2025
Founga ʻe 3 ke Tokoni ʻi Hoʻo Fakafenāpasi ki he Ngaahi Liliu ʻo e Moʻuí
Sune 2025


Ngaahi Taukei ʻo e Moʻuí

Founga ʻe 3 ke Tokoni ʻi Hoʻo Fakafenāpasi ki he Ngaahi Liliu ʻo e Moʻuí

ʻOku liliu lahi ʻa e moʻuí ʻi he lolotonga ʻo e hoko ko ha taha lahi kei talavoú. Ko ha ngaahi fokotuʻu ʻeni ke tokoni atu ke ke maʻu ha nonga.

ko ha tā fakatātā ʻo ha tangata ʻi ha loki fakapoʻuli ʻoku tuʻu ʻi muʻa ʻi ha matapā

ʻOku ʻikai ha meʻa ia te ne fakafehālaakiʻi au ʻo tatau mo ha liliu fakafokifā mei heʻeku founga angamahení, tatau ai pē pe ʻoku tali lelei pe taʻeʻamanekina.

ʻE lava ke faingataʻa ʻa e liliú (naʻa mo e ngaahi liliu leleí!), pea ʻi heʻetau hoko ko ha kakai lalahi kei talavoú, te tau ala fehangahangai mo ha ngaahi liliu lahi ange ʻi he taimi ko ʻeni ʻo ʻetau moʻuí, ʻo lahi ange ʻi ha toe taimi. ʻI he fakakaukauʻi ʻo e teití mo e malí, foki mai mei he ngāue fakafaifekaú, maʻu ha ngaahi uiuiʻi foʻou, hiki, feinga ke ako pe kumi ngāue, tokangaʻi ʻo e fānaú, pe fai ha ngaahi fuakavá—kotoa ʻeni he lolotonga ʻo e feinga ke tuʻu-maʻu ʻi he māmani feliuliuaki taʻe-tūkua ko ʻení.

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Tōmasi S. Monisoni (1927–2018):

“Kuo ʻi ai ha taimi ne tau fanongo ai he kupuʻi lea: ʻʻOku ʻikai ha meʻa ʻe pau ange ka ko e liliú.’

Kuo pau ke tau fehangahangai mo e liliú ʻi he kotoa ʻo ʻetau moʻuí. ʻOku tau tali lelei ha ngaahi liliu ʻe niʻihi; pea ʻikai ke tau tali ha niʻihi,”

ʻE Iava ʻe heʻetau fehangahangai mo e ngaahi liliu kehekehe ʻi he taimi ko ʻeni ʻo ʻetau moʻuí ʻo ʻai ke tau ongoʻi hohaʻa mo puputuʻu he taimi ʻe niʻihi. Kae fakafetaʻi ʻoku ʻi ai ha ngaahi meʻa te tau lava ʻo fai ke tokoni ke tau maʻu ai ha tuʻunga pau, fakafiemālie, mo ha malu ʻi he ngaahi meʻá ni kotoa:

1. Fakahoko Taha Taha

Kuó u ʻosi fehangahangai mo ha ngaahi liliu lahi ʻi heʻeku moʻuí ʻo mole moʻoni ʻeku fakaʻutoʻuta leleí.

Naʻá ku ʻamanaki moʻoni ʻe vave pē haʻaku fakafenāpasi, peá u faʻa loto-mamahi ʻi he fakalau ʻa e taimí kau kei ongoʻi taʻefiemālie peé. Neongo ia, kuó u ako ʻoku ʻi ai ha mālohi ʻi hono fakahoko e “fanga kiʻi meʻa īkí” ʻi he hoko ʻa e liliú.

ʻE lava ke tokoniʻi kitautolu ʻe he Tamai Hēvaní ke tau fakaangaanga ki ha meʻa foʻou, neongo kapau ko e fakaangaangá ko hano fai pē ha fanga kiʻi meʻa iiki ke fakahoko ʻa e liliú.

ʻOku ʻikai fiemaʻu ia ke tau fuʻu feinga fēfē fau ke ʻiloʻi fakaʻangataha ʻa e meʻa kotoa. Ka, te tau lava ʻo fakahoko taha taha ʻa e ngaahi meʻá! He, “ʻoku fakahoko ʻe he fanga kiʻi meʻa iiki mo faingofuá ʻa e ngaahi fuʻu meʻa lalahí” (ʻAlamā 37:6). Faʻa kātaki mo loto-ʻofa kiate koe ʻi hoʻo fakafenāpasi ki ho tuʻunga angamaheni foʻoú.

2. Fakatuʻamelie

ʻE lava ke ʻomi ʻe he liliú ʻi he taimi ʻe niʻihi ha ongoʻi hē, puputuʻu, pe ngaahi ongo faingataʻaʻia kehe. ʻOku ʻikai ha tūkunga ʻe tatau maʻu ai pē ʻo taʻengata.

Ko hono moʻoní, naʻe fakamoʻoniʻi kimuí ni ʻa ʻEletā Tietā F. ʻUkitofa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá “ko e natula ia ʻo e ngaahi meʻa fakamāmani kotoa pē ke fakaʻau ʻo motuʻa, popo, maumau, pe ʻosi hono ʻaongá. Ka ko e fiefia faka-ʻOtuá ʻoku taʻengata ia, he ʻoku taʻengata ʻa e ʻOtuá.”

Ko ha tokotaha fakatuʻamelie au ʻi he meimei ʻaho kotoa, ka ʻoku saiʻia hoku ʻatamai fakahehema ke hohaʻá ke vakavakaiʻi ha tūkunga pea hiki fakalaka ki he ngaahi aofangatuku kovi tahá—tautautefito ʻi he kimuʻa pe ʻi he ʻosi ha liliu lahi he moʻuí. Neongo ia, ʻoku tokoni ʻeku ʻiloʻi ʻoku tokaimaʻanga ʻe he Tamai Hēvaní ʻa e meʻa ʻoku lelei taha kiate aú ke u manatuʻi ko e hā pē ha meʻa ʻe hoko, ʻe LELEI pē ʻa e meʻa kotoa.

ʻOku tau maʻu e ʻuhinga kotoa pē ke fakatuʻamelie ai ki he kahaʻú. Neongo kapau he ʻikai hoko ʻa e ngaahi meʻá ʻo fakatatau mo ʻetau ʻamanakí, ʻoku lava pē ke maʻu ʻa e fiefiá koeʻuhí ko Sīsū Kalaisi.

3. Tokanga Taha ki Hoʻo Ngaahi Fuakavá

ʻI he taimi ʻoku toutou feliliuaki maʻu ai pē ʻa ʻeku moʻuí, ʻoku ou ongoʻi malu ʻi heʻeku ʻiloʻi ʻoku ʻikai feliliuaki ʻeku ngaahi fuakavá.

ʻOku nau taʻengata.

ʻOku ou ʻiloʻi ʻoku tauhi ʻe he ʻOtuá ʻEne ngaahi palōmesi kiate aú, mo fakapapauʻi mai ʻoku ou maʻu Hono mālohí ʻi heʻeku moʻuí ke fehangahangai mo e meʻa kotoa pē ʻoku ou fetaulaki mo iá. ʻIo, ʻe lava ʻe he ngaahi feliliuaki ʻi heʻetau moʻuí ʻo ʻai ke tau ongoʻi taʻepauʻia, ka ʻe lava ke tokoniʻi kitautolu ʻe heʻetau tauhi faivelenga ki heʻetau ngaahi fuakavá ke tau maʻu ʻa e mālohi ʻoku tau fekumi ki aí.

Naʻe fakamoʻoniʻi ʻe ʻEletā ʻUlise Soālesi ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá te tau lava ʻo maʻu ha faʻahinga fakapapau makehe ʻo fakafou ʻi he meʻa ʻokú ne ui ko e “loto-falala ʻi he fuakavá.” Naʻá ne pehē, “Ko e falala ko ʻení ko e fakamahino pau ia ʻo e maʻu e ngaahi tāpuaki ʻoku talaʻofa ʻe he ʻOtuá kiate kinautolu ʻoku nau tauhi ʻenau ngaahi fuakavá pea ʻoku mātuʻaki fiemaʻu ʻi he lotolotonga hotau ngaahi tūkukunga faingataʻa ʻi hotau kuongá.”

Koeʻuhí ko e tāpuaki ʻo e ngaahi fuakava ʻo e temipalé, ʻe lava ke tau maʻu ha fakavaʻe mālohi, ha ongoʻi nonga, pea mo ha ivi ke hoko atu, liliu, mo fakafenāpasi ki he māmani feliliuakí.

ʻOku tau ala hoko ko ha kakai ʻoku muimui ki ha tōʻonga angamaheni, ʻo fakaʻānaua maʻu pē ke lava ʻo tala ʻa e ngaahi meʻá mo malu. Ka ko hono moʻoní, ʻoku mahino ʻa e liliú—pea ko e founga ia ʻoku totonu ke hoko aí! Ko ha konga pē ʻeni ia ʻo ʻetau fononga ʻi he moʻui fakamatelié. Koeʻuhí ko Sīsū Kalaisi, neongo ʻa e ngaahi liliu ʻe ala fakaʻohovale kiate kitautolú, te tau kei lava ʻo hokohoko atu ke fiefia, fakalakalaka, mo ongoʻi fakatuʻamelie ʻi he faʻahitaʻu kotoa pē ʻo e moʻuí.