“ʻOku ʻAonga Ia Kiate Au,” Ko e Kaumeʻá, Fēpueli 2026, 22–23.
“ʻOku ʻAonga Ia Kiate Au”
Naʻe ʻikai fakapapauʻi ʻe Mākisi pe ko e hā te ne lea ʻakí, ka naʻá ne ʻiloʻi ʻa e ongo naʻá ne maʻú.
Ko ha talanoa moʻoni mei USA.
Naʻe fakatonu ʻa e tātā ʻulu ʻa Mākisí ki he foʻi hiva ʻi he letiō ʻo e kaá. Naʻe ʻikai ke ne faʻa tatali! ʻI he ʻaho ní, naʻe ʻave ia ʻe Mami ke vaʻinga mo hono kāsini ko Pelesitoní. Ka ʻi he aʻu ki he konga ʻokú ne saiʻia taha ai ʻi he foʻi hivá, naʻe tukutukuhifo ʻe Mami ʻa e hivá. Naʻe ʻamanaki ke ne kole ange ke tukutukuhake iá mo ʻene sio ki hono fofongá ʻi he sioʻata sio ki muí. Naʻá ne kiʻi fofonga mamahi.
“Ko e hā ʻa e meʻa ʻoku hokó?” Ko e fehuʻi ange ia ʻa Mākisí.
Naʻe pehē ange ʻe he Fineʻeikí, “ʻOku ʻi ai ha meʻa ke u talanoa atu ai kimuʻa peá ta aʻu ki he ʻapi ʻo Pelesitoní. Kuo fakakaukau ʻa e fāmili ʻo Pelesitoní ke ʻoua te nau toe ʻalu ki he lotú.”
Naʻe papitaiso ʻa Mākisi mo Pelesitoni ʻi he ʻaho tatau pē. Naʻá ne fakakaukau ki he ngaahi taimi kotoa naʻá na ō fakataha ai ki he lotú. Naʻá ne loto-mamahi ʻi heʻene fakakaukau he ʻikai toe hoko iá.
“Ko e hā hono ʻuhingá?” Ko e fehuʻi ange ia ʻa Mākisí.
Naʻe kiʻi fakamānava loloa ʻa e fineʻeikí. “ʻOku ʻikai ke toe tui ʻene ongomātuʻá ki he moʻoni ʻo e Siasí. Naʻe kiʻi loto-mamahi ʻa ʻAnitī ʻEpi ʻiate au ʻi he ʻaho kimuʻá ʻi heʻema talanoa fekauʻaki mo e siasí.”
Naʻe ongoʻi manavasiʻi ʻa Mākisi. “Fēfē kapau ʻe ʻita mai ʻa Pelesitoni kiate au ʻi he meʻa tatau?” Ko e fafana ange ia ʻa Mākisí.
Naʻe sio atu ʻa Mami kia Mākisi ʻi he sioʻatá. “Kapau ʻoku ʻikai ke ke fakapapauʻi ʻa e meʻa ke lea ʻakí, fanongo pē. ʻE tokoniʻi koe ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ke ke ʻiloʻi ʻa e meʻa ke faí. Tatau ai pē pe ko e hā, ko hotau fāmili kinautolu, pea te tau ʻofa maʻu pē ʻiate kinautolu.”
Naʻe kiʻi manavasiʻi ʻa Mākisi ʻi heʻene aʻu atu ki he fale ʻo Pelesitoní, ka naʻe vave pē ʻenau kamata talanoa mo vaʻinga hangē ko e angamahení. Hili ʻenau feʻauhi tākisi ki muʻa ʻi he tulemipoliní, naʻa nau hū ki loto ʻo inu. Naʻe fakatokangaʻi ʻe Mākisi kuo mei taimi ke ʻave ia ʻe Mami.
Naʻe pehē ange ʻe Mākisi, “Kuo vave pē ke u ʻalu au. Fakaʻamu ange au naʻá ku lava ʻo nofo fuoloa ange.”
“ʻOku totonu ke tau mohe!” Naʻe ʻoange ʻe Pelesitoni ha ipu vai kia Mākisi.
Naʻe inu ia ʻe Mākisi. “He ʻikai te u lava ʻo mohe heni. Kuo pau ke u ʻā pongipongia ʻapongipongi.”
“Ki he lotú?” Naʻe kata ʻa Pelesitoni. Naʻe ʻikai ko ha kata anga fakakaumeʻa ia. Naʻe ʻikai saiʻia ʻa Mākisi ʻi he ongo ʻo ʻene katá.
Naʻe talaange ʻe Pelesitoni, “ʻOku totonu ke ke nofo koe ʻi he lotú.” Nofo heni. Ta mohe pāhia peá ta vaʻinga ʻi he toenga ʻo e ʻahó. Kapau te ke ʻalu ki he lotú, kuo pau ke ke helu ho ʻulú pea tangutu maʻu lolotonga e talanoa ʻa e kakaí fekauʻaki mo ha ngaahi meʻa ʻoku taʻeoli.” Naʻá ne kuikui mo fakangalingali pē ʻoku tō ʻo mohe. Naʻá ne ʻāʻā hake leva ʻo toe kata. “ʻOku ʻaonga moʻoni nai ia?”
Naʻe manavasiʻi ʻa Mākisi. Ko e hā ʻoku totonu ke ne talaangé? Naʻá ne inu ʻene vaí, mihiʻi ʻene mānavá, peá ne lotu fakalongolongo pē ke ʻilo ʻa e meʻa ke faí. Naʻe malimali leva ʻa Mākisi mo pehē ange, “Ka … ʻoku ʻaonga ia kiate au.”
Naʻe kamokamo māmālie ʻa Pelesitoni. Naʻá ne pehē ange, “Sai. ʻOku sai ia. ʻOku ou ʻamanaki pē ʻe vavé ni haʻata toe vaʻinga
. ”
Naʻe mamali ʻa Mākisi, “Mo au pē.”
ʻI he foki ʻa Mākisi ki ʻapí, naʻá ne talaange kia Mami ʻa e meʻa naʻe hokó.
Naʻe fakafanongo fakalongolongo pē ʻa Mami mo malimali. “Sio? Naʻá ke fakafanongo ki he Laumālie Māʻoniʻoní, pea naʻá ke ʻiloʻi ʻa e meʻa totonu ke ke lea ʻakí.”
Naʻe ongoʻi fiefia ʻa Mākisi. Naʻá ne fiefia ʻi hono tokoniʻi ia ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ke ne loto-toʻa mo taukaveʻi ʻa e meʻa naʻá ne ʻiloʻi naʻe totonú.
Tā fakatātaaʻi ʻe Kavel Rafferty