2025
Ko Hono Aʻusia ʻa e “Kakato ʻo e Fiefiá” ʻOku Talaʻofa Mai ʻe he ʻOtuá Maʻatautolú
Sune 2025


Kakai Lalahi Kei Talavoú

Ko Hono Aʻusia ʻa e “Kakato ʻo e Fiefiá” ʻOku Talaʻofa Mai ʻe he ʻOtuá Maʻatautolú

ʻOku hanga nai ʻe hono moʻui ʻaki ʻo e ongoongoleleí ʻo ʻai ke tau fiefia ange?

fakatātā ʻo ha finemui ʻoku lotu

ʻOku ʻomi ʻe he ongoongoleleí ha fakakaukau makehe ki he tulifua ki he fiefiá. ʻOku hanga ʻe heʻetau vā fetuʻutaki fakataautaha mo e ʻOtuá mo Sīsū Kalaisí ʻo fakaloloto ʻetau mahino ki he fiefia moʻoní pea mo e ʻuhinga ʻo e nēkeneká.

Ka kiate aú, ko e fiefia fakamāmaní mo e fiefia tuʻuloá ko ha ongo meʻa kehekehe ia ʻe ua.

ʻOku makatuʻunga ʻa e fiefia fakamāmaní ʻi he fiefia mo e nēkeneka fakataimí pea ʻoku tākiekina ia ʻe hotau ngaahi tūkunga lolotongá. Te ne lava ʻo fakatupu ha fiefia haohaoa pe ʻai ke tau kata leʻolahi. Ka neongo ia, ʻe lava ke taimi siʻi mo faingataʻa ke tauhi ʻa e faʻahinga fiefia ko ʻení.

Lolotonga iá, ko e fiefia ʻoku fakatefito ʻia Kalaisí ko ha tuʻunga ia ʻo e fiemālie mo e nonga ʻoku ʻikai makatuʻunga ʻi hotau ngaahi tūkungá. ʻOku lea ʻa e fiefiá ki he lotó mo e laumālié pea ʻe lava ke fuoloa ange ia ʻi he fiefia fakamāmaní.

Naʻe hanga ʻe hono fakafehoanaki ʻo e ongo ko ʻení ʻo ʻai ke u fakakaukau ki heʻeku ngaahi aʻusiá pea mo e founga ʻoku ʻomi ai ʻe he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ha fiefia lahi mo tuʻuloa ange ki heʻetau moʻuí

ʻI heʻetau muimui ki he Fakamoʻuí, tauhi ʻEne ngaahi fekaú, mo nofo maʻu ʻi he hala ʻo e fuakavá, ʻoku tau fakaava ai ha ivi lahi ange ki ha fiefia lahi ange. ʻOku mahuʻinga ke mahino neongo ʻoku faʻa hoko ʻa e fiefia fakamāmaní ko ha tali ki he ngaahi meʻa mei tuʻá, ka ʻe lava ke hoko ʻa e fiefiá ko ha tuʻunga loloto mo fakaeloto ʻe lava ke maʻu neongo ʻa e ngaahi faingataʻá.

tā fakatātā ʻo ha kau finemui ʻoku nau fāʻofua

Ko e Ngaahi Fiefia Fakataimi ʻo e Māmaní mo e Fiefia Tuʻuloa ʻo e Ongoongoleleí

Naʻá ku fiefia kimuʻa peá u ʻilo fekauʻaki mo e ongoongoleleí. Naʻá ku maʻu ha moʻui fiefia, mo ha mātuʻa kuó na hoko maʻu pē ko e faʻifaʻitakiʻanga lelei taha ʻo e angaʻofá, taʻesiokitá, mo e ʻofá. ʻOku ou tui ʻe lava ke fiefia ʻa e kakaí taʻe kau ʻa e ongoongoleleí ʻi heʻenau moʻuí.

Ka neongo ia, talu mei heʻeku kau ki he Siasí ʻi hoku taʻu 18, kuó u ako ʻoku fakalahi ʻe he ongoongoleleí ʻetau malava ke aʻusia ʻa e fiefia ʻoku tuʻuloá. Ko ʻetau ʻilo ki he ongoongoleleí, ʻokú ne fakaʻatā kitautolu ke tau ongoʻi ʻa e fiefia ʻo laka ange ʻi ha toe meʻa ʻe lava ke foaki mai ʻe he māmaní.

Neongo ʻoku ʻomi ʻe he māmaní ʻa e fiefiá ʻo fakafou ʻi he ngaahi fiefia fakataimí, ka ʻoku fakaafeʻi kitautolu ʻe he ongoongoleleí ke tau maʻu ha fiefia ʻoku mahulu hake ʻi he ngaahi tūkunga kotoa pē. Naʻe akonaki ʻa ʻEletā Tietā F. ʻUkitofa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻo pehē: “ʻOku ʻikai tolonga ʻa e fiefia fakamāmaní … . He ʻikai lava ia. Ko e natula ia ʻo e ngaahi meʻa fakamatelie kotoa pē ke fakaʻau ʻo motuʻa, popo, maumau pe ʻosi hono ʻaongá. Ka ko e fiefia faka-ʻOtuá ʻoku taʻengata ia, he ʻoku taʻengata ʻa e ʻOtuá.”

ʻI he ngaahi taʻu siʻi kuohilí, kuó u aʻusia ha ngaahi taimi faingataʻa makehe ʻi heʻeku fāifeinga ke ongoʻi fiefiá. Neongo ʻa e ngaahi faingataʻá, ka naʻe loloto fau ʻa e fiefia naʻá ku ongoʻi ʻi he ngaahi momeniti ʻo e lotú, ako fakatāutahá, mo e tokoni ki he niʻihi kehé. Naʻá ku fakatokangaʻi naʻe ʻikai ke hāsino ʻeku fiefiá ʻi he ngaahi ongo lalahi mo mahino; ka naʻe faʻa hoko ia ʻi ha ongoʻi nonga mo tuʻuloa ʻi hoku lotó.

Lolotonga e ngaahi momeniti ko ʻení, naʻe mahino moʻoni kiate au ʻa e ʻuhinga ke aʻusia ʻa e fiefia ʻoku talaʻofa mai ʻe hotau Fakamoʻuí.

ʻOku maʻu ʻa e fiefia moʻoni mo tuʻuloá mei hono fakafenāpasi ʻetau moʻuí mo e palani ʻa e ʻOtuá. Hangē ko e fakamoʻoni ʻa Palesiteni Tōmasi S. Monisoní (1927–2018): “Ko e ʻelito ʻo e palaní ʻa hotau Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí. Naʻe mei mole ʻa e meʻa kotoa pē, ka ne ʻikai ʻEne feilaulau fakaleleí.” Neongo ʻoku faʻa maʻu ʻa e fiefia ʻoku ʻomi ʻe he māmaní mei he ngaahi tūkunga mei tuʻá, ka ko e fiefia pe nēkeneka ʻoku foaki mai ʻe he ʻEikí ko ha tuʻunga taʻengata ia ʻoku maʻu mei he moʻui ʻoku fakatefito ʻia Kalaisí.

Ko e Fiefia Tuʻuloa ʻOku Tau Maʻu ʻia Kalaisí

ʻOku mafola ngofua ʻa e fiefia ʻi he ongoongoleleí. ʻOku ʻikai ngata pē ʻi heʻene liliu ʻetau moʻuí ka ʻokú ne liliu foki mo e moʻui ʻa kinautolu ʻoku tau feohí. Ko e talaʻofa ʻo e fiefia taʻengatá ko e uho ia ʻo e pōpoaki ʻo e ongoongoleleí. ʻOku talaʻofa mai ʻi he 3 Nīfai 28:10, ha “kakato ʻo e fiefiá” ʻi he ʻao ʻo e Tamaí mo e ʻAló.

ʻOku maʻu ʻa e fiefia taʻengata ko ʻení mei hono fakahoko ʻetau taumuʻa fakalangí pea hoko ʻo hangē ko e ʻOtuá. Ko ha fiefia ia ʻoku mahulu hake ʻi he meʻa ʻoku tau aʻusia ʻi he māmaní, ʻo talaʻofa mai ha kahaʻu ʻo e fiefia taʻengatá mo hotau ngaahi ʻofaʻangá.

ʻE aʻusia ʻe he tokotaha kotoa pē ʻa e ngaahi lelei mo e faingataʻaʻiá, ka ʻoku ʻomi ʻe he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ha hala ki he fiefia taʻengatá. ʻI heʻetau feinga ke muimui ki he Fakamoʻuí pea moʻui ʻo fakatatau ki Heʻene ngaahi akonakí, te tau lava ʻo aʻusia ha fiefia ʻoku loloto, tuʻuloa, mo liliu moʻui.

Hangē ko e akonaki ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoní, “ʻOku siʻi ha kaunga e fiefia ʻoku tau maʻú ki he tūkunga ʻetau moʻuí, [ka ʻoku kaunga kotoa ia ki he] meʻa ʻoku tukutaha ai ʻetau tokangá.”

Ko e talaʻofa ʻo e fiefia taʻengatá ʻoku ʻikai ko ha ʻamanaki pē ʻoku mamaʻo. Ko ha foʻi moʻoni lolotonga ia te tau lava ʻo aʻusia ʻi heni pea ʻi he taimí ni. ʻI heʻetau moʻui ʻaki ʻa e ongoongoleleí, te tau lava ai ʻo liliu ʻa e ngaahi momeniti ʻo e fiefiá ki ha fiefia ʻoku tuʻuloá. Ko ia, fekumi ki he fiefiá pea tulifua ki he meʻa ʻoku fakafiefiá. ʻOfa ʻi he ongoongoleleí. Tuku ke tataki ho halá ʻe he talaʻofa ʻo e fiefia taʻengatá. ʻOku maʻu ʻa e fiefia taʻengatá mei he ʻafio ʻa e ʻOtuá ʻi heʻetau moʻuí.

Neongo ʻe lava ke maʻu pea ʻalu ʻa e fiefia fakamāmaní, ka ʻoku taʻengata ʻa e fiefia ʻoku tau maʻu ʻia Kalaisí!

ʻOku nofo ʻa e tokotaha naʻá ne faʻú ʻi Kalasikou, Sikotilani.

Ngaahi Maʻuʻanga Fakamatalá