he tumutumu ʻo ha moʻunga. Kapau te ke vakai ki he hala ko ʻení mei ha tuʻuʻanga māʻolunga, ko e meʻa pē ʻokú ke sio ki aí ko ha potu tokalelei ʻoku fakaholoholo ki lalo. Ka neongo ia, kapau te ke sio ki he halá mei he tafaʻakí, te ke sio ki he laine takai fakaholoholo ʻoku kaka hake ki he funga moʻungá.”
ʻI hono fakalea ʻe tahá, ʻoku ʻikai ʻuhinga hono moʻui ʻaki e ongoongoleleí ke vilo takai pē ʻa e moʻuí—pe ko e laka pē ki muʻa. ʻOku ʻuhinga ia ke ʻalu hake, ki he langí. ʻOku ʻomi koe ʻe he foʻi laka kotoa pē ki muʻa, tatau ai pē pe ʻoku lahi pe siʻisiʻi, ke ke ofi ange ai ki he Fakamoʻuí.
Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Lenilani kimui ʻa e fakalakalaka fakalaumālié ko ha ngāue ʻoku toutou fakahoko maʻu pē—ʻo toutou moʻui ʻaki e ongoongolelei ʻo Kalaisí, ʻo tau fakalakalaka mo ʻunu ke ofi ange ki he Fakamoʻuí ʻi he takai takitaha.
Fakatokangaʻi ʻa e foʻi lea naʻe ʻikai ke ne fakaʻaongaʻí: lisi vakaiʻí. Ko e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ʻoku ʻikai ko ha meʻa ia ke ke fai tuʻo taha pē peá ke mavahe mei ai. Ko e tuʻunga fakaākongá ko ha meʻa ia ʻokú ke moʻui ʻaki he ʻaho kotoa pē.
Pea tatau ai pē pe ko e fē feituʻu ʻokú ke ʻi ai ʻi he hala ʻo e fuakavá, te ke lava maʻu pē ʻo ofi ange kia Kalaisi. ʻOku ʻikai ha ngaahi tūkiaʻanga ki Heʻene ʻofá.
Ofi Ange kia Sīsū Kalaisi
Lolotonga ʻeku tatali mo e ʻamanaki lelei ki ha mali temipalé, ʻoku ou maʻu ha mālohi ʻi he talanoa ʻo e kuifefine ʻa ʻEletā Lenilaní. Naʻá ne nofo ʻi Finilani ʻi ha taimi lahi kimuʻa pea langa ha temipale aí, ko ia naʻe ʻikai pē ke ne maʻu ʻenitaumeni pe silaʻi ia ki hono fāmilí ʻi he kotoa ʻo ʻene moʻuí. Ka naʻá ne “moʻui ʻo hangē kuó ne ʻosi fai ʻa e ngaahi fuakava ko ʻení,” ʻo ne maʻu ai ʻa e mālohi ke ne kātekina ʻa e ngaahi meʻa fakamamahi fakataautaha ʻi heʻene moʻuí.
Neongo he ʻikai ke u lava ʻo fakahoko ʻa e fuakava ʻo e silá, ka te u lava ʻo moʻui ʻo hangē kuó u ʻosi maʻu iá. Te u lava ʻo ngāue ki hono fakatupulaki ʻo e ngaahi ʻulungaanga faka-Kalaisí. Te u lava ʻo ʻalu ki he temipalé ʻi he lahi taha ʻe lavá mo fakafoʻou ʻa e ngaahi fuakava kuó u fai ʻi hono maʻu fakauike ʻo e sākalamēnití. Te u lava ʻo ʻai hoku tuʻunga fakaākongá ke hoko ko ha konga ʻo ʻeku moʻuí, kae ʻikai ko ha lisi pē ʻo e ngaahi ngāue ʻoku ou fakahokó.
ʻIkai ngata aí, ʻoku makehe ʻa e fuakava ʻo e silá ʻi he lava ke ke kau ʻi he ngaahi sila fakafofongá kimuʻa pea toki silaʻi koe maʻaú. ʻOku ou saiʻia ʻi heʻeku lava ʻo mamata mo fanongo ki he ouau maʻakú koeʻuhí ke u ʻiloʻi pau ʻa e meʻa ʻoku fekauʻaki mo e fuakavá, pea ʻoku ou saiʻia ʻi he lava ke u ongoʻi ʻa e fiefia ʻo e ngaahi fāmili taʻengatá ʻi heʻeku tūʻulutui ʻi he ʻōlitá ʻo fakafofongaʻi ʻeku ngaahi kuí. Ko e niʻihi ʻo e ngaahi momeniti fakalaumālie mālohi taha ʻi he temipalé kuo hoko ia lolotonga e ngaahi sēsini silá.
ʻOku tokoni ʻa e ngaahi meʻá ni kotoa ke u tanumaki ha vā fetuʻutaki vāofi mo hoku Fakamoʻuí, ʻa ia ko ha tāpuaki mahuʻinga ia ʻo tatau ai pē pe te u lava ʻo fakahoko ʻa e fuakava ʻo e silá ʻi he moʻuí ni pe ʻikai. Ko ha ivi fakalaumālie lelei ʻa e tafoki kiate Iá, pea kapau te u hokohoko atu ke ofi kiate Ia ʻi ha faʻahinga founga pē te u lava, he ʻikai ke Ne teitei taʻofi au mei Heʻene ʻofá.