“Fesoasoani, Foai Atu, ma le Alofa Atu i le Ala a le Alii,” Liahona, Tes. 2025.
Fesoasoani, Foai Atu, ma le Alofa Atu i le Ala a le Alii
E foai fua atu e tagata o le ekalesia i le lalolagi atoa o latou taimi ma punaoa, e faasalalau atu ai le talalelei e ala i le auauna atu ma le alofa mama.
Agavale: Ua fesoasoani faifeautalai i Suitiselani i taumafaiga faamama ina ua mavae afa ogaoga. Taumatau: O se tasi o faamoemoega o le Ekalesia o le faaleleia lea o le soifua manuia o tamaitai ma tamaiti.
I Ioritana, sa fetaui lelei se teineitiiti mo se nofoa faataavalevale i le falema’i o tamaiti, o se tasi o le silia ma le 1,000 nofoa faataavalevale na foai mai e le Ekalesia.
I Mekisiko, sa galulue faatasi ai le Ekalesia ma le Koluse Mumu a Mekisiko e faafou masini faata ma lagolagoina se polokalama faapitoa o le ma’i suka e fesoasoani ai i tagata e le mauaina auaunaga faafomai.
I Laipiria, sa aoao ai faifaatoaga e faaleleia le tulaga o laau toto ma faateleina a latou tupe maua faatasi ai ma le fesoasoani a se foai a le Ekalesia i le Polokalama o Meaai a le Lalolagi.
I Nevada, ISA, sa faapotopoto ai e le autalavou i le Ekalesia ni moega fou se 91 mo le Misiona Laveai a Las Vegas.
O tala faapenei e le mafaitaulia i Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai ma e faaalia ai taumafaiga e faia e le toatele o tagata o le ekalesia e ola ai i a latou tautinoga o feagaiga e tausia i latou e manaomia le fesoasoani e ala i auaunaga ma foa’i.
O nei taumafaiga e mafai ona oo mai i le tulaga o fesoasoaniga mo faalavelave faafuasei i le faitau aofai ua faaaunuua, ofoina atu o le lagolago faalemafaufau ma faalelagona, po o le auauna atu i nuu ma aiga. O na saofaga mai tagata o le ekalesia i le salafa o le lalolagi o loo faamamafaina i le Tausiga a le Ekalesia mo i Latou e Le Tagolima: Aotelega o le 2024, na lolomiina faaletausaga i ni nai masina pe a mavae le faaiuga o le tausaga.
“O lenei aotelega o loo faaalia ai le auala, faatasi, na tatou tausia ai fanau a le Atua e ala i taumafaiga e pei o le tali atu i faalavelave faafuasei, fafagaina o e fia aai, ma le tausia o le soifua lelei ma le manuia o fafine ma tamaiti.” o le saunoaga lea a le Au Peresitene Sili i se faatomuaga o le ripoti.
Aapa Atu i le Lalolagi Atoa
“E ala mai i taumafaiga maelega a tagata o le Ekalesia ma faalapotopotoga galulue faatasi e mafai ai ona tatou taulimaina manaoga i le lotoifale ma fatuina se aafiaga tumau,” o le tala lea a Blaine Maxfield, o le pule faatonusili o auaunaga o le Uelefea ma le Ola Tutoatasi. “I a tatou taumafaiga uma, tatou te taumafai e mulimuli i le faataitaiga a le Faaola e ala i le fausiaina o le ola tutoatasi a o tatou taulimaina manaoga faaletino ma auauna atu e pei ona Ia faia.”
O saofaga uma ma taumafaiga agaalofa e tele naua pe a lisiina, ae o loo i lalo ni nai galuega lelei a tagata o le ekalesia, uo, ma le aapa atu o le Ekalesia i le lalolagi atoa.
Tausiga o Tamaitai ma Fanau
Sa faalauteleina e le Au Peresitene Aoao o le Aualofa i le 2024 le polokalama taulamua i le lalolagi atoa ina ia faaleleia ai le soifua maloloina ma le soifua manuia o tamaitai ma tamaiti e ala i le taulai atu i meaai paleni a tamaiti, tausiga o tina ma pepe fou, tui puipui, ma le tulaga o le faitautusi.
“O le alualu i luma i le lalolagi e amata i le faafaileleina o fanau ma le faamalolosia o tamaitai,” o le saunoaga lea a le Peresitene Aoao o le Aualofa o Camille N. Johnson. “A e faamanuiaina se tamaitai, ua e faamanuiaina se aiga, se nuu, se atunuu. A e faamanuiaina se tamaitiiti, o loo e teu faafaigaluegaina mo le lumanai.”
O le galulue ai ma faalapotopotoga o fesoasoaniga alofa e valu i le lalolagi atoa (CARE International, Catholic Relief Services, Helen Keller Intl, iDE, MAP International, Save the Children, The Hunger Project, and Vitamin Angels), sa fesoasoani ai le Ekalesia e faaleleia le soifua manuia o le silia ma le 21 miliona tamaitai ma tamaiti i le lalolagi atoa—na faaluaina le uluai fuafuaga mo le tausaga. Ua faia e le Ekalesia se matafaioi faaletaitai i le taloina o nei faalapotopotoga ma aumaia lo latou tomai i ni vaega se fa e taulai atu i le faamanuiaina o tamaitai ma tamaiti.
“O le galulue vaavaalua o loo tumau pea i le fatu o lenei taumafaiga; tatou te fatuina se aafiaga silisili e ala i a tatou taumafaiga tuufaatasi,” o le saunoaga lea a Peresitene Johnson. “I se tulaga tuufaatasi, matou te tulimatai atu i se isi tausaga o le fatuina o ni lumanai maloloina mo tamaitai ma tamaiti ma faamalolosia nuu.”
I isi taumafaiga e faatatau i ai, sa lagolagoina ai e le Ekalesia le vaega o Caritas Manila i Filipaina e ala i le saunia o taumafataga faaopoopo, vaitamini, ma aitema o le tumama e iloa ai ma taulimaina le tulaga o le pae’e tele ona o le faaletonu o meataumafa.
O le galulue faatasi ai ma Project HOPE, sa fesoasoani ai le Ekalesia e faatupe ia aoaoga faamasani ma masini mo le faafanauina o tina i Kolomupia ma Venesuela. Sa foai atu foi le Ekalesia e fausia ai se nofoaga autu mo tina maitaga ma ni potu ua faatotogaina ma faaauupegaina atoa mo failele ma pepe faatoa fananau mo se falemai i Laiperia ina ua uma ona faaleagaina le fale muamua i feteenaiga faalemalo. Sa faamanatuina e fomai le tele o ola o pepe o le a mafai ona latou sefeina.
I Mali, sa galulue faatasi le UNICEF ma le Ekalesia e tuuina atu tui puipui mo tamaitai, ma aveesea ai le faama’i ogaoga e maua ai pepe fou mai le atunuu. Sa lagolagoina foi e le Ekalesia le Aoaoina mo polokalama o le Olaga i le Ripapelika Temokarasi o Congo, Kenya, Sudan, ma Uganda, lea e ofoina atu ai aoaoga ma auaunaga i se fanau e tusa ma le 140,000.
I Solovakia, sa fesoasoani le Ekalesia i se faalapotopotoga i le lotoifale i le aoaoina o tamaitai ina ia avea ma tagata tausia isi tagata, ma mafai ai e i latou ona tausia o latou aiga ma fausia o latou nuu.
Galulue Faatasi e Tuuina Atu le Toomaga
Ina ia i ai se aafiaga sili atu ia i latou e le tagolima, e galulue faatasi le Ekalesia ma le tele o faalapotopotoga, e aofia ai le Polokalama o Meaai a le Lalolagi, ofisa o le Koluse Mumu ma le Red Crescent, Muslim Aid, Water for People, UNICEF, ma le Catholic Relief Services, e faaigoa atu na o ni nai vaega.
“Tatou te faasoa atu le sini masani o le faamaloloina o mafatiaga i fanau a le Atua. O nei mea uma o se vaega o le galuega a le Atua mo Ana fanau,” na saunoa ai Peresitene Dallin H. Oaks, Fesoasoani Muamua i le Au Peresitene Sili.
E galulue faatasi foi tagata o le Ekalesia i totonu ma o latou nuu e auauna atu ia i latou e manaomia le fesoasoani. Pe o se togalaau a le korama a toeaina mo se tagata ua manu’a o le uarota, o talavou nofofua matutua e tuufaatasia meaai mo e fiaaai i se konafesi, po o le autalavou o loo fatuina ni moega mo se malutaga mo ē e leai ni fale/aiga, o taumafaiga tuufaatasi e aumaia ai le toomaga i le toatele.
Fafagaina o e Fiaaai
O Julio sa fanau ao lei oo i le taimi e tatau ai ona fanau mai, i Kuatemala. Sa ave o ia e lona tina i se faatinoga o le faailoina o meaai paleni na faia e le Ekalesia, ma sa ia maua ai ni fualaau o meaai paleni mo lona tuputupua’e. O Julio, e pei o le toatele o isi na faamanuiaina e volenitia o tagata o le ekalesia i le taumafaiga o meaai paleni a le tagata o le Ekalesia, talu mai lena taimi ua ia faatoilaloina ai le tulaga o le fiaaai matuia.
Lagolago i Mea Tau Fale
O Kaltoumi ma lana fanau laiti sa latou sosola ese mai lo latou fale mo le saogalemu ao vevela ai fetauaiga i le va o tagata o le latou nu’u, ma sa na o lavalava lava sa ofuina. Ina ua taunuu i le Tolauapiga a Minawao Sulufai i Cameroon, sa maua e Kaltoumi se faleie mo lona aiga laiti na saunia e ShelterBox ma le Ekalesia.
Fesoasoani i Tagata Sili ona Aafia/Pagatia
O se fafine i Suria o loo kukaina se mea’ai i fafo o lona fale lē tumau. E lagolagoina e le Ekalesia ia polokalama o toomaga e fesoasoani e faamalosia ai tagata ua faaaunuua.
Ata pue mai faaaloaloga a le Shelterbox
Sa faamalosia tamaitai ma tamaiti i Yemen, Suria, ma Lepanona e sosola ese mai o latou fale i le 2024. Sa lagolagoina e le Ekalesia ia polokalama o toomaga eseese e fesoasoani e faamalosia ai nei tagata taitoatasi ma faalapotopotoga i le lotoifale.
Mo se faataitaiga, na foai atu e le Ekalesia ni mamoe se 150 ia Al Jahuth e fai ai se lafu mamoe e maua ai le susu i Ioritana. E aoao e le faalapotopotoga tagata i tolauapiga toe faamautu i ai tagata, i le auala e fua mai ai oloa o le lafu manu ma maua ai tupe e tausia ai i latou lava. Sa galulue faatasi foi le Ekalesia ma Rahma Worldwide i Lepanona, le Ekalesia Orthodox Coptic i Aikupito, ma isi faalapotopotoga e ofoina atu le lagolago faanatinati mo meaai i tagata na aafia.
Tali Atu i Faalavelave Faafuasei
Ina ua taia e le tele o mala ia Filipaina i le 2024, e aofia ai se afa fulifao maoae, o se mauga mu, afi, ma le lamala, o le Ekalesia ma le auaunaga e tali atu ai i faalavelave faafuasei a le atunuu na tuuina atu ai le toomaga. Sa tuuto atu e tagata o le Ekalesia i le lotoifale le taimi ma taumafaiga e afifi, faatulaga, ma kiliva oloa.
E fesoasoani faifeautalai e aveese mai sapalai mo faalavelave faafuasei mai se vaalele ina ua mavae lologa ogaoga i Rio Grande do Sul, Pasila.
Atapu’e mai faaaloaloga a Divulgação Azul
Na tuuina atu e le Ekalesia fesoasoani taua i tagata na aafia i lologa i Rio Grande do Sul, Pasila, lea na faaaunuua ai e lologa matuia le 200,000 tagata ma taunuu ai i le silia ma le 90 tagata na maliliu. Na faatuina e le Ekalesia ni malutaga e 21, tufatufaina atu afifi o meaai, ma kilivaina atu ni tone se ono o sapalai mo faalavelave faafuasei. Sa auai foi tagata o le ekalesia ma faifeautalai i taumafaiga faamama.
Ina ua mavae le afa o Beryl na faataumaoia ai le tele o eria i le Atu Karipeane, sa malaga atu tagata o le Ekalesia i le Motu o Union e kilivaina atu sapalai sa matua manaomia, e pei o meaai ma pusa o le tumama, ma sa latou fesoasoani e faamama ese otaota mai le auala.
Saogalemu o Meaai
I Nicaragua, sa saofaga ai le Ekalesia i se taumafaiga o le Polokalama o Meaai a le Lalolagi lea na saunia ai meaai a tamaiti i le aoga. O le galuega faatino na aofia ai foi le faafouina o le fausaga ma le umukuka i aoga i le atunuu atoa.
Lagolago mo Aoga
I Atenitina, sa lagolagoina ai e le Ekalesia le Caritas’s Plan Emaús e tuuina atu ai ni sikolasipi mo tamaiti aoga. O nei sikolasipi o le a fesoasoani ai i le tele tamaiti aoga e moomia le fesoasoani i le atunuu atoa, e faateleina ai o latou avanoa faigaluega i le lumanai ma fesoasoani ia i latou ia ola tutoatasi.
Sa fesoasoani le Ekalesia e kilivaina komepiuta e 1,000 i tamaiti aoga i Monokolia.
I Monokolia, sa galulue le Ekalesia faatasi ma le Matagaluega o Aoga e kilivaina komepiuta e 1,000 i aoga maualuga. O le a latou faamanuiaina pe tusa ma le 43,000 tamaiti aoga i avanoa faaleaoaoga ua faaleleia.
E toatele tagata o le ekalesia e faaaogaina kosi o le ola tutoatasi e faia e volenitia i a latou uarota ma eria e faaleleia ai o latou olaga. E toatele foi e mauaina nonogatupe ma sikolasipi e fesoasoani e totogi ai le aoga e ala i le Tupe Faaagaga mo Aoga a le Ekalesia.
Alofa i O Tatou Tuaoi
Na aoao mai i tatou e lo tatou Faaola, o Iesu Keriso e mulimuli i poloaiga sili e lua: ia alolofa i le Atua ma ia alolofa i o tatou tuaoi (tagai i le Mataio 22:37–39). E pei ona saunoa mai Peresitene Russell M. Nelson, “A tatou alolofa i le Atua ma o tatou loto atoa, Na te liliu atu o tatou loto i le tulaga manuia o isi i se taamilosaga matagofie, ma mama.”
I le taimi nei, ua saili le Ekalesia ma ona tagata e mulimuli i tulagaaao o le Alii e ala i le tausia o tagata e manaomia le fesoasoani e ala atu i taumafaiga o le uelefea ma le ola tutoatasi, taumafaiga o fesoasoaniga alofa i le lalolagi atoa, ma auaunaga volenitia. E pei ona saunoa mai Peresitene Oaks, “Ua tuuto atu le Ekalesia a Iesu Keriso e auauna atu ia i latou e manaomia le fesoasoani, ma ua tuuto atu foi e galulue soosoo tauau faatasi ma isi i lena lava taumafaiga.”