“O Se Aso Mamalu o le Toefuataiga,” Liahona, Oke. 2025.
O Se Aso Mamalu o le Toefuataiga
E le mafai ona ou mafaufau i se aso e tasi i le taimi o le Toefuataiga faifai pea na tele atu mea na toefuatai mai nai lo le aso 3 o Aperila, 1836.
E toatele tagata na oo i faaaliga faavavega i le Malumalu o Katelani i lona faapaiaga i le aso 27 o Mati, 1836, ma i masina a o lumanai ai. O nisi na vaai i agelu, o nisi na matauina laulaufaiva afi, o isi na faamatalaina ni malamalama faaniutu mai le lagi, ma ni nai faaaliga vaaia o le Faaola.
Na faamatalaina e Iosefa Samita le vaiaso o le faapaiaga o se “penetekoso ma le faaeega paia [faaeega paia] e moni lava, ua leva ona manatuaina.” Ae i lou mafaufau, o nei tuufaatasiga uma e le tutusa ma le taua tumau—e moni lava e faavavau—o le mea na tupu iina i le aso 3 o Aperila, 1836. E le mafai ona ou mafaufau i se aso e tasi i le taimi o le Toefuataiga faifai pea na tele atu mea na toefuatai mai nai lo le aso 3 o Aperila, 1836.
O Iesu Keriso ua Faaali atu i le Perofeta o Iosefa Samita ma Oliva Kaotui, saunia e Walter Rane
O Ki o le Perisitua
Ina ia talisapaia le taua o le mea na toefuatai mai i lena aso, e taua le i ai o se malamalamaaga autu o ki o le perisitua. O le perisitua o le pule ma le mana a le Atua. Na te tuuina mai le pule ma le mana i Ona atalii ma afafine e galulue ai i Lona suafa mo le faaolataga o Lana fanau. O ki o le perisitua o le pule lea e taitaia ai pe faapefea, afea, ma poo fea e faaaoga ai le perisitua. O ki e le fatuina ai nisi perisitua; ae, ua faatusa i latou i le pule e maua ai ma faaaoga le perisitua i ni auala patino ma mo faamoemoega faapitoa. O i latou o se vaega o le faatulagaga a le Atua ma ua tuuina mai mo le faamoemoega o le faatumauina o le faatulagaga tatau.
I se talanoaga faagaeetia ma Peteru ma isi Aposetolo, na fetalai ai Iesu, “Ou te atiae foi lau Ekalesia, i luga o lenei papa o faaaliga” (tagai Mataio 16:18). I le avea ai ma se vaega o lena Ekalesia, “Ou te avatua ia te oe ki o le malo o le lagi” (Mataio 16:19; faaopoopo le faamamafa). Ma o se tasi o mea o le a tuuina atu e na ki ia i latou le faatagaga e fai ai o le fusifusia ma tatalaina i le lalolagi ma i le lagi.
A o lei oo i le aso 3 o Aperila, 1836, na toefuatai mai ai e le Faaola, e ala mai i avefeau faalelagi, le perisitua ma ki faapitoa, ma tuuina atu ia Iosefa le pule e faatu ai le Ekalesia, faatulaga tofi o le perisitua, ma galulue i mataupu ua tuuina mai i Mataupu Faavae ma Feagaiga o le Ekalesia (tagai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 20). Ae e lei maua e Iosefa ki uma o le perisitua e tatau ai e faatino ai sauniga uma o le a avea ma se vaega o le Ekalesia. O nei ki taua na toefuatai mai i le aso 3 o Aperila, 1836.
I lena aso—Aso Sa o le Eseta—sa faatasi atu Iosefa Samita ma Oliva Kaotui i se vaega toatele o le Au Paia i le Malumalu o Katelani e aoao, faaaumea, tapuai, ma aai ma feinu faatasi i le faamanatuga. I se taimi o le aoauli, sa o atu ai Iosefa ma Oliva i pulelaa o le Perisitua Mekisateko i le pito i sisifo o le fogafale autu ma tuu i lalo le veli ina ia vavaeeseina ai i laua mai isi i totonu o le malumalu. Sa latou punonou i se tatalo faamaoni ma le leoa. Matou te le iloa tonu le mea na latou tatalo ai, ae matou te iloa na tali mai a latou tatalo.
Na la ripoti mai, “Sa aveesea le veli mai i o maʼua mafaufau, ma sa tatalaina mata o o maʼua malamalama.” Sa la vaaia Iesu Keriso o tu i luga o le siofatafata o le pulelaa. Ina ua uma ona faailoa atu o Ia lava, sa fetalai Iesu, “Ua faamagaloina a oulua agasala.” (Tagai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 110:1–5.)
O lenei mea ua ta’u mai ai o se vaega o a la tatalo le leoa sa tuuto atu i le sailia o le faamagaloga—o se mea sa faatinoina e Iosefa Samita i lona olaga atoa. I lena taimi, na faia ai e Iesu Keriso i laua e aunoa ma se agasala. Sa leai Sana agasala. Sa leai ni agasala ia i latou. Ma sa faapaiaina, taliaina, ma faapaiaina le malumalu. Ua saunia mea uma mo le mea o le a tupu.
Ina ua uma ona tapunia lenei faaaliga o le Faaola, sa o mai avefeau faalelagi e toefuatai mai ki o le perisitua: Na faaee atu e Mose ki o le faapotopotoina o Isaraelu; Elaia, na tuuina atu “le tisipenisione o le talalelei a Aperaamo”; ma na toefuatai mai e Elia “ki o lenei tisipenisione,” po o le mea e masani ona ta’ua o le mana o faamauga (tagai Mataupu Faavae ma Feagaiga 110:11–16). E taua le malamalama o nei ki toefuataiina e faatauaina. O lo o i ai le tele o fesootaiga ma mulimuli ane felagolagomai i totonu oi latou.
O ki o le faapotopotoina o Isaraelu
I aso anamua, ona o le le usiusitai, na faataapeapeina ai tagata o le feagaiga a le Atua, o le aiga o Isaraelu. Ae na folafola mai e le Atua o le a i ai se aso o le a Ia toe faapotopotoina ai i latou, toefuatai i latou i a latou uluai feagaiga ma iu ai i Lona afioaga. Faatasi ai ma le toefuataiga o Lana Ekalesia ma le talalelei e ala mai ia Iosefa Samita, na amata ai ona faataunuu e le Alii Lana folafolaga e toefuatai pe faapotopoto Isaraelu.
A o lei oo lava i le toefuataiga o ki mo le faapotopotoina o Isaraelu, sa poloaiina i latou o e na papatisoina i setete lata ane e faapotopoto i Katelani (tagai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 29:2, 7–8; 37: 3).
O le taimi lava na toefuatai mai ai ki o le faapotopotoina, o le taimi lava lena na faateleina ai taumafaiga faafaifeautalai. Sa salalau atu le talalelei e le gata i setete tuaoi ae faapea foi i se malo tuaoi ma, e lei umi ae sopoia le sami i itu uma—e moni lava i vaega e fa o le lalolagi. Faatasi ai ma nei ki, e mafai ai e Aposetolo ona “tatalaina le faitotoa o le malo i nofoaga uma” i le lalolagi atoa (Mataupu Faavae ma Feagaiga 112:17).
E lē itiiti ifo ma le tolu mea e tāua ona mata’ina e faatatau i le faapotopotoina o Isaraelu. Muamua, ina ua fanau mai Mose, ua uma ona faapotopotoina Isaraelu i se nofoaga e tasi. Ae e lei faapotopotoina i le nofoaga sa’o. E taua le nofoaga. Sa latou nofo pologa, e aunoa ma le saolotoga e tapuai ai. Na finagalo le Atua i Lona nuu o le feagaiga ina ia i ai i se nuu o le feagaiga po o le nuu folafolaina. Mo Isaraelu anamua, o Aikupito e le o lena nofoaga. Sa i ai Kanana. E faapena foi, ua Ia faapotopotoina Isaraelu i le taimi nei i se nofoaga folafolaina—Siona ma ona siteki.
Lona lua, o le faatasiga e le na o se faaputuga o uo, aiga, po o tagata e tutusa o latou mafaufau. O le faamoemoega o le faapotopotoina o le faapotopotoina lea i le Atua, i Lona afioaga. Sa tauaveina e Isaraelu anamua le fale fetafa’i, o se faatusa o le faatasi mai o le Atua. E tutusa moni lava ma Isaraelu i ona po nei. Na ta’ua e Iosefa Samita e faapea o le “faamoemoega autu” o le faapotopotoina o Isaraelu o ona po nei o le “fauina lea i le Alii o se fale e mafai ai e Ia ona faaali mai i Lona nuu ia sauniga o Lona fale ma mamalu o Lona malo, ma aoao atu tagata i le ala o le faaolataga.” I se faapuupuuga, o le faamoemoega o le faapotopotoina o le faatuina lea o Siona, o se nofoaga e mafai ona afio ai le Atua i totonu o se nuu e fiafia o Ia e nonofo faatasi ma Ia i Lona malumalu.
Mulimuli ane, o le agaga o le faapotopotoina lea na oo mai i luga o le Au Paia na lagolagoina ai i latou i le tuliesea matautia na latou oo i ai. E ala i a latou amioga, o la latou tautinoga tetee o le, “Afai e te tuliesea i matou mai iinei, o le a matou potopoto i se isi mea. Ae o le a matou faapotopotoina. Ua ia i matou le poloaiga; o lo o ia i matou ki. Ua maea le faataapeapeina. Ua oo i le taimi mo Isaraelu e faapotopoto ai!”
Ua aoao mai Peresitene Nelson: “E leai se mea o tupu i lenei lalolagi i le taimi nei e sili atu ona taua nai lo [le faapotopotoina o Isaraelu]. E leai se mea e sili atu lona taunuuga. E matua leai lava.”
O le Tisipenisione o le Talalelei a Aperaamo
Ina ua mavae le faaali mai o Mose, sa tuuina atu e Elaia “le tisipenisione o le talalelei a Aperaamo” (Mataupu Faavae ma Feagaiga 110:12). E masani lava, o le upu tisipenisione e faailoa mai ai se vaitaimi, ae e mafai foi ona faauigaina o se faatagaga faapitoa po o se avanoa. O le talalelei a Aperaamo, e aofia ai feagaiga na osia e le Atua ma Aperaamo ma faamanuiaga na Ia folafola atu ia te ia, e moni lava e tulaga ese, e ese mai le mea e masani ai. E faapefea ona tulaga ese? Tatou te talitonu na folafola atu e le Atua ia Aperaamo mea uma ua ia te Ia. O lenei folafolaga ma le talalelei na tuuina atu ia Aperaamo ua i ai se tisipenisione faapitoa moni. I le aso 3 o Aperila, 1836, na toefuatai mai ai ia Iosefa Samita lenei tisipenisione faapitoa ma le pule e folafola atu ai. O le mea e malie ai, o ki e fesootai ma le talalelei a Aperaamo e le o ta’ua patino mai i le vaega e 110, ae i le tulaga sa manaomia ai na ki mo lenei tisipenisione, sa toefuatai mai ai.
Liliu Atu o Loto ma le Mana o Faamauga
Ina ua mavae Elaia, sa faaali mai Elia, ma folafola atu le faataunuuina o le valoaga a Malaki o le a liliu atu loto o fanau i o latou tama (tagai Malaki 4:5–6). E lē o se tagata ese Iosefa i lenei valoaga. O se vaega o le savali a Moronae ia te ia ina ua 17 ona tausaga. Na aoao atu e Moronae ia Iosefa e faapea o Elia o le a “totoina i loto o fanau folafolaga na faia i tama, ma o le a liliu atu loto o fanau i o latou tama” (Mataupu Faavae ma Feagaiga 2:2).
O ai tamā, ma o a folafolaga na faia e le Alii ia i latou? E mautinoa lava le tasi o Aperaamo. Ma o folafolaga na faia ia te ia e aofia ai le faaeaga—o le ola faatasi ma le Atua, o le olaga e pei o le Atua. Sa sailia e Aperaamo lava ia nei folafolaga, i le iloaina na faia i “tama” na muamua atu ia te ia (tagai Aperaamo 1:2–4).
O le aafiaga o le faaaogaina o lenei mana, e taitaia e ki na toefuatai mai e Elia, e le itiiti ifo ma le faalua. Muamua, o sauniga taua uma tatou te maua ma feagaiga uma tatou te ulu atu i ai i lenei olaga e ala i le perisitua o le a fusifusia i se faamaufaailoga o le aia tatau i le olaga a sau—ua fusifusia i le lalolagi, ua fusifusia i le lagi. Lona lua, e ala i lenei mana o faamauga, o sootaga, e amata mai i le tane ma le ava ma oo atu ai i a’a (tuaa) ma lala (fanau), e fusia pe faamauina faatasi e faavavau i le mea ua tatou ta’ua o se feagaiga tumau-faavavau—o le feagaiga na osia ma le Tama o Aperaamo. Ina ia faia lena faamoemoega, na toefuatai mai ai e Elia le mana o faamauga.
Pe o e vaaia le fesootaiga o nei mea e tolu—o le faapotopotoina o Isaraelu, o le talalelei ma feagaiga a Aperaamo, ma le mana o faamauga? Na faaiu e Peresitene Nelson lenei mea faapea: “O nei ki na faatagaina ai Iosefa Samita—ma Peresitene uma na sosoo mai ai o le Ekalesia a le Alii—e faapotopoto Isaraelu i itu uma e lua o le veli, e faamanuia fanau uma o le feagaiga i faamanuiaga faaAperaamo, e tuu se faamaufaailoga faamaonia i sauniga ma feagaiga o le perisitua, ma faamauina ai aiga e faavavau. O le mana o nei ki o le perisitua e le iu ma e ofoofogia.
O le mafuaaga lena e taua tele ai mea na tutupu i le Malumalu o Katelani. E itiiti lava se mea tatou te faia i lenei Ekalesia e tumau lona taua e le o faia i lalo o le pule o ki na toefuatai mai i le aso 3 o Aperila, 1836, i le Malumalu o Katelani. O le perisitua ma na ki e sili atu nai lo le nofoaga ma le fale, ae o le Malumalu o Katelani lava ia ua tuuina mai ai se faamanatu matagofie o fegalegaleaiga a le Atua ma Lona nuu. O se faamaoniga paia lea o le toefuataiga silisili ua maoae.