Ko e Kaumeʻá
Nima Fasi ʻo Lenikaná
Ko e Kaumeʻá Fēpueli 2026


“Nima Fasi ʻo Lenikaná,” Ko e Kaumeʻá, Fēpueli 2026, 38–39.

Nima Fasi ʻo Lenikaná

ʻE founga fēfē haʻaku vaʻinga he keimí? ʻE founga fēfē haʻaku fiefia?

Ko ha talanoa moʻoni mei Keniā.

“Lele pē, Lenikana!” Ko e kaila ia ʻa Kitioné.

Naʻe malimali ʻa Lenikana mo lele vave ange, ʻo ne siofi pē ʻa e foʻi pulu soká.

Naʻe saiʻia ʻaupito ʻa Lenikana ʻi he ngaahi vaʻingá. Tatau ai pē pe naʻá ne vaʻinga ʻi tuʻa mo hono ngaahi kaungāmeʻá he tuku e akó pe ʻi heʻene komipiutá ʻi ʻapi, ka naʻá ne malimali maʻu pē mo kata. Kia Lenikaná, ko e ngaahi vaʻingá ʻa e founga lelei taha ke ongoʻi fiefia aí. He ko hono moʻoní, te ne ongoʻi fiefia fēfē nai kapau naʻe ʻikai ke ne vaʻinga?

Naʻe lele ʻa Lenikana ʻi he vave taha naʻá ne lavá ke aʻu ki he foʻi pulú. Kae fakafokifā pē—PAʻULU! Naʻá ne humu ʻo tō lahi ki he kelekelé. Naʻá ne ongoʻi e langa mamahi hono nimá.

Naʻá ne kaila, “ʻAuee!” Naʻe haʻohaʻo takai hono ngaahi kaungāmeʻá ʻiate ia.

Tā fakatātā ʻo ha kiʻi tamasiʻi loto-mamahi ʻoku tangutu ʻo tekenaki ʻaki hono nimá mo ha foʻi pulu soka he tafaʻakí

Naʻe ui atu ʻa Kitione ki he faʻē ʻa Lenikaná peá ne tokoniʻi ia ke tangutu ki ʻolunga. Naʻe mamahi lahi e nima ʻo Lenikaná pea ʻikai ke ne lava ʻo taʻofi e loʻimatá mei heʻene tafé. Naʻe fakatovave atu ʻene faʻeé ʻo ʻave fakavavevave ia ki falemahaki.

Naʻe vakaiʻi ʻe he toketaá hono nimá ʻi he falemahakí. Naʻá ne pehē ange, “ʻOku fasi siʻisiʻi pē. Te mau simaʻi ho nimá, pea ʻe vave pē haʻane sai.”

Naʻe ongoʻi loto-mamahi ʻa Lenikana. “ʻE founga fēfē haʻaku vaʻinga keimi? ʻE founga fēfē haʻaku fiefia?”

Naʻe puke ʻe Mami hono nima naʻe saí mo malimali. “Te ke sai pē. Ka ʻi he taimi ní, ta kumi ha meʻa kehe ke ke fiefia ai.”

Naʻe tangutu ʻa Lenikana ʻi hono mohengá ʻi he efiafi ko iá, ʻo ongoʻi loto-ʻita. Naʻe lavea hono nimá, pea naʻe ʻikai ke ne lava ʻo fakaʻaongaʻi e komipiutá ke vaʻinga ʻi he ʻū keimi ʻokú ne saiʻia taha aí.

Ka naʻe haʻu ha fakakaukau ki hono ʻatamaí. ʻI he taimi ʻoku ou ongoʻi loto-mamahi aí, te u lava ʻo laukonga fekauʻaki mo Sīsū.

Naʻá ne toʻo hake ʻene folofolá peá ne huke hake ki he tohi ʻa Mātiú. Naʻá ne laukonga fekauʻaki mo hono ʻaloʻi ʻo Sīsū Kalaisí. Naʻá ne sio leva ki he talanoa ʻo hono papitaiso ʻe Sione Papitaiso ʻa Sīsuú. Ko e ngaahi talanoa ʻeni naʻá ne saiʻia taha ai ʻi he Tohi Tapú. Naʻá ne ongoʻi loto-māfana ʻi hono lau kinautolú.

Tā fakatātā ʻo ha kiʻi tamasiʻi ʻokú ne lau e folofolá pea ʻoku haʻi hono nimá

ʻI he taimi pē ko iá, naʻe hū mai hono kiʻi tehiná ki he lokí.

Naʻá ne pehē ange, “ʻEi, Lenikana! Mateʻi mai pe ko e hā au!”

Naʻe ʻai ʻe hono tokouá ha ngaahi fofonga fakaoli. Ne ʻikai fuoloa kuo kata ʻa Lenikana ʻi heʻena fai ha kiʻi vaʻinga mate-tupuʻá. Naʻá ne ongoʻi fiefia ange.

ʻI he Sāpate hono hokó, naʻe sio ʻa Lenikana kia Kitione ʻi he lotú.

“ʻOku fēfē ho nimá?” Ko e fehuʻi ange ia ʻa Kitioné.

Naʻe pehē ange ʻe Lenikana, “ʻOku kei mamahi siʻisiʻi pē. Ka ʻoku ou fiefia pē ʻi hoku lotó.”

Ne kiʻi fakaheihei hake e ʻulu ʻo Kitioné. “Ko e hā e meʻa naʻá ne ʻai koe ke ke fiefiá?”

Naʻe malimali ʻa Lenikana. “Ko hoku fāmilí, ko hoku tokouá, mo Sīsū!”

Naʻe kata ʻa Kitione. “Ko ha tali lelei ia.”

ʻI heʻena tangutu ʻi he Palaimelí, naʻe fanongo ʻa Lenikana ki he lēsoni fekauʻaki mo e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí. Naʻe fakamatalaʻi ʻe heʻene kau faiakó ʻa e faingataʻaʻia ʻa Sīsuú kae lava ke toe fakataha ʻa e tokotaha kotoa pē mo e Tamai Hēvaní ʻi ha ʻaho. Naʻa nau pehē ʻoku mahino kia Sīsū ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku tau ongoʻí—ʻa e ngaahi ongo fakamamahí mo e ngaahi ongo fiefiá foki.

Naʻe ongoʻi loto-fiefia ange ʻa Lenikana ʻi heʻene fanongó. Naʻá ne ʻiloʻi neongo naʻe ʻikai fuʻu fakafiefia ʻa e moʻuí, ka te ne kei lava pē ʻo vilitaki atu ki muʻa. ʻE tokoni hono fāmilí ke fakafiefiaʻi ia, pea ʻe tokoniʻi ia ʻe Sīsū Kalaisi ke ne mālohi. Naʻe ʻikai ke ne teitei tuenoa.

Talanoa ʻi he PDF

ʻŪ tā fakatātā ʻa Kimberlie Clinthorne-Wong