YA Fakauiké
ʻOku Faingataʻa ʻa e Akó. Ko e Meʻa ʻEní ʻOkú Ne ʻAi Ke U Hokohoko Atu (mo ʻAmanaki Leleí)
ʻEpeleli 2026 YA Fakauiké


Mei he YA Fakauiké

ʻOku Faingataʻa ʻa e Akó. Ko e Meʻa ʻEní ʻOkú Ne ʻAi Ke U Hokohoko Atu (mo ʻAmanaki Leleí)

ʻOku ʻikai ko ha meʻa mate koe—naʻe faʻu koe ke ke ngāue, aʻusia mo ikunaʻi.

kakai lalahi kei talavou ʻe toko ua ʻokú na malimali mo tuʻu ʻi muʻa ʻi ha pōpao

Laʻitā naʻe maʻu ʻi he angalelei ʻa e tokotaha naʻá ne faʻú

Ko e taimi ʻe niʻihi ʻoku ou fifili pe te u aʻusia moʻoni nai ʻa e tuʻunga ʻoku ou ʻamanaki te u aʻusiá. Kuó u fakaʻānaua maʻu pē ke u ako ʻa e paiolosiá, ʻalu ki he ako fakafaitoʻó, pea foki ki ʻapi ʻo tokoni ki hoku kolo ʻi Tahití ko ha toketā.

Ka ʻi he taimi naʻá ku hiki ai ki Hauaiʻi, USA ʻo kamata ako ʻi he ʻunivēsití, naʻá ku fifili pe ko e hala nai ia naʻe finangalo moʻoni ʻa e Tamai Hēvaní maʻakú.

Kuo hoko ʻa e ʻunivēsití ko ha aʻusia lelei, ka ʻoku faingataʻa ke fakapalanisi ʻa e ngaahi kalasí, ngāué mo e taimi ke kiʻi māloloó. Kuó u faʻa ongoʻi loto-foʻi ʻi he lahi ʻa e ngaahi meʻa ʻoku taʻepaú.

ʻI heʻeku fefaʻuhi mo e ngaahi ongo ko ʻení, kuó u maʻu ʻa e ʻamanaki leleí ʻi ha ngaahi founga ʻe niʻihi ʻoku tokoni.

Ko e Ako ke Ngāue ʻi he Tuí

Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Tēvita A. Petinā ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ʻa e tauʻatāina ke filí ʻaki ha lēsoni fakatātā mālohi. Naʻá ne pukepuke hake ʻene ngaahi folofolá peá ne pehē ko ʻene ngaahi folofolá ko ha meʻa mate ia. Naʻá ne akoʻi ʻoku ʻikai ke nau lava ʻo ngaue holo kae ʻoua kuó ne ʻunuki ia. Naʻá ne tānaki atu leva ʻo pehē, “‘Ka ko koe mo aú, ʻoku tau fili pē maʻatautolu. ʻOku tau maʻu e mālohi ke ngāue, kae ʻikai ke toki fekauʻi pē ke ngāue.’”

Naʻe kamata ke mahino kiate au ʻa ʻeku tauʻatāina ke fili ʻa e tuí ʻi he taimi naʻá ku kamata ngāue ai ko ha takimamata ʻi he pōpaó ʻi he Senitā Fakafonua ʻa Polinisiá (Polynesian Cultural Center). ʻI he kamataʻangá, naʻá ku manavasiʻi ʻaupito. ʻOku mamafa ʻa e ʻū pōpaó, ʻoku vave e tafe ʻa e vaitafé, pea ʻoku totonu ke te takimamata mo fakameʻite ki he kau ʻaʻahí, ʻo fai kotoa ia ʻo ʻikai tuiʻi ha meʻa!

Naʻá ku manavasiʻi ʻi he kamata ʻa e ngāue ko ʻení. Ka naʻá ku lau ʻa e potufolofola ko ʻení: “Ko e meʻa ʻi hono huhuʻi ʻa kinautolu mei he hingá kuo nau hoko ai ʻo tauʻatāina ʻo taʻengata, … ke fili maʻanautolu pē kae ʻikai fakamālohiʻi ke ngāue” (2 Nīfai 2:26).

Naʻe ʻomi ʻe he meʻá ni ʻa e nonga. ʻOku ʻikai ngata pē ʻi hono huhuʻi kitautolu ʻe he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí mei he angahalá—ʻokú Ne foaki mai foki ʻa e mālohi. Naʻá ku ʻiloʻi naʻe ʻikai fiemaʻu ia ke u tatali ke “ongoʻi mateuteu” pe maau ʻa e meʻa kotoa. Naʻe fiemaʻu pē ke u ngāue ʻi he tuí pea manatuʻi te u lava ʻo fai ʻa e ngaahi meʻa faingataʻá, tautautefito ki heʻeku kau fakataha mo Kalaisí.

ʻI heʻeku ngāue ʻi he tuí pea hokohoko atu pē ʻeku ngāué neongo ʻa e ngaahi fehalaākí mo e faingataʻá, naʻá ku fakatokangaʻi naʻe fakalakalaka ʻeku ngaahi taukei ʻi he heka pōpaó mo ʻeku falala ki he ʻEikí. Naʻá ku ʻiloʻi naʻe ʻafioʻi au ʻe he ʻOtuá, naʻá Ne ʻofa ʻiate au, pea te Ne tokoniʻi au ʻi he meʻa kotoa pē naʻá ku feinga ke aʻusiá.

ʻI he taimi ʻoku ou loto-foʻi aí—ʻo tatau ai pē pe ko e ngāué, ʻi haʻaku lele, lolotonga ako, pe ʻi he ngaahi taimi ʻo e veiveiuá—ʻoku ou fakamanatu pē kiate au ʻoku ʻikai ko ha meʻa mate au. Ko ha tokotaha au te u lava ʻo fili pē maʻaku ʻi he tui.

Ko Hono Foaki ha Taimi Tatau ki he ʻEikí

ʻI heʻetau hoko ko e fānau ʻa e Tamai Hēvaní, ʻoku ʻikai fakataumuʻa ke tau hoko pē ko ha kau mamata. ʻOkú Ne finangalo ke tau liliu, ke tau aʻusia ha tuʻunga lelei ange, pea ke tau fili Ia.

Ko e taimi ʻoku faingataʻa ai ʻa e akó pea mafatukituki mo e ngaahi fatongiá, kuó u ʻilo ko hono fakamuʻomuʻa ko ia ha taimi maʻá e ʻEikí ʻoku tokoni ia ke u ikunaʻi ʻa e meʻa kotoa pē. ʻOku vahevahe ʻe ʻEletā Lānolo A. Lasipeni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e talaʻofa ko ʻení: “ʻI hoʻo foaki ha taimi tatau moʻó e ʻEikí ʻi hoʻo tulifua hoʻo ako māʻolunga angé, ʻe fakaleleiʻi ʻe he Laumālié hoʻo ngaahi tulifua fakaakó. Te ke ʻiloʻi ʻokú ke maʻu ha taimi mo e ivi malava lahi ange ki hoʻo ngaahi kalasí, pea ʻe fakaʻatā atu ha ngaahi faingamālie naʻe ʻikai ke ke mei maʻu kimuʻa.”

ʻOku ʻomi ʻe he talaʻofa ko iá ha fakafiemālie kiate au ʻi heʻeku hokohoko atu ke ngāueʻi ʻeku ngaahi taumuʻá.

Ko e Sio ki he ʻOtuá

Kuó u ongoʻi ha ngaahi fakahinohino lahi mei he ʻEikí ke ako ʻi he malaʻe fakafaitoʻó, ka ʻoku kei taʻepau pē ʻa e hala fononga ki he kahaʻú. Kuó u ʻiloʻi ʻoku ʻikai hoko mai ʻa e nongá ʻi he taimi ʻoku mole kotoa ai ʻa e loto-taʻepauʻiá; ʻe lava ke ʻomi ia mei he ʻOtuá ʻi ha faʻahinga tūkunga pē. Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni D. Toti Kulisitofasoni, Tokoni Ua ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí, ʻo pehē, “I he sio ki he ʻOtuá, te tau lava ai ʻo maʻu e nongá ʻi he faingataʻá, pea ʻe lava ke hokohoko atu e tupulaki ʻetau tuí ʻo aʻu ki he ngaahi taimi ʻo e veiveiuá mo e faingataʻa fakalaumālié.”

Neongo ʻoku ʻikai ke u ʻilo pe ʻe fēfē hoku kahaʻu ʻi he ako fakafaitoʻó, ka ʻoku ou ʻilo ʻoku tataki au ʻe he ʻOtuá. Naʻa mo e taimi ʻoku ʻikai ke u lava ai ʻo sio lelei ki Heʻene ngaahi tāpuakí, ʻoku hoko ʻeku manatuʻi ʻoku ʻikai ke u tuenoa ʻi heʻeku fonongá ke u maʻu ai ʻa e ʻamanaki leleí.

Kapau ʻokú ke taʻepauʻia ʻi ho kahaʻú pe veiveiua ʻi ho ivi malavá, ʻoua muʻa te ke foʻí. Fili ke ke ngāue ʻi he tuí neongo kapau ʻoku ʻuhinga ia ke ke toe fai ha foʻi laka siʻisiʻi ʻe taha ki muʻa.

Te ke lava ʻo toutou feinga pē koeʻuhí ʻoku moʻui ʻa Kalaisi. Te ke lava ʻo fakakaukauʻi ʻa e meʻa ke faí. Falala te Ne lava ʻo tokoniʻi koe ʻi ha faʻahinga tuʻunga taʻepau pē ʻokú ke fehangahangai mo ia.

Ngaahi Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. David A. Bednar, in Kevin S. Hamilton, “Act … Not … Acted Upon,” Liahona, Mar. 2018, Africa Southeast Local Pages, Gospel Library.

  2. Ronald A. Rasband, “Give the Lord Equal Time” (Brigham Young University–Hawaii devotional, Jan. 28, 2025), speeches.byuh.edu.

  3. D. Todd Christofferson, “Sio ki he ʻOtuá pea Moʻui,” Liahona, Nōvema 2025, 89.