“Valoaga ma le Onosai: 100 Tausaga o le Ekalesia i Amerika i Saute,” Liahona, Tes. 2025.
Valoaga ma le Onosai: 100 Tausaga o le Ekalesia i Amerika i Saute
“E pei lava na tuputupu ae lemu le laau o le ‘oak’ mai se akone,” ua tuputupu ae ma le mausali ma le maoae le Ekalesia i Amerika i Saute i le 100 tausaga ua mavae.
O Elder Melvin J. Ballard o le Korama a Aposetolo e Toasefululua (ogatotonu) na faapaiaina Amerika i Saute mo le talaiga o le talalelei ia Tesema 1925. O lenei ata na pueina i le nofoaga o le faapaiaga i Buenos Aires, Atenitina, pe a ma le ono masina mulimuli ane.
Agavale i le taumatau: peresitene o le misiona o Reinhold Stoof ma lona faletua, o Ella; Elder Ballard; Elder Rey L. Pratt o le Fitugafulu; faifeautalai o J. Vernon Sharp.
“Ou te fia fai atu ia te outou i luma o le Alii e te le toe iloa se isi mea e uiga i taunuuga o lenei Ekalesia ma le malo nai lo se pepe i luga o vae o lona tina,” na folafola atu ai ma le lototoa e le Perofeta o Iosefa Samita i se faapotopotoga o e umia le perisitua i Katelani, Ohaio, i le taimi o le tautotogo o le 1834. “Tou te le malamalama i ai.”
I se tulaga tau faaofiofi i se tamai fale ogalaau, sa faalogologo ma le toto’a le aofia a o auiliili mai e le Perofeta le tuputupu ae i le lumanai o le Ekalesia toefuataiina a Keriso.
“Ua na o sina faitau aofai itiiti o le Perisitua o loo outou vaai atu i ai iinei i lenei po, ae o lenei Ekalesia o le a faatumulia ai Amerika i Matu ma Saute—o le a faatumulia ai le lalolagi.”
Mo i latou na auai, o upu a le Perofeta na foliga mai e toetoe lava a le mafaufauina. E lei i ai se taimi muamua na latou manatu ai e mafai e le Ekalesia i se aso ona ufitia atoa ai se konetineta e mamao ma tele e pei o Amerika i Saute.
O Le Uluai Taumafaiga
Na aofia ai ma i latou sa i ai faatasi ma le Perofeta i lena aso i le 1834 le Aposetolo o Pale P. Palate. I le faaiuga o le 1851, sa alu ai o ia i se misiona naunautai ma lona faletua maitaga, o Fipe, ma se soa faifeautalai, o Rufus C. Allen. I le uunaia ai e se manao e vaai i le folafolaga a le Perofeta o Iosefa, sa tulaueleele le vaega i Valparaíso, Chile, e amata le talaiga o le talalelei toefuataiina a Iesu Keriso i Amerika i Saute.
O le tulaga faigata o le tamaoaiga ma faigamalo i lena taimi, faatasi ai ma le le faaliliuina o le Tusi a Mamona i le faaSipaniolo, na faigata ai le galuega faafaifeautalai. I se mea sili atu i lo lea, na maliu le atalii faatoa fanau mai o Palate, o Omner, i Chile, a o lei leva ona taunuu. I le mavae ai o ni nai masina, sa faaiu ai e Parley e faapea, o le taimi sa le sa’o mo le Ekalesia e faia i Amerika i Saute. Ae sa tumau pea lona talitonuga o le a i ai se aso o le a faataunuuina ai afioga a le Alii.
O Se Tatalo ma se Valoaga Ofoofogia
E ui e lei toe foi lava Pale i Amerika i Saute, ae sa i ai se matafaioi taua a le atalii o lona atalii o Rey L. Pratt i le faatuina o le Ekalesia iina. Sa la malaga faatasi ma Rulon S. Wells ma Elder Melvin J. Ballard o le Korama a Aposetolo e Toasefululua i Atenitina i le 1925 e tatala se misiona. I ni nai tausaga na muamua atu, sa faamautu ai tagata o le ekalesia mai Siamani i le aai pisi o Buenos Aires ma amata ona a’oa’o atu a latou uo ma tuaoi.
I totonu o se vaiaso o le taunuu atu o Elder Ballard ma ana soa i le aai, sa latou papatisoina ai uluai tagata liliu mai i le konetineta. Ma, i le taeao po o le Kerisimasi, sa latou potopoto ai i lalo o se togalaau willow i se paka. I le taitaiga a Heber J. Grant, le Peresitene o le Ekalesia, ma e ala i le pule faaaposetolo sa ia umia, sa faia ai e Elder Ballard se tatalo e faapaia Amerika i Saute mo le talaiga o le talalelei.
“Ou te liliuina le ki, ki ma tatala le faitotoa mo le talaiga o le talalelei i nei malo uma o Amerika i Saute,” sa ia tatalo ai, “ma aoai atu, ma poloaiina ia tumau, mana uma o le a tetee i le talaiga o le talalelei i nei laueleele.”
Ae peitai, o le mauaina o tagata e sili atu e fiafia i la latou savali, sa faamaonia le faigata. Sa faaaluina e faifeautalai le anoanoai o itula e faafesootai ai tagata i magaala ma tufa atu le faitau afe o tamaitusi, ma le faamoemoe e tosina atu ai le gauai i a latou fonotaga.
O le faatapulaaina o le faamanuiaina, sa saunoa ai Elder Ballard i se valoaga ofoofogia e uiga i le lumanai o le Ekalesia i Amerika i Saute a o lei leva ona toe foi mai o ia i le fale. I se vaega toalaiti o le Au Paia sa ia molimau atu ai e faapea “o le a tupu lemu le galuega mo se taimi, e pei lava ona tuputupu ae lemu se laau o le ‘oak’ mai se akone.” Ae e le pei o se fugalaau o le mataolela e matala mai i se aso, “vave ona tupu ma toe mate atu ai,” o le a faasolosolo malie ona salalau atu le talalelei. “E faitau afe o le a auai iinei,” na ia faaleo atu ai. “O le galuega iinei o le galuega aupito itiiti lea o le a i ai.” Sa toe valoia atili e Elder Ballard e faapea o le misiona “o le a vaevaeina i le sili atu ma le tasi le misiona ma o le a avea ma se tasi o misiona sili ona malosi i le Ekalesia.”
Aveina Mamao ma le Lautele o le Talalelei
I lena taimi, o le tautinoga a Elder Ballard e uiga i le taunuuga o le Ekalesia i Amerika i Saute na foliga mai na toetoe lava a le talitonuina e pei o le valoaga a Iosefa Samita i le tele o tausaga na muamua atu. Ae ui i lea, e pei ona valoia e Elder Ballard i le 100 tausaga ua mavae, ua oo atu le Ekalesia i le tele o tausaga i le konetineta atoa i le taimi a le Alii.
Mai Atenitina, na iu lava ina sopoia atu faifeautalai i atunuu tuaoi o Pasila, Chile, ma Iurukuei. Mai iina na faalautele atu ai le galuega i isi atunuu. I nofoaga e pei o Guyana, Parakuei, ma Venesuela, o Au Paia o Aso e Gata Ai mai atunuu ese sa avea ma meafaigaluega i le faailoaina atu o le faatuatua. I isi lava nofoaga, o le savali o le talalelei toefuataiina na mafai ona taunuu i tausaga a o lei oo i tagata o le ekalesia po o faifeautalai.
E faapena le tulaga na i ai le aiga o Fandiño, o e sa nonofo i le talafatai o Keripiane i Ciénaga, Kolomupia. I se tasi aso a o asiasi atu i le maketi i le lotoifale, sa maua ai e Margarita Fandiño ma faatau mai se kopi sa faaaogaina o le Tusi a Mamona. O le taliaina o lena tusi o se tusitusiga paia, sa faitau ma faamamafaina ai e le aiga ni fuaiupu anoa seia oo ina faasoa atu e le afafine o Margarita o Kellys le tusi i lana vaega suesue o le Tusi Paia a le autalavou i le lotoifale. Sa faateia o ia, sa taofia e le faifeau le Tusi a Mamona ma susunuina. E na o ni nai tausaga mulimuli ane o le a ulufale atu ai faifeautalai i le aai o Ciénaga ma aoao ai Margarita ma lona aiga e uiga i la latou tusi pele ma le Toefuataiga.
I le isi itu faafeagai o le konetineta, i le aai pito i saute o Ushuaia, Atenitina, o le folafolaga o aiga e faavavau na maua ai le gauai atu o Amanda Robledo ma lona toalua, o Ricardo. Ina ua mavae le maliu o lona tina, sa asiasi atu Amanda i lotu eseese, ma le faamoemoe o aoaoga a Iesu Keriso e mafai ona faamaloloina ai lona loto. Ina ua maua mulimuli ane e faifeautalai le ulugalii ma aoao i laua e mafai ona faamauina faatasi aiga, sa lagona e Ricardo le Agaga Paia ma saili le papatisoga. Sa faapena foi ona ootia Amanda ae sa tumau pea le lē mautonu ona o tala sa ia faalogo i ai. Mulimuli ane, o lona alofa mo lona aiga ma le manao ia faatasi ma i latou e faavavau na faatalitonuina ai o ia e auai i le Ekalesia ma ia fusia i latou e ala i sauniga o le malumalu.
Ositaulaga mo Faamanuiaga o le Malumalu
E ui lava ina sa salalau atu le talalelei toefuataiina i le konetineta atoa, sa tumau pea ona le mauaina faamanuiaga o le maota o le Alii e le toatele o tagata o le ekalesia i Amerika i Saute. Seia oo ina faamae’aina le Malumalu o São Paulo Pasila i le 1978, e na o i latou lava na mafai ona malaga atu i le Iunaite Setete po o Europa na maua le avanoa e osia ai feagaiga e faavavau ma auai i galuega o sauniga mo isi. Sa saofaga le Au Paia i Amerika i Saute atoa i le fausiaina o le malumalu e ala i le galulue ai i le nofoaga na fausia ai le malumalu, faatauina atu o mea taua, ma le foai atu o tupe sa teuina.
E lei leva ona uma le faapaiaga o le malumalu, ae faia loa e Efraín ma Maria Ondina Rodríguez mai Arequipa, Peru, le savaliga sopo i São Paulo. O faafitauli i tuaoi faavaomalo crossings ma le amatalia o se fetauaiga na suia ai la malaga i se malaga umi i se masina atoa. E ui lava i le feagai ai ma le tele o faigata, ae e ala i le faatuatua ma le naunautai na tuufaatasia ai i laua o se soa e faavavau. Mo isi, o le auai i le malumalu e manaomia ai le uia o vaitafe tatafe tele ma sopoia ai mauga o Andes ina ia faamauina faatasi e faavavau o ni aiga.
O le malaga atu i le maota o le Alii na poloaiina ai foi ni osigataulaga maoae mo Au Paia o Aso e Gata Ai i Pasila. O Manaus, o se nofoaga sa i auvai o le Vaitafe o Amasone, o se malaga i le vaiaso mai São Paulo. O le taunuu atu i le malumalu e manaomia ai se malaga taugata ma le faaumiumi e ui atu i le togavao i luga o se vaa mo le tolu po o le fa aso ona sosoo ai lea ma le isi tolu aso i le pasi. I le aluga o le ala, sa feagai ai le Au Paia mai Manaus ma le le lava o meaai ma vai, leaga o taavale, ma e oo lava i au faomea, o faafitauli ia sa na o vavega ma fesoasoaniga mai uso a tagata o le ekalesia na faatoilaloina ai. Mo i latou o e na faia le malaga, o le filemu faaleagaga na latou maua e sili atu nai lo soo se faafitauli na mafatia ai.
A o faateleina le avanoa o feagaiga paia o le malumalu, o nei aafiaga ma isi ua avea ma se talatu’u tamaoaiga o le faatuatua mo le Au Paia uma i Amerika i Saute.
O le Tuputupu Ae o le Malo
O valoaga e uiga i le Ekalesia i Amerika i Saute ua faataunuuina i luma o o tatou mata. Ua salalau moni lava le malo i le konetineta e pei ona valoia ai e le Perofeta o Iosefa Samita. E silia ma le fa miliona tagata o le ekalesia e nonofo i Amerika i Saute, ma e mafai ona maua faapotopotoga i atunuu uma iina. O le asō ua silia ma le 30 malumalu o loo faaaogaina, faatasi ai ma le tele o isi malumalu ua fofogaina mai pe o loo fausiaina.
O le fatu na totoina e Elder Melvin J. Ballard i se seneturi ua mavae, e moni lava ua fua mai. O le Misiona a Amerika i Saute lea na ia valoia o le a vaevaeina i se aso, ua silia nei ma le 100 misiona eseese. E pei o se laau o le akone ma ni aa loloto, ua i ai nei i le Ekalesia i Amerika i Saute se ogalaau malosi lea o le a mafai ai ona faalautele sili atu ona lala. O le toe tepa i tua i le 100 tausaga ua mavae i Amerika i Saute ua faaalia ai le ala o loo faaauau ai pea ona tausia e le Tama Faalelagi Ana folafolaga na faia e ala mai i Ana perofeta.