“Lotoʻā Pē Taha mo e Tauhi Pē Taha,” Aʻusia Fakaako ʻi he Uike Māʻoniʻoní (2026)
Tuʻapulelulu
Lotoʻā Pē Taha mo e Tauhi Pē Taha
“ʻOku ai mo ʻeku fanga sipi kehe ʻoku ʻikai ʻi he lotoʻaá ni; te u ʻomi mo kinautolu foki, pea te nau fanongo ki hoku leʻó; pea ʻe ʻi ai ʻa e lotoʻā pē taha, mo e tauhi pē taha.”
Naʻe folofola ʻa Sīsū ki he kau Nīfaí ko kinautolu ʻa e “fanga sipi” naʻá Ne ʻuhinga ki ai ʻi heʻene akonaki ʻi Selusalema, “ʻOku ai mo ʻeku fanga sipi kehe ʻoku ʻikai ʻi he lotoʻaá ni; te u ʻomi mo kinautolu foki,” (3 Nīfai 15:21). Naʻe fakahā ʻe Sīsū ʻi he ʻofa “ʻe ʻi ai ʻa e loto ʻā pē taha, mo e tauhi pē taha” peá ne kikite fekauʻaki mo hono tānaki fakataha ʻo ʻIsileli ʻi he ngaahi ʻaho kimuí.
Ko e founga ʻe taha ʻe lava ke tau tokoni ai ki hono tānaki ʻo ʻIsilelí ko hono vahevahe ʻa e pōpoaki ʻo e Tohi ʻa Molomoná, ʻo hangē ko hono fakaafeʻi kitautolu ʻe ʻEletā Lōnolo A. Lasipení:
Siʻoku ngaahi kaungāmeʻa ʻofeina, ʻi heʻeku hoko ko ha ʻAposetolo ʻa e ʻEikí, ʻoku ou fakaafeʻi kimoutolu ke muimui ki hotau palōfita ʻofeina ko Palesiteni Nalesoní, ʻi hono lomākiʻi ʻaki e māmaní e Tohi ʻa Molomoná. ʻOku fuʻu lahi e fiemaʻú; pea ʻoku fiemaʻu ke tau ngāue leva he taimí ni. ʻOku ou palōmesi atu te mou kau ʻi he "ngāue maʻongoʻonga taha ʻi he māmaní," ko hono tānaki ʻo ʻIsilelí, ʻi hono ueʻi koe ke ke tokoniʻi ʻa kinautolu kuo "taʻofi mei he moʻoní koeʻuhí he ʻoku ʻikai te nau ʻilo ʻa e feituʻu ke ʻiloʻi ai iá." ʻOku nau fiemaʻu hoʻo fakamoʻoni ki he founga kuo liliu ai ʻe he tohí ni hoʻo moʻuí mo tataki koe ke ke ofi ange ki he ʻOtuá, ʻEne melinó, pea mo ʻEne “ongoongo ʻo e fiefia lahí” [1 Nīfai 13:37].
ʻOku ou fakamoʻoni naʻe fokotuʻutuʻu fakalangi ke teuteuʻi e Tohi ʻa Molomoná ʻi ʻAmelika ʻi he kuonga muʻá ke ʻomi ke ne fakahaaʻi e folofola ʻa e ʻOtuá, ke ʻomi ai ha ngaahi laumālie kia Sīsū Kalaisi mo ʻEne ongoongolelei kuo fakafoki mai “ʻi he ʻaho ní.” (“ʻI He ʻAho Ní,” Liahona, Nōvema 2022, 27)
Ngaahi Folofolá mo e Fehuʻí
Ko hai te ke lava ʻo vahevahe ki ai ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ʻi he faʻahitaʻu Toetuʻu ko ʻení? ʻE lava ke fakahoko ʻeni ʻo fakafou ʻi ha kiʻi ngāue faingofua pē ʻo e angaʻofá, vahevahe ha pōpoaki langaki moʻui, pe fakaafeʻi ha taha ke mo lotu fakataha ʻi he Sāpate Toetuʻu ko ʻení.
Vitiō
Hivá
“ʻOku ʻOfa ʻa e Tauhí,” Ngaahi Himí, fika 128
ʻEkitivitī maʻá e Fānaú
Ko Sīsū ʻa e Tauhisipi Leleí, pea ko ʻEne fanga sipi ʻa kitautolu. Naʻá Ne ʻofa ʻi he kau Nīfaí, ʻo hangē pē ko ʻEne ʻofa ki he kakai ʻi Selusalemá. Neongo pe ko e fē feituʻu ʻokú ke nofo aí, ʻoku ʻafioʻi mo ʻofaʻi foki koe ʻe Sīsū!
Fai leva ha kiʻi vaʻinga fekauʻaki mo e fanga sipí! Fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi foʻi vavae fuopotopotó ko ha fanga sipi pea fakamoveteveteʻi takai kinautolu ʻi ha tēpile. Fokotuʻu ha fakatātā ʻo Sīsū ʻi lotomālie. Fakaʻaongaʻi ʻa e ʻū meʻa inú (straws) ke puhi ʻaki ʻa e fanga sipí kia Sīsū koeʻuhí ke nau lava ʻo fakataha kotoa ʻo ofi kiate Ia!