Liahona
Tauvaga o Faatufugaga Faavaomalo Lona 13: O se Filifiliga o Ata Sa Maua Faailoga Ua Faatauina
Liahona o Tesema 2025


“Tauvaga o Faatufugaga Faavaomalo Lona 13: O se Filifiliga o Ata Sa Maua Faailoga Ua Faatauina,” Liahona, Tes. 2025.

Tauvaga o Faatufugaga Faavaomalo Lona 13: O se Filifiliga o Ata Sa Maua Faailoga Ua Faatauina

Ua faaalia e tusiata o le Au Paia o Aso e Gata Ai i le lalolagi atoa lo latou faatuatua ma le alofa o Iesu Keriso e ala i galuega faatufugaga i faasalalauga eseese.

O tusiata o le Au Paia o Aso e Gata Ai mai atunuu e 26 na auina atu a latou galuega o ata tusi/vali e 584 i le Tauvaga Lona 13 o Faatufugaga Faavaomalo. O le autu o le tauvaga o le “Sii i Luga Lima Ua Tautau i Lalo” (tagai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 81:5).

O ata na auina atu e tusiata mai Aferika, Asia, Ausetalia, Europa, Amerika i Saute, ma Amerika i Matu. Sa filifili e Faatonu o Faatufugaga i le Falemataaga o Talafaasolopito o le Ekalesia ni vaega se 150 ina ia faaalia. Sa tauaaoina atu e Tagata Faamasino ni faailoga se 10. O le isi 14 faailoga mo ata e faatauina, sa tuuina atu. E lima faailoga mai filifiiliga a tagata asiasi o le a tuuina atu i se taimi latalata i le faaiuga o le faaaliga ia Ianuari 2026.

“Ua tuuina mai e lo tatou Tama Faalelagi ia i tatou se valaaulia e auai i Lana galuega fatufatua’i,” na aoao ai Gérald Caussé o le Epikopo Pulefaamalumalu. Sa ia faapea mai foi, “E mafai ona faaalia a tatou saofaga e ala i le fatuina o galuega o faatufugaga, mamanu o fale, musika, talatusi, ma le aganuu, ia e teu faamatagofie ai lo tatou paneta, faamalamalama o tatou sane, ma aumaia ai le fiafia i o tatou olaga” (“O Lo Tatou Tiutetauave Faatausimea i le Lalolagi,” Liahona, Nov. 2022, 58).

O galuega tau faatufugaga i le tauvaga e faaalia ai le faatuatua ma faananauga paia o Au Paia o Aso e Gata Ai i se Ekalesia tuputupu a’e i le lalolagi atoa. O lenei faaaliga ma vaega taitasi e faaalia ma molimau atu ai i le faatuatua ma le alofa o le Faaola o Iesu Keriso e tusiata o le Au Paia o Aso e Gata Ai i le lalolagi atoa.

E mafai ona e maimoa i nisi o faatufugaga (ata) sa manumalo i faailoga i itulau o i lalo. O se faatusa laitiiti o se faaaliga e tele atu—ma le tuuto.

faatufugaga na faia mai pepa otiotiina

Upega Fesootai e le Vaaia (pepa)

O Susana I. Silva, na fanau i le 1976, i Atenitina

O ‘Mycelium networks’ o ni vaega fesootai pei ni fugalaau laiti lava (e le mafai ona vaaia e mata) lea e fesootai ai a’a o laau. O nisi saienitisi ua latou tusia e faapea o nei upega fesootai e faatagaina ai laau e “fesootai” ma fesoasoani le tasi i le isi e pasi karaponi, nitrogen, vai, ma faailo vailaau. Ua toefatuina e Silva lenei upega o faatulagaga maaleale lea e uunaia ai le fesootaiga a laau e faaaogaina ai otiotiga pepa (po o fasi pepa) maaleale. “I luga ae o le eleele, o i tatou foi o se vaega o se upega fesootai tele, le vaaia, anagata, ma lavelave lea e faatauaina ai sootaga uma ma o atalii/afafine taitoasi o le Atua e i ai lo latou sao i le malosi tuufaatasi ma le soifua manuia” (Susana I. Silva).

tagata o loo galulue i se togalaau

The Garden of the Lord (O le Faatoaga a le Alii) (pepa)

O Pamela Salinas Bernal, na fanau i le 1986, i Chile

E ui o le laufanua lata ane e tuufua, ae e galulue malosi tagata taitoatasi ia maua le ola i lena vaega toafa. I autafa o se vaitafe o loo ola ae ai ni fugalaau lanu samasama, lanumoana, lanumoli, lanu viole, lanu piniki, paepae, ma fugalaau mumu. O i latou e le totogo ae e i se tulaga faalenatura, e tuu i se falelaau (greenhouse) mo le tapu’eina. “Ia tatou talia ma alolofa i Ana fanau faapelepele taitoatasi, e tusa lava pe i ai se isi (pe ese mai foi) o latou foliga vaaia, ala o laei, po o le tautala” (Pamela Salinas Bernal).

faifaiva o loo lafoina lana upega e pu’e ai meaola mai le sami

Fishers of Men (O Faifaiva i Tagata) (suau’u)

O Silvana Alvarez Rhodes, na fanau i le 1967, i Atenitina (o loo nofo i Iuta, ISA)

Ua lafoai atu e se faifaiva lana upega lautele e ao mai ai le tele o meaola felanulanuai o le sami. O loo ta’ua ai e Rhodes lona tamā, o le sa faaaluina aso e galue ai i luga o le sami o se seila i le Neivi a Atenitina ae o ia o se faifaiva i tagata, na sailia i latou e manaomia le malosi ma le auai i le Ekalesia. “I le lotolotoi o lena sami sousou, fenumiai, ma taufaafefe, e aliae mai ai le vaa a le Alii e pei o se malamalama i atunuu” (Silvana Alvarez Rhodes).

tuaoi o loo fesoasoani le tasi i le isi

We Are Our Neighbor’s Keeper (O i Tatou o Leoleo o o Tatou Tuaoi (acrylic gouache (o se ituaiga vali vai faapitoa), peni, ma ie vali [canvas])

Gifty Annan-Mensah, na fanau i le 1949, i Kana (o loo nofo i Virginia, ISA)

O lima o loo u’u mau faatasi, opo, uuina, saunia, fafaga, aapa atu, faamafanafana, tausi, ma faasoa atu i le ata o tuaoi o Annan-Mensah. A o saili tagata taitasi e fesoasoani ia i latou o siomia o ia, e manino lava le alofa o le Atua, o loo faatusaina i le fatu o loo faavaea ai vaaiga o le auauna atu. “E finagalo le loto o [le Tama Faalelagi] ia pei ona Ia alofa mai ia i tatou, e tatau foi ona tatou fealofani” (Gifty Annan-Mensah).

tamaitai e toalua o loo feopoa’i

Conosolation (Faamafanafanaga) (vali vai i luga o le ie vali)

O Ernest L. Budu, na fanau i le 1989, i Kana

I se tulaga o le feopoopotai ma lesi, o tamaitai e toalua o lo o tuuina atu ma sailia le faamafanafanaga. O mamanu i o la’ua laei ma lauao o loo faaofuofuina ai le agaalofa ma le malologa o loo faaalia i foliga o tamaitai. “E mafai ona avea i tatou ma se sulufaiga o le mafanafana pe a tatou faamafanafanaina se tasi i se taimi o le faanoanoa po o le le fiafia” (Ernest L. Budu).

alii o loo siitia se fale

Together to Gather (Faatasi e Faapotopoto) (suauu)

O Sherron Crisanto, na fanau i le 1978, i Filipaina

I nuu maotua o Filipaina, o alii o se nuu e le na ona fesoasoani i le aveeseina o meatotino patino pe a toe siitia se aiga; latou te galulue faatasi e fesiitai le fale, tuuina atu le agaga o le ‘bayanihan’, po o fesoasoaniga i nuu e ofo atu e aunoa ma le faamoemoe e toe maua mai se mea. “O le upu ‘bayani’ o lona uiga o le ‘toa’; e mafai foi ona avea i tatou ma toa i mea laiti, ma faatauvaa e tuuina atu o tatou lima e fesoasoani ai i isi tagata” (Sherron Crisanto).