Ko e Kaumeʻá
Ko e Loi ʻi he Tuli Sītá
Ko e Kaumeʻá Fēpueli 2026


“Ko e Loi ʻi he Tuli Sītá,” Ko e Kaumeʻá, Fēpueli 2026, 34–35.

Ko e Loi ʻi he Tuli Sītá

He ʻikai ʻilo ia ha taha kapau te ne kei hoko atu pē. Naʻe ʻikai ko ha fuʻu meʻa lahi ia, ko ia?

Ko ha talanoa moʻoni mei USA.

Naʻe puke maʻu ʻe ʻEma ʻene penivahevahé ʻi hono tufa atu ʻe heʻene faiakó ʻa e ʻū laʻipepá.

Naʻe pehē ange ʻe Misi Malekamu, “Kuo taimi ki heʻetau Tuli Sītá.” “ʻE tuku atu haʻo miniti ʻe nima ke ke fai ai ha ngaahi fika palopalema ʻe 93. Ko e tokotaha kotoa pē ʻe ʻosi he taimí ʻe lava ke ne tānaki atu ha sitika siita ki heʻene sātí.”

Naʻe fuʻu fiemaʻu ʻe ʻEma ha sitika siita. Kapau te te maʻu ha sitika ʻe nima, te te ikuna ha pale! Ka naʻe fuʻu faingataʻa ʻaupito ʻa e ʻū fika palopalema ʻo e Tuli Sītá.

“Kuo mou maau?” Ko Misi Malekamu ange ia. “Kamata!”

Tā fakatātā ʻo e taʻahine ʻoku fakakaukau mo tohi ʻi ha laʻipepa kae ʻākilotoa ia ʻe he ngaahi fika palopalemá

Naʻe fulihi hake ʻe ʻEma ʻene laʻipepá pea kamata ke ne tali e ngaahi fehuʻí. Naʻe pau ke ne fakakaukauʻi fakalelei ʻa e palopalema takitaha. Naʻe faingata‘a ia!

BZZZZZZZ! Naʻe tatangi ʻa e uasí, ʻo kiʻi ʻohovale ai ʻa ʻEma.

“Tuku e pení ki lalo!” Ko e ui atu ia ʻa Misi Malekamú.

Naʻe fakapuliki ʻe ʻEma ʻene laʻipepá ʻaki hono nimá mo kei hiki pē ʻene ngaahi talí. Naʻe ʻikai ko ha fuʻu meʻa lahi ia kapau te ne kei hoko atu pē, ko ia? Naʻá ne ʻosi fai pehē kimuʻa, pea naʻe ʻikai fakatokangaʻi ia ʻe ha taha.

“Paasi hoʻo laʻipepá ki he tokotaha ʻi ho tafaʻakí ke fakamaaka,” ko e lea ange ia Misi Malekamú.

Naʻe fakaʻosi ʻe ʻEma ʻa e tali fakaʻosí kimuʻa peá ne toki paasi ʻene laʻipepá.

ʻI he taimi naʻe fakafoki mai ai e laʻipepa ʻa ʻEmá, naʻá ne sio ki he maaka 100% lanu kulokula ʻi ʻolungá. Ka naʻe ʻikai ke ne loko ongoʻi fiemālie ʻi hono lotó.

“Mou omi kotoa ʻo fakaʻaliʻali mai homou laʻipepá ke maʻu homou sitiká,” ko Misi Malekamu ange ia.

Naʻe lue atu ʻa ʻEma ki he tesi ʻa Misi Malekamú mo ʻene laʻipepá.

“ʻEma, te ke lava ʻo kiʻi tuʻu maʻu ai, fakamolemole?” Ko e kole ange ia ʻa Misi Malekamú.

Lolotonga e talanoa ʻa e tokotaha kotoa, naʻe tafoki hake ʻa Misi Malekamu kia ʻEma. “Naʻá ke kei tali pē e ngaahi fehuʻí ʻi he ʻosi tatangi e taimí?”

Naʻe mafana ʻaupito e fofonga ʻo ʻEmá. Naʻá ne kamokamo pē mo sio ki lalo. “ʻIo.”

“Kuó ke ʻosi fai ia kimuʻa?”

Naʻe kalokalo ʻa ʻEma. “ʻIkai.” Ka naʻá ne ongoʻi naʻe toe mafana ange hono fofongá. Naʻá ne ʻosi kākā kimuʻa. Pea ko ʻeni kuó ne loi.

“He ʻikai ke u lava ʻo ʻoatu ha sitika siita kae ʻoua kuó ke muimui ki he laó. ʻOku mahino pē kiate koe?”

Naʻe kamokamo pē ʻa ʻEma. Naʻá ne lue leva ki hono seá mo sio pē ki lalo.

Fakatātā ʻo ha sitika siita

ʻI he toenga ʻo e ʻaho akó, naʻe ongoʻi taʻefiemālie ʻaupito ʻa ʻEma ʻi hono keté. Naʻá ne ongoʻi halaia he kākaá. Naʻá ne ongoʻi halaia he loí. Naʻe ʻikai ke ne saiʻia ʻi he ongo ko ʻení!

ʻI he tuku ʻa e akó, naʻe talanoa ʻa ʻEma kia Mami. Naʻá ne pehē ange, “ʻOku ʻikai ke u fuʻu ongoʻi fiemālie.”

“Ko e hā e meʻa ʻoku hokó?” Ko e fehuʻi ange ia ʻa Mamí.

Fakafokifā pē kuo manavasiʻi ʻa ʻEma. ʻOku totonu nai ke ne talaange kia Mami ʻa e meʻa naʻá ne faí?

Naʻá ne mihiʻi ʻene mānavá. “Naʻá ku kākā he ʻahó ni ʻi he akó.” Ko e fuofua taimi ia ke ne lea leʻolahi ʻaki iá. Naʻá ne ongoʻi hangē naʻe kamata ke fiemālie hono keté. “Pea ne u ʻosi fai pehē kimuʻa. ʻOku ou ongoʻi halaia.”

Naʻe fāʻofua ʻa Mami kia ʻEma. “Fakamālō atu hoʻo talamaí. ʻOkú ke ʻiloʻi ʻoku kovi e kākaá. Ko e hā naʻá ke fai pehē aí?”

“Koeʻuhí he naʻá ku fuʻu fiemaʻu ha sitika siita, ka naʻe ʻikai ke u ʻosiki e ngaahi fika palopalemá ʻi he taimi totonu.”

Naʻe kamokamo pē ʻa Mami. “ʻOkú ke pehē ko e hā e meʻa ʻoku totonu ke ke fai he taimi ní?”

Naʻe fakakaukau ʻa ʻEma ki ai. “ʻOku totonu ke u lotu ki he Tamai Hēvaní ʻo kole fakamolemole ʻi he ʻikai ke u faitotonú. Peá u talaange leva ki heʻeku faiakó.”

“ʻOku ngali tonu ia.” Naʻe malimali ange ʻa Mami. “Pea te u lava ʻo tokoni atu ke ke ako lahi ange ʻa e fiká koeʻuhí ke ke mateuteu ki he Tuli Siita hono hokó.”

Naʻe pehē ange ʻe ʻEma, “Mālō Mami.” Naʻá ne tūʻulutui leva mo Mami ke fai ha lotu. Naʻe ongoʻi māfana ʻa ʻEma. Naʻá ne fiefia ʻi heʻene fili ke fakatomalá.

Tā fakatātā ʻo ha taʻahine mo ha faʻē ʻokú na lotu fakataha

Hili e lotu ʻa ʻEmá, naʻá ne ʻīmeili ki heʻene faiakó. Naʻá ne tala ʻa e moʻoní peá ne kole fakamolemole ʻi heʻene kākaá. Naʻá ne palōmesi ange he ʻikai ke ne toe fai ia.

Hili hono ʻave ʻe ʻEma ʻa e ʻīmeilí, naʻá ne ongoʻi fiemālie lahi ange. Naʻá ne ʻosi ʻiloʻi mahalo pē ʻe kohiʻi ʻe Misi Malekamu ʻene ngaahi sitika sītá mei heʻene sātí. Ka ne sai pē ia. Mei he taimí ni ʻo fai atu te ne ngāueʻi kinautolu ʻi he founga totonú.

Talanoa ʻi he PDF

ʻŪ tā fakatātā ʻa Andy Chen